Protestna vožnja traktorima.

Da li ste verovali da ćemo uspeti ?

  • Da

    Glasovi: 248 68,9%
  • Ne

    Glasovi: 112 31,1%

  • Ukupno glasača
    360
Omoljičanin ,Kako misliš da država utiče na otkupljivače? Tu čarobnu formula kada bi znao. Može li tebe neko naterati kada odes u prodavnicu da nešto kupiš ili ne? Kako država nije uticala na otkupljivače da smanje cenu soju,suncokreta pa I kukuruza?
 
Omoljičanin ,Kako misliš da država utiče na otkupljivače? Tu čarobnu formula kada bi znao. Može li tebe neko naterati kada odes u prodavnicu da nešto kupiš ili ne? Kako država nije uticala na otkupljivače da smanje cenu soju,suncokreta pa I kukuruza?
Moze,nema na svetu ni jedne zemlje gde trzisnu ekonomiju ne kontrolise drzava,bar donekle,sem mozda kod nas.Da nije tako,nastao bi haos,pakao,sta sprecava bilo kog otkupljivaca,izvoznika,da ponudi dinar po kili,da radi sta hoce,samo da obori cenu je l mu je to u interesu,pa drzava,vlada,to joj je posao,samo sto se nasa vlada ne mesa u svoj posao.

- - - - - - - - - -

Na razne nacine moze da utice na otkupljivace da daju razumnu cenu.
 
Unija Polj Proizvođača Bavanište


Na sastanku asocijacije BANATSKI PAORI odlučeno da se protesti poljoprivrednika odlože za 5.08.2013 g. Za odlaganje protesta glasali su ona udruženja ćiji su predstavnici išli na pregovore i ćiji su predstavnici predložili proteste a samim tim su ubedili i predstavnike ostalih udruženja da odustanu od protesta.Za održavanje protestne vožnje 18.07.2013 g. kako je i dogovoreno i prijavljeno u MUP-u zalagali su se i glasali ZA:UNIJA POLJOPRIVREDNIH PROIZVOĐAČA-BAVANIŠTE čiji je predstavnik bio Jovica Jakšić ,PAORI CREPAJE čiji je predstavnik bio Miroslav Grubanov i IVANOVAČKI PAORI ćiji je predstavnik bio Joza Telbis.Traktori koji su trebali da krenu iz Bavaništa ići če na njive a njihovi vlasnici razočarani neostvarenim dogovorom.



Gajcani i Dolovci se kleli da mogu svakog momenta 150 traktora da organizuju,pa se na kraju izgleda us..li.
 
Политика цена је искључиво у рукама државе. Дакле, држава ако хоће може да се умеша у буквално сваку цену и да диктира. Наравно, све по закону. Као што се умешала у цене уља, шећера, хлеба, струје, комуналних услуга, као што се умешала и забранила извоз, тако се може умешати и у цене пшенице и осталог. Дакле, чиста је лаш да држава нема ништа са ценама. Има и те како. Да не улазимо сада у причу око инфлације, буџета, новчане масе и остало.
 
Prosto moramo pustiti da izgori jet to je jedini nacin da ustanemo iz pepela. Istorija nas uci tome. Nekad je bolje nista ne raditi nego praviti gluposti.
Poljoprivreda nije proizvodni pogon namestaj,kafic,i sta ja znam pa da pustimo da izgori,napravicemo lepse,bolje,ako nas dovedu dotle da moramo da prodajemo zemlju da bi opstali,onda je kraj,koga god znam da je prodao hektar zemlje,vise nikad ga nije kupio,zato je bolje na vreme se boriti da do toga ne dodje.Dok se na drugoj strani,nekim drugim ljudima,manjini,"sposobnom,pametnim,poslovnim ljudima" omogucava enormno bogacenje,kupovina aviona,jahti kamiona,kuca, stanova i to sve u zakonskim okvirima,jer su zakoni i krojeni za njih.Vecina velikih kapitala je stvorena kradjom drzavne imovine,gde niko nije odgovara,zbog zakona,koji je pravljen za takve "sposobne,pametne,poslovne ljude".
 
Истим се послом бавимо, па зашто не би размишљали исто. Неслагања су била око неких политичких тема, и предвиђања трендова.
Прецизности ради, држава тј Влада има законске могућности, али их не користи. Да скандал буде већи, чак су и чисто криминално дело опростили. Ајд да су ове лопове робних казнили па амнестирали, него ни то. Онда би ови прави црвени сада требали да траже ослобађање свог друга, пошто ено га лежи 3 године за исто дело.


@Macva,

Слажем се. Боље еволуција, него револуција.
 
Pa nije baš tako jednostavno.
Ima načina svakako ali ne baš da diktira cene.
Jedan od najčešćh načina je da se ona pojavi kao učesnik na tržištu i da tako utiče na cenu.
To se dešava na primeru ulja i šećera.
Država (iz rodbih rezervi) po nižim cenama ponudi te artikle a to ima za posledicu , između ostalog, smirivanje rasta ili pad cena tih proizvoda i drugih ponuđača.
Drugi naćin je subvencionisanje inputa proizvođača proizvoda za koji želi da utiče na cenu. Recimo pekari najave poskuplčjenje hleba a država im da jeftinije brašno i oni tako dođu do veče zarade a ne kroz podizanje cene hleba.

Struja je "u vlasništvu" države i tu ona, država, bukvalno oderđuje, driktira cenu.

Cenu pšenice npr može da podigne tako što će ona kupovati po višim cenama, ali se tu postavlja pitanje interesa države da to radi.
Jer,
kojim parama da kupuje pšenicu koja joj nije neophodna već to radi da bi joj podigla cenu?
Ako tako podiže cenu pšenici zašto ne i kukuruzu, zašto ne i šljivii, svinjama, mleku, šrafovima.....?

Način na koji treba i mora da deluje protiv izrazito niske cene je sprečavanje monopola na strani kupaca ako ga ima. To je dosta važno ali i dosta komplikovano polje.
 
Навео си и сам доста примера могућег реаговања државе, робне, субвенције. Ајд конкретно пшеницу. Држава ту робу може да купује све до потпуних домаћих потреба. Изгледа апсурдно, ал је могуће. Иста прича важи и за остало. А онда нек се питају трговци, шта ћемо сад да радимо. На страну што држава може и да пропише законом заштитне цене, па ти ако оћеш ради, ако нећеш немој. Држава може такође да одузме свима дозволе за рад који се не придржавају добре пословне праксе и обичаја. Држава може да објасни трговцима да су они добили један државни ресурс бесплатно на располагање, а то је тржиште, и да њихова прича о некаквом њиховом великом квалитету и знању у суштини нема везе са мозгом, ако при томе не заборавимо ту главну ставку да су добили ресурс на располагање. Код нас су опасно полупани лончићи, и многи су умислили да су изнад државе и друштва. Трговци су први међу таквима.
 
Moze,nema na svetu ni jedne zemlje gde trzisnu ekonomiju ne kontrolise drzava,bar donekle,sem mozda kod nas.Da nije tako,nastao bi haos,pakao,sta sprecava bilo kog otkupljivaca,izvoznika,da ponudi dinar po kili,da radi sta hoce,samo da obori cenu je l mu je to u interesu,pa drzava,vlada,to joj je posao,samo sto se nasa vlada ne mesa u svoj posao.

- - - - - - - - - -

Na razne nacine moze da utice na otkupljivace da daju razumnu cenu.
Pa u tome je I poenta ,MI nemamo državu .
 
Sljive ili svinje nisu nikako strateski proizvod a kamoli srafovi!!! Dakle kad je hleb u pitanju odnosno proizvodjaci psenice ili hleba drzava i te kako treba da stane iza tih ljudi, a ne da se pravi luda da bi prilikom veceg skoka cene za par meseci delila novac sa otkupljivacima.
 
Na svakim protestima po neko odustane, Lokvanci su odustali na predzadnjim i nisu bili na zadnjim, ja sam bio na svim do sad i rekao sam da vise ne idem ni na jedne!
sad ce mnogi odustati i iz tog dela banata_bavanista.
da se protestna voznja vise ni ne spominje a kamoli odrzava, a ovima sto stalno govore da je kasno i da ne vredi ici u bilo sta, ostvarice se zelja da im drzava po trzisnim cenama tajkuna donosi milostivu cenu.
sto se poljoprivrede tice, polako tonemo u nove devedesete.
 
Pa...
Za taj resurs ono državi plaćaju, plaćaju joj porez da bi imali pravo da učestvuju na tržištu.
Sve što stoji državi na raspolaganju podrazumeva pare. I subvencije, i kupovinu proizvoda, sve to znači davanje para iz budžeta.

Zaštitna cena opet podrazumeva pare. Ne može drzava nikoga naterati da plati nešto po ceni koja ovome ne odgovara. Ako bi država odredila cenu, a kupci recimo ne bi hteli da kupuju po njoj, onda bi država bila dužna da po toj, zaštitinoj ceni kupi svu ponuđenu robu.

Sve podrazumeva pare, a onda se postavlja pitanje ima li ih dovoljno za sve.
Ne tvrdim da nema, mada je prilišno jasno da ova država kuburi sa budžetom, ali priča o raspodeli budžeta je klasična politička priča i odvela bi nas od teme cena.
 
Dakle kad je hleb u pitanju

A skupa pšenica podrazumeva skup hleb.
Zar nije logično da drzava svim građanima obezbedi jeftihn hleb, a kome se seje pšenica neka je seje, ko misli da je to neisplativo neka je ne seje?
 
za državu je jedino pravilo napuniti prazan budžet taj ko sanja da će država prazniti kasu zarad bolje cene pšenice se vara. Šta bi u suprotnom radila sa million penzionera I 300000 roma na teretu?
 
Poslednja izmena:
Šta bi u suprotnom radila sa million penzionera I 300000 cigana na teretu?

E to je ta tipična politička priča o raspodeli.
Da li uskratiti ovde a dati onde, da li troši previše na penzionere, socijalu, partijske kadrove, neki tvrde i na subvencije poloprivredi, i svi imaju neke svoje argumente..klasična politika
 
Не треба политику свуда уводити. Овде се код нас све што је у вези са неким политичарем доводи у везу са политиком, никако да раздвојимо политику и криминал.
Не причамо ми овде о социјалној држави, јер је очигледно да је нема, већ причамо правичној расподели. Сви видимо енормно богаћење једних на рачун других. Држава се сваког божјег дана задужује, а тај новац се нигде не види. При томе смо сведоци одлива огромног капитала, барата се цифром од неких 50 милијарди еура за ових 12-13 година. Па како се тај новац одлио ако није преко претераних маржи и неравноправне расподеле. Механизам извлачења новца одавде је до коске баналан, али није могао да се одвија без одређених служби. Отиђите на сајт пореске службе па да видите списак дужника пореза. Међу дужницима ћете видети једног који се бави пољопривредом, лицитира бесомучно, откупљује такође, а држави дужан неких 2 милиона еура. Па јел може неко од нас да остане дужан држави неке паре а да му одмах сутра не накрупи инспекција и полиција. Исти ти или слични дужници су и покрали робне резерве и сада се баве откупом. Да је држава санкционисала такве, свима би било боље. Димензија пљачке која се одвијала и одвија код нас, је нешто вероватно виђено само у афричким земљама. Та баналност и безобзирност је нешто што вређа човекову интелигенцију. И са обзиром на то, мислим да појединци превише гасирају народ и чачкају стрпљење.

- - - - - - - - - -

Zaštitna cena opet podrazumeva pare. Ne može drzava nikoga naterati da plati nešto po ceni koja ovome ne odgovara.
Држава њега неће ни натерати да откупљује по тој цени, већ држава купује за себе по тој цени, а он дал ће да купи ил неће, његов проблем. Држава ту пшеницу онда може да продаје млинарима, по опет нижој цени, а опет са зарадом, па нек трговци виде шта ће. Све ово може да се ради плански, и да буџет још има и приход. Па једна немачка има развојну банку, УСА такође, а малена Србија не сме ни да помисли, већ цео банкарски сектор мора да преда на тацни уз пртходно уништење. Ево данас Ердоган позвао грађане да не користе картице, и да дају лову у државне банке. Замисли да то неко каже код нас, какав би том лом настао од стране разних кензијанаца и демократа. Овај пример најбоље говори о једној држави и о једној приватизованој држави. Кад код нас тако неко буде могао да каже и да уради, онда ћемо се нечему надати. И није Турска једина, многи се тако понашају, само су нама сервирали причу о тржишту и држави као сервису.
 
Bilo bi posteno da hleb pojeftini 40 % jer je imput ove godine pojeftinio isto toliko. Nebi smeo da bude skuplji od 30-ak dinara, a kifla ne vise od 5.
 
Nazad
Vrh