Navodnjavanje

Ubaciš tabletiranu so i nema problema sa kamencem.Koriste je sve samouslužne perionice,a i nije preterano skupa oko 50din kg.
 
Perionice ne navodnjavaju zemljiste tom vodom,on bi to trebao stalno koristiti ,i vremenom bi upropastio zemljiste.
Ja nzm kako to da vi koji imate bunare niste radili testiranje vode,kao da to kosta nzm koliko ....bilo kakvo navodnjavanje da je u pitanju,moras barem znati kakvu vodu imas u bunaru.
 
Nebi to bilo skupo u varijanti uradi sam, mene brine digotrajnost kapaljki zbog kamenca.
Наводњавање је наука за себе и пуно ту ствари може да крене у погрешном смеру ако би се радило на своју руку, а земљиште једном када се усере ту више нема назад..
 
Ispravna je kod mene voda za navodnjavanje, gradska sa velike dubine je tvrda i ima kamenca, a ova na njivi je dubine 5m neznam koliko je tvrda, a ova iz dovedeni cijevi je površinska Drinska.
 
Čuo sam neke priče da sa sa tifonom na velikim vrućinama skuva kukuruz. Moje je neko mišljenje da bi to trebalo zaljevati prije nego nastupe velike vrućine ili koristiti hladnije dane.
To su samo priče,ja navodnjavam i kad je +40c i noću i danju,nema razlike,zamisli ko navodnjava 500ha i mora samo noću,pa do nove godine ne bih uradili. Rendžere na imanjima kad upale,ne gase dok ne završe. Čak i crnom luku koji je dosta osetljiv ne smeta navodnjavanja po najvećoj vrućini
 
Perionice ne navodnjavaju zemljiste tom vodom,on bi to trebao stalno koristiti ,i vremenom bi upropastio zemljiste.
Ja nzm kako to da vi koji imate bunare niste radili testiranje vode,kao da to kosta nzm koliko ....bilo kakvo navodnjavanje da je u pitanju,moras barem znati kakvu vodu imas u bunaru.
Ih bre od kad je to natrijum štetniji od totala :D Tabletirana so nema jod,tako da analizom treba pratiti Natrijum i regulisati ga.Ne može samo da se pusti voda,treba uraditi analizu zemljišta i vode.A pošto je voda već tvrda Tabletirana so je br.1 za taj problem.

Kao što neko napisa navodnjavanje je složen proces.Nije to gurneš pumpu u kanal iz kojeg su i žabe pobegle.
 
Jeste tačno da ovi koji imaju mnogo ha da zalivaju stalno i danju i noću da bi postigli sve. Mada nije džabe preporuka da se biljke zalivaju rano ujutru jer se noću relativno ohlade a i voda koja im se dodaje je hladna (bar je tako u povrtarstvu). Sigurno je da prestavlja šok za biljku.
Mene je po predračunu iz 2018 god za 5 ha ceo istem izlazio oko 19000 eura. Sada je verovatno to skuplje obzirom na sva dešavanja u svetu. Tu je trebalo dodati još kopanje kanala za glavni vod, angažovanje jačeg traktora koji nosi mašinu za ukopavanje celog sistema traka po njivi (firma daje priključak) i radna snaga za manipulaciju delova i opreme. Naravno kopanje bunara i betoniranje ploče 3x4m sa nastrešnicom (sa i bez ograde okolo) gde bi se postavio ceo sistem. Generalno mi je sve uz kuću tako da ne bih imao trošak oko postavljanja kabla za struju a sam kabl već godinama imam. Opat kažem da tehnologija izrade kapljača i creva od ove firme je takva da vam oni daju kompletnu tehnologiju za održavanje da ne bi došlo do začepljenja i kako da očistite sistem.
 
@MIRBAN 19k to je bez bunara ili sa njim ?.Jel moras koristiti njixovu masinu za postavljanje traka ili moze neka svoja tipa po jedan ili 2 reda ,za to bi bilo dovoljno 60-80ks ja mislim.
 
Evo ja izvukao dvije trake iz plastenika u kukuruz da pratim situaciju. Cedulja piše podatke kad i koliko zaljevam pa da vidim šta će biti.
 
Arkadije koristiš njihovu mašinu i mislim da je od 2 reda traka. Za njihovu treba traktor jačine ne manji od 150 KS. Kad je već daju što bi koristio nešto drugo. Napisao sam da je bez bunara i šta još treba da se uračuna u ukupan trošak (ja sam baratao sa ukupnom cifrom tada od 25k eura). Mada za moj kraj to i nije neka stavka jer na 15 m ima vode koliko hoćeš, pa ne moram da idem duboko.
Miladine da li stavio na svaki drugi red traku? Poenta je da održavaš vlagu zemlje. Ako ti je zasušilo onda će prvi put trebati mnogo da se zemlja povrati u neko normalno stanje. Posle samo po malo dodaješ i uvek vda ima neke vlage. Ne treba ni preterivati. I ne znam na kolikom su ti razmaku kapljači, a za ovaj moj sistem su bili na 0,5-0,6m.
 
Jeste svaki drugi red. Ovo su trake površinske za povrtlarstvo, kapaljke su na 10 cm, a kapacitet vode je na 0.6 bari 6 litara po jednom dužnom metru.
 
Гледао, сам ово данас али то је била цена пре ових силних поскупљења.
 
Miladine kakva je situacija sa kukuruzom koji navodnjavas? Ima li razlike?
Sto se tice postavljenog videa koji je postavio Cenejac111 to je upravo sistem o kojem sam ranije pisao ovde. Kod ove firme sam i bio i dali mi projekat. Ja opet kazem da je ovo stvarno buducnost. Ali mora da se ugradi prava oprema sto i kosta. Tada je po njihovom predracunu za mojih 5ha to ukupno izlazilo oko 25000 eura. I iskren da budem pre bih ulozio te pare nego da kupim odredjenu mehanizaciju. Jer ako sada sa ovom postojecom i starom sve zavrsim i dobro uradim onda mi i nova ne treba. A o prinosima koje bih dobio sa ovim sistemom je ne merljivo. Pa evo samo da sam ga imao i da je pusten par puta u psenici. To bi bili rekordi koji nisu nigde zabelezeni. A gde je i usteda na djubrivu. Moze o ovome stvarno dosta da se pise. Mnogo tu ima prednosti a mana gotovo i da nema. Ali sigurno da svako ima svoje misljenje.
 
Kako misliš ušteda u đubrivu?
Pa navodnjavanje zahteva i stajnjak, ili praviš pustinju.
Svakako je navodnjavanje odlična mera, ali mora se i u zemljište uložiti. To nije neiscrpni izvor.
 
Са овим системом није толико поттебан стајњак јер се не нарушава структура земљишта као да надземним системима, али је свакако добродошао.
 
Баш сам пре неки дан причао са човеком што има овај систем наводњавања и код њега су латерале постављане на 1м размака и 50цм дубине, а каже Израелци стављају и на 140цм латерале једну од друге. Ја сам био убеђен да су латерале, на 50цм једна од друге али сам ето погрешио. Мене само бунар кочи јер на терену где ми је сва земља прва права вода је на 70м,а онда следећа на 130м да није тога ја би сам урадио овај тип наводњавања.
 
Aca 74 tacno je da je stajnjak dobro dosao uvek. Ali ako se ovako navodnjava nema spiranja jer su male kolicine vode. A usteda u djubrivu je ta da nema potrebe da se ide sa vestakom. Vec se od pocetka vegetacije ide samo sa vodotipivim djubrivima. I ti diktiras koji element (N, P ili K) ces kada da prumenis. I nema gubitaka. Sve je u zemlji i biljka odmah uzima. A gde su sve prednosti za obradu pripremu setvu i ostalo. Napravi se tako da je zemlja laka za obradu jer nije ni suva ni prevlazna. Jer se ovakvim sistemom samo odrzava neophodan vodni rezim zemljista.
 
Баш сам пре неки дан причао са човеком што има овај систем наводњавања и код њега су латерале постављане на 1м размака и 50цм дубине, а каже Израелци стављају и на 140цм латерале једну од друге. Ја сам био убеђен да су латерале, на 50цм једна од друге али сам ето погрешио. Мене само бунар кочи јер на терену где ми је сва земља прва права вода је на 70м,а онда следећа на 130м да није тога ја би сам урадио овај тип наводњавања.
Ukoliko se seju kulture kao soja, pasulj, šećerna repa na 45-50 cm, potrebno je staviti laterale na 100 cm. Ako se radi samo kukuruz i sl. na 70 cm, dovoljno je ukopati trake na svakih 140 cm
 
Takodje jedno iskustvo čoveka koji ima ovaj sistem: cevi su postavljene na 50cm dubine - znači nema rada podrivačem. Nakon 7-8godina od postavljanja plugovi kojima rade na 30-35cm dubine su počeli da oštećuju sistem što znači da i zemljište živi i radi i da sa ugradnjom ovog sistema treba razmišljati u pravcu plitke površinske obrade (do 20-ak cm u dubinu). Takodje od dosta povrtara sam dobio odgovor da njima ovakav sistem ne odgovara i da je ovo dobro iskljucivo za ratarstvo.
 
Nazad
Vrh