Chat 17

Sećam se ja svega toga dobro, iako sam imao malo godina tada..
A dok su predstavnici Vojvodine i Kosova glasali protiv interesa Srbije pre ukidanja autonomije to im nije smetalo? Mislim na druge republike.
Čovek koji nije bio Srbin vladao je Srbijom 35 godina, a neki i danas još žale za njim i tim vremenom.
E to je naš pravi problem.
I sad je tako,čovek koji nije Srbijanac vlada.
Zato i treba da ostanete bez države.
 
Šta ti misliš iskreno ko je razbio Jugoslaviju?

Srbija!


Evo ja se secam kako smo isterali slovence sa kongresa, uveli sankcije sloveniji (i plesali po zeleznickoj stanici kolo, veseleci se kako ce sada slovenci crknuti od gladi), pretnje milosevica kako ne znamo da radimo ali znamo da se bijemo na mitingu na gazimestanu (a ne znamo ni to!), upad srbije u monetarni sistem jugoslavije i kradja milijardi dolara, memorandum sanu, odbijanje bilo kakvih opcija za opstanak jugoslavije osim unitarne centralistice opcije komandovane iz beograda, nosanje kostiju po bosni, bacanje cveca na tenkove....
i sve to uz devedeset procentnu podrsku stanovnistva srbije! (i kad je SVE to propalo kolektivne amnezije oko raspada i vlastitog udela u tome, zato ovako i srbija izgleda kako izgleda, nije bilo introspekcije....)

hoces jos?

P.S. kao juce se secam mitinga na gazimestanu, bas tada sam bio vojnik u kursumliji, gledajuci kolone autobusa koje su prevozile milosevicevu krezubu masu...
elem, bio sam tehnicka sluzba i sef mi je bilo civilno lice, zvao se Mitar. Mitar nije bio los covek ali cim smo krenuli o politici nesto se preklopilo u njemu i odmah velika srbija, rat, ovo ono.

Jednom tako povede se rasprava o ceni brasna, pitam ja Mitra, kako je moguce da kilogran brasna iz mlina u mom mestu, kosta manje u Kursumliji nego tamo gde je zito uzgojeno i samleveno!
Znate li sta mi je dobar covek Mitar odgovorio?

"Mi smo pobedili u ratu! Vi ste ratni plen i tako treba da bude, vi ima da radite za nas!"

To je tacan momenat kad sam prestao da budem lokal patriota autonomas i postao turbo lokal patriota republikanac!
 
Poslednja izmena:
Da se pise malo ko je ukino Autonimiju Kosovu pa izazvo nezadovoljstvo siptara. Ko je pokreno jogurt revoluciju kojom je skinuto vojvodjansko rukovodstvo i takodje ukinuta autonomija Vojvodini. Nisu ni jedno ni drugo pokrenuli Amerikanci ni Hrvati ni Slovenci nego Milosevic i njegova haranga Pankov i Kertes. Tada su na mitinge po Vojvodini masovno dolazili autobusi kosovskih Srba. Siroti nisu ni znali da ce mecka gadno zaigrati i na njihovim vratima. Vojsci i policiji nije na pamet padalo da rasteruju demonstrante tako da je 05 10 1988 vojvodjansko rukovodstvo podnelo ostavku, a nedugo za tim i ukinuta autonomija. Pocinje odumiranje vojvodjanske privrede i odnosenja para za Beograd. Po meni tu je pocetak raspada Jugoslavije.
Bio sam direktan učesnik.Čak su nam poslali i specijalce da ne uđemo u opštinu.Na taj način Sloba dolazi na političku scenu.Sramotim se tog čina.Ali sreća pa sam jedan deo večeri proveo u Pivnici sa kolegom kad smo videli da se rukovodeći kadar MC povukao(pobegao).
 
@trtmrt

Ti pravdaš secesiju i secesionističke ideje sa potezima jedne maloumne vlasti čije delovanje je samo išlo na ruku onima koji su razbijali državu.
Ja sam bio protivnik takvog ponašanja, kao što sam protivnik i ovoga što imamo danas.
Ali sam i protivnik ideja koje ti zastupaš. One su suštinski sa one strane zakona, bile a i sad su.
Koreni su mi autohtoni, vojvodjanski, ali to falš "automašenje" je podjednako loše u negativno kao i Miloševićeva politika 90-tih.
Naravno da se ne slažem sa trenutnim stanjem što se tiče finansija i raspodele i drugim pitanjima, ali pričati o nekakvoj "republici" je najobičnija zamena Beograda Novim Sadom i stvaranje novih problema. Nerealnost i budalaština.
 
колико је овде написано **greška то је невероватно шиптари незадовљни што им је слоба укино аутономију па шиптари се цео век боре да направе своју државу њих југа неинтересује словенци су сами напустили тај конгрес не улазим да ли су у праву али су се спремали да напусте југославију и најважније сами комунисти су још на дрезденском конгресу одлучили шта ће бити са југославијом зато доста са лагањем нико није није био са Србијом што је желео него или из користи или што је морао
 
са википедије

Četvrti kongres KPJ​

4 jezika
Latinica
Alatke





S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Četvrti kongres Komunističke partije Jugoslavije (mkd. Четврт конгрес на Комунистичката партија на Југославија; sloven. Četrti kongres Komunistične partije Jugoslavije) održan je od 3. do 15. novembra 1928. godine u Drezdenu. Često se po mestu održavanja naziva Drezdenski kongres.
Kongresu je prisustvovalo 25 delegata i jedan delegat Saveza komunističke omladine Jugoslavije. Kongresu su takođe prisustvovali i Palmiro Toljati i Dmitri Manuilski, u ime Kominterne i Milan Gorkić u ime Komunističke omladinske internacionale. Filip Filipović je na Kongresu podneo Referat „o političkoj situaciji i zadacima partije“. Na Kongresu je osuđena i desničarska frakcija, predvođena Simom Markovićem.
Glavna rasprava na Kongresu je vođena oko ocene političke situacije, likvidacije frakcionaških borbi i perspektive borbe.
Na kongresu je zaključeno da se Kraljevina Jugoslavija nalazi pred revolucijom, što se ispostavilo kao netačno. Kongres potvrdio prethodno već ustanovljenu politiku koja je pozivala na otcepljenje „ugnjetenih naroda“ na samoopredeljenje i doneo odluku o stvaranju nezavisnih država - Hrvatske, Crne Gore, Makedonije i Slovenije, dok bi mađarski i albanski narod imali pravo da se odvoje, jer je zaključeno da je njihovu zemlju anektirala srpska buržoazija[1][2] U tom cilju odlučeno je da KPJ podrži razne organizacije koje su se borile protiv srpske prevlasti, uključujući Kosovski komitet, VMRO i ustaše.
Srušiti imperijalističku tvorevinu, Jugoslaviju - glasila je odluka Kongresa. Parola o ujedinjenoj Albaniji je značila da se ne ruši samo kapitalistička Jugoslavija, nego i Grčka[3]. Umesto postojećih zemalja planirano je bilo da se ustanovi komunistička Balkanska federacija, ali se i nalagalo komunistima da se to ne sme postavljati kao uslov, za uspostavljanje nezavisnih država.[4]
Na Kongresu je doneta i Rezolucija „o ženskom pitanju“ u kojoj je konstatovano povećano zapošljavanje žena, jer one predstavljaju jeftinu radnu snagu; politička obespravljenost žena i nejednakost pred zakonom; veće učešće žena u štrajkovima i političkim akcijama KPJ. Kongres je takođe zaključio da je Partija u dotadašnjem radu potcenjivala rad među ženama, da nije pružala dovoljnu pomoć aktivnim ženskim partijskim kadrovima i da se iskustva iz rada u pojedinim pokrajinama nisu koristila. U rezoluciji je naglašeno da je potrebno pojačati rad među ženama, organizovati ilegalni rad po kružocima, posvetiti posebnu pažnju uključivanju žena u sindikat i početi sa političkim radom među ženama na selu.
KPJ označila je srpsku buržoaziju i vojsku Monarhije kao svog glavnog neprijatelja, podvlačeći da se borba mora preneti u samu Srbiju, kao bazu hegemonističkog režima, a da ta borba mora da započne priznavanjem otcepljenja etničkim zajednicama koje to žele i oružanim ustankom, odnosno izazivanjem oružane pobune u zemlji, njenim rasturanjem i stvaranjem novih država na ruševinama Kraljevine SHS. To se vrlo precizno navodi u dokumentu Kongresa, nazvanom „Rezolucija o privrednom i političkom položaju“, gde stoji da će se KPJ boriti za uspostavu nezavisne Hrvatske, nezavisne Crne Gore, Makedonije i nezavisne Slovenije, dok će mađarskoj manjini u Vojvodini dati pravo na otcepljenje. Posebna pažnja posvećena je „albanskom pitanju“ za koje su delegati Četvrtog kongresa KPJ rekli da je suštinsko. Konstatuje se da je posle Prvog svetskog rata jedna trećina sveukupnog albanskog stanovništva pala pod vladavinu ugnjetačkog režima velikosrpske buržoazije i naglašava da je oslobođenje tog naroda od srpske okupacije moguće samo kroz sveopšti ustanak[5].
 
то је одлучено 60 година раније ми смо се само заваравали и то смо платили да ибио је други светски рат
 
комунисти се брину за шиптаре а они уопште немају пролетере чудно
 
а да се некаже како су нас маркс и енгелс звали ОТПАДАК ОД НАРОДА а ми смо их дизали у небеса иста ситуација је и данас вучић је син комунистичког функционера нек покаже неко где је милошевић рекао да је србин брат му се изјашњавао као црногорац
 
жвалави је син директора шtaмпарије новца мислите да јењега тата учио да је СРБИН
 
Sećam se ja svega toga dobro, iako sam imao malo godina tada..
A dok su predstavnici Vojvodine i Kosova glasali protiv interesa Srbije pre ukidanja autonomije to im nije smetalo? Mislim na druge republike.
Čovek koji nije bio Srbin vladao je Srbijom 35 godina, a neki i danas još žale za njim i tim vremenom.
E to je naš pravi problem.
Kada su ukinute autonomije ? Molim te za ozbiljan odgovor. Hvala.
 
Михајло ти си млад и тај исти кучан је рођен у србији где су их немци протерали и овде су дочекани први убијени војник је био новосађанин а фабрике из србије су примане без керова
 
Nazad
Vrh