Vesti-novosti-obavestenja

Sta li nas jos ocekuje? Svajcaras veceras stigao Evro. 121 din.
 
Imam 36 god pušačkog staža,zadnjih 30 idem svake god na lekarski zbog posla i nemam nikakvih problema ,a to da je duvan lekovita biljka to ne može niko da ospori i nije glupost da je glavni krivac za sve boleštine VAZDUH.Ako se uzme u obzir da svi na svetu koriste vazduh onda je nešto trebalo da bude "dežurni krivac " da bi se prikrila odgovornost ovih morona koji stalno isprobavaju nuklearno oružje a svako ko je malo pratio u školi zna da je vreme poluraspada nuklearnih čestica jako ,jako ,jako dugo ,da ne pišem broj godina.:osmeh:
Pušio sam oko 20 godina a prekinuo sam pre 3 godine i sad znam sigurno da imas mnogo problema ali toga nisi svestan.Duvan nije lekovita biljka u tim količinama koje koristiš a ako nemožemo da izbegnemo trovanje iz vazduha sigurno možemo trovanje sebe i ukućana sa duvanom.

- - - - - - - - - -

I lečeni alkoholičari su najveći protivnici upotrebe alkohola:osmeh:
Kad već spominješ lečenje od alkohola ti isti doktori leče i probleme sa duvanom :ppozdrav:
 
Šta reći ,na cigaretama piše: pušenje ubija,a u svetu više ljudi godišnje umre i oboli od dijabetesa (šećera) a nigde na šećeru i čokoladi nepiše da šećer ubija ,ma to je već sve zapisano zapiso onaj gore i zapečatio e sad ako neko ide preko granice da puši ,pije i sladi se stigne i prije.
 
SKANDALOZNOSrbija uvezla 35.000 tona najlošijeg mesa!



Od klaničara iz Evropske unije u prošloj godini povećana kupovina takozvanog prehrambenog otpada. Kontrole kvaliteta nije bilo pet godina




Naši prerađivači uvoze ostatke od mesa najnižeg kvaliteta




VODEĆE srpske mesne industrije su tokom 2014. godine iz inostranih klanica uvezle oko 35.000 tona najlošijih jestivih delova mesa najgoreg kvaliteta. To pokazuju podaci Uprave carina. Reč je o otpadu, koji može da se koristi u ishrani i koji završava na našim trpezama kroz mesne prerađevine.


Reč je o delovima klanične prerade i to sve isključivo spada u treću kategoriju mesa. U to se ubrajaju vratovi, leđa, trtice, vrhovi krila, potkožne svinjske masnoće, kožura, creva, iznutrice, koje se u Srbiju najčešće uvoze iz Belgije, Španije, Nemačke, Mađarske, Slovenije.
Ostaci živine, svinja, junadi nisu dozvoljeni u takvoj formi za prodaju u mesarama, već oni moraju isključivo da imaju termički tretman u industriji.
- To je najjeftinija sirovina i sigurno je ima više u domaćoj proizvodnji nego što se uvozi - kaže za "Novosti" Siniša Kotur, načelnik Odeljenja za međnarodni promet i setifikaciju Ministarstva poljoprivrede. - Tu su i oštrije kontrole, jer je sklonija kvaru, pa zahteva poseban režim obrade. Iako je kvalitativno lošija, i dalje predstavlja meso i animalni protein. Proizvodi od tih sirovina moraju da imaju naznačeno to na svojoj deklaraciji. Mašinski separisano meso takođe mora da se naglasi. Jeste najjeftinija sirovina i to su najjeftiniji proizvodi.
MESO treće kategorije može samo da ide u industrijsku preradu, posle termičke obrade, kaže Siniša Kotur iz Ministarstva poljoprivrede.
Profesor Radomir Radovanović, nekadašnji šef katedre za upravljanje, bezbednost i kvalitet hrane na Poljoprivrednom fakultetu, takođe potvrđuje da je sporna klasifikacija, jer nešto što je označeno kao "sveži svinjski otpad" ne mora apriori da znači da je i za bacanje.
- Tu ima kožica, sitnog mesa koje nastaje prilikom obrade mesa, tetiva i vezivnog tkiva - kaže profesor Radovanović. - To se sve koristi, ali je pitanje koliko i u kojim količinama. A kontrole su prilično slabe. Ljudi treba da se zapitaju da li je moguće napraviti viršlu za 120 dinara, ako je sirovina duplo više.
Profesor Miladin Ševarlić kaže da je ključno pitanje za koje potrebe se uvoze te robne grupe otpadaka iz industrije mesa:
- Nadležne inspekcije treba da prekontrolišu sadržaj tih proizvoda i da li odgovaraju standardima kvaliteta. Te podatke treba objaviti, da bi građani izbegavali te proizvode.
Predsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije Goran Papović kaže da mnoge stvari koje se uvoze vređaju dostojanstvo samih potrošača. On je naveo da je problematičan pravilnik o mesu i da u zemlji nije regulisana kategorizacija mesa.
- Trenutno u državi nema dovoljno novca i razumevanja da i udruženja potrošača rade redovna uporedna ispitivanja kvaliteta hrane - tvrdi Papović i dodaje da u Srbiji takvih kontrola nije bilo u poslednjih pet godina.
U komori Srbije PKS naglašavaju da postoji podzakonski akt, usklađen sa EU, koji reguliše kvalitet i zdravstvenu bezbednost proizvoda u klaničnoj industriji. To je Pravilnik o kvalitetu usitnjenog mesa, poluproizvoda od mesa i proizvoda od mesa, u kom su detaljno razrađene tehnologije, sastav proizvoda, minimalna i maksimalna koncetracija sirovina, dodataka i aditiva u određenom proizvodu. Recimo, šta i koliko sadrži pašteta, čajna kobasica ili barena kobasica...
 
http://vesti-online.com/Vesti/Hronika/463648/Pronadjena-ilegalna-klanica-kod-Kragujevca
[h=1]Pronađena ilegalna klanica kod Kragujevca[/h][h=2]Veterinarska inspekcija otkrila je nelegalnu klanicu u selu Cerovac kod Kragujevca tokom kontrole po anonimnoj prijavi da se "svakodnevno vrši klanje i obrada uginule stoke", saopštilo je danas Ministarstvo poljoprivrede.[/h]
351801_klanica-rojters_f.jpg
Reuters/V.F.

Životinja klane i čuvane suprotno svim propisima (Foto Ilustracija)


U kontroli koja je obavljena juče sa pripadnicima MUP-a, ustanovljeno je da su svi objekti u potpuno neprihvatljivim i nepropisnim higijenskim uslovima.
Kako se navodi, u komorama i objektu za rasecanje mesa su zatečene rasečene polutke od sedam goveda, sa glavama i iznutricama, a u punim zamrzivačima zapremine oko 400 litara, juneće meso i organi.
"Juneće kosti su zapakovane u PVC vrećama, odložene pored ulaza u objekatu za rasecanje. Zatečena su i dva kamiona za prevoz životinja, vozilo sa uređajem za hlađenje za prevoz mesa, kao i stočna vaga za merenje životinja", navodi se u saopštenju.
Kako se ističe, klanje goveda se nije obavljalo u izgrađenom objektu, već na nepokrivenom i nezaštićenom izbetoniranom platou koji se nalazi na dvorištu, sa metalnim kukama i čekrkom za podizanje i klanje goveda.
U jednom od dva objekta za uzgoj goveda koji služi i kao depo zatečeno je 13 goveda starosti od šest do osam meseci, od kojih je 12 bez ušnih markica i jedno june sa jednom ušnom markicom, a vlasnik ne poseduje pasoše, niti uverenja o zdravstvenom stanju životinja.
Zatečeno je jedno muzno grlo, bez ušnih markica, bez pasoša i uverenja o zdravstvenom stanju životinja i tri konja, koja prema izjavi vlasnika nisu mikročipovani i nije sproveden obavezan Program mera zdravstvene zaštite životinja.
U drugom objektu zatečeno je 14 goveda starosti šest do osam meseci, a za četiri vlasnik ne poseduje pasoš, ni uverenje o zdravstvenom stanju životinja.
"Iz dokumentacije je utvrđeno da u uverenjima o zdravstvenom stanju životinja nije izvršen prenos vlasništva", navodi se u saopštenju i dodaje da ni u pasošima nije izvršen prenos vlasništva na Aksentija Najdanovića vlasnika nelegalnih objekata, od strane veterinarske stanice nadležne za sprovođenje programa mera u selu Cerovac, V.S. "Kragujvet".
"Stavljeno je u karantin 18 junadi, kod kojih nije zatečena propisana dokumentacija i zabranjen je njihov promet", navodi Ministarstvo i dodaje da je meso stavljeno van upotrebe do dolaska službe kafilerije u kojoj će biti uklonjeno pod nadzorom Republičke veterinarske inspekcije.
Veterinarska inspekcija zabranila je klanje životinja u objektu koje nije odobrila Uprava za veterinu.
 
Poslednja izmena:
Шта вреди живот у граду кад за храну пара нема

Више од 150 младих брачних парова пријавило се за куповину сеоских кућа о трошку војвођанске владе
porodica.png
Породица Црвенков нашла кућу у Локу (Фото С. Ковачевић)

Нови Сад – Око 150 младих брачних парова из Војводине конкурисало је за куповину куће на селу новцем из покрајинског буџета. Конкурс се данас затвара, а све пријаве које са 15. јануаром стигну на адресу Завода за равноправност полова АПВ биће узете у разматрање, наводи за „Политику” директорка Завода Весна Шијачки. Док са њом разговарамо, позива још има и пријаве увелико стижу – само у једном дану било их је 28, тако да она процењује да ће их бити 200.
– Позива је било веома много, више него пријава. Али се из тих позива чини да не испуњавају сви услове, или су се распитивали па им се можда учинило да је обимна документација коју морају да прикупе – каже директорка Шијачки.
А папири које је требало приложити заиста су били бројни. Било нам је важно, објашњава Шијачки, да жене које буду учествовале у куповини куће буду и сувласнице, јер оне иначе ретко на свом имену имају кућу или имање – према подацима Завода тек око 17 одсто њих у Војводини.

Новца за све пријављене неће бити. Предвиђено је 40 милиона динара, а један од услова конкурса био је да супружници пронађу сеоску кућу са окућницом за највише милион динара. То значи да би их могло бити купљено, у просеку, укупно 40.
Конкурс је захтевао и да се не поседује власништво над некретнином, али је било оних који су напоменули да су наследили осмину или дванаестину куће, парче земље, заправо малу вредност од које практично немају користи. И шта ако продавац у последњи час одустане, па брачни пар ни крив ни дужан остане без онога по шта је пут села кренуо?

– Ако се кућа, коју су планирали да купе, прода, они могу у међувремену, до одлуке комисије и директора Завода, да нађу другу и донесу само доказ за њу, тако да није све безнадежно. Добро ћемо размислити о свим тим коментарима и питањима и покушаћемо да направимо неке корисне корекције за следећи конкурс – одговара Весна Шијачки. Она наводи да је и у буџету за ову годину планирано нових 40 милиона динара за исту намену, а да би други конкурс могао бити расписан у мају, након што се актуелни поступак заврши. Комисији која ће проверити документацију и бодовати према правилнику, остављен је рок од 90 дана да директорки Завода предложи кандидате.
Међу њима је и брачни пар Црвенков из Новог Сада који су ту одрасли, школовали се и раде.
– Шта данас вреди живети у великом граду, кад имаш троје деце и плата ти не може подмирити дажбине и исхрану. А где су остали трошкови данашњег света: мобилни телефони, интернет... Шта то вреди кад немаш шта да једеш. А на селу ти добијеш окућницу, башту, свињце, кокошињац, што не смеш држати у граду. Ставиш коке – имаш јаја, посадиш башту – имаш поврће. Велики су издаци за троје деце... – прича нам отац породице Драган Црвенков.
И он и његова супруга Оља имали су раније прилику да узгајају башту и виде, како кажу, да се породица може тако исхранити а кућни буџет искористити за друге ствари. Сада су нашли кућу у Локу, са окућницом, за око 8.000 евра. Функционална је, има воду, струју, али би је временом, ако новца претекне, требало реновирати. Проверили су понуду и у другим местима, Бачком Петровом Селу, Змајеву. Шајкаш је на двадесетак километара од Новог Сада, а тамо се тражи и до 10.000 евра за плац, празан или с урушеном кућом, пропалим таваном, без струје и воде.

Њихово троје деце су школарци, па питамо како би се она сналазила у новим околностима.
– Имају аутобусе, видели смо да неки београдски превозник иде до Новог Сада, или до Шајкаша, а одатле ће даље градским превозом. За децу то можда није толико интересантно, колико је важно преживети у данашње време. Овако, циљ је само имати за хлеб, то је нама цео живот – каже Драган.
Директорка Завода Весна Шијачки наводи да живот на војвођанском селу има бројне предности – лакше је доћи до хране, живи се мирније и безбедније, али да има и своје мане, пре свега недостатак комуникације – путева, интернета.
Питање је и колико ће будуће становнике опустелих војвођанских села коштати путовање на посао у град или општину и хоће ли им локалне самоуправе, како то очекују покрајински функционери, помоћи (су)финансирањем трошкова превоза. За првих 40 који стижу, то можда чак и за танке локалне буџете не би било превише тешко
 
Nece na one koji su batalili duvan :haha:... nego ako uopste ovo funkcionise, vakcina neutralise nikotin pre nego sto stigne do mozga, zavisnost je u mozgu, sta ce biti sa tim mozgom kada mu se naglo presece nikotin :ideja:.
 
Poslednja izmena:
Pušio sam oko 20 godina a prekinuo sam pre 3 godine i sad znam sigurno da imas mnogo problema ali toga nisi svestan.Duvan nije lekovita biljka u tim količinama koje koristiš a ako nemožemo da izbegnemo trovanje iz vazduha sigurno možemo trovanje sebe i ukućana sa duvanom.

- - - - - - - - - -

Kad već spominješ lečenje od alkohola ti isti doktori leče i probleme sa duvanom :ppozdrav:
Goran G. U pravusi imam problem (tačnije moja žena)nekad sam mogao 5 puta za noć a sad mi i dvaput previše .Prvi put još nekako al drugi ,mnogo dugačko.:osmeh:
 
Nazad
Vrh