Uzrocnik miksomatoze pripada grupi takozvanih pax virusa,
koji je u Evropi prvi put uocen 1952. godine. Ova bolest,
koja se tada pojavila na jednoj privatnoj farmi kunica
u blizini Pariza, danas je rasprostranjena na 5 kontinenata.
U Jugoslaviji je miksomatoza ustanovljena prvi put 1973.
godine, i to u okolini Novog Sada, da bi se danas raširila
po celoj zemlji. Uzrocnik bolesti se prenosi kontakom bolesnih
i zdravih životinja, ali je najcešce prenose insekti. Razne
vrste komaraca, buva i krpelja, sisajuci krv bolesnih jedinki,
mehanicki prenose virus sa životinje na životinju. Sirenju
bolesti ponekad doprinose i druge životinje: glodari,
macke, psi, ptice, itd., koje same ne obolevaju, vec samo
prenose uzrocnik bolesti.Vreme od unošenja virusa u organizam do pojave prvih
znakova bolesti (inkubacija) traje kod miksomatoze 3 do 7
dana. Oboleli kunici su neveseli, uglavnom leže, slabo jedu
i mršave. Prvi karakteristicni znaci se javljaju na ocima u
vidu ucestalog žmirkanja, koje je posledica preosetjivosti na svetost.
Sluznice ociju su usled zapaljenja zažarene, a
javlja se i otok ocnih kapaka. U ovoj pocetnoj fazi bolest
se obicno može ustanoviti pregledom ušnih školjki. Naime,
ako se ušne školjke prosvete baterijskom lampom ili posmatraju
prema izvoru svetlosti, na njima se zapažaju manje
ili vece crvene površine. U daljem toku bolesti dolazi do
slepljivanja ocnih kapaka obilnim iscetkom, a na ušima se
sa spoljašnje i unutrašnje strane javljaju otoci velicine zrna
graška do oraha. Otoci su najbrojniji u korenu ušiju. Ove
cvorove cine takozvane »miksomske« celije po kojima je
bolest i dobila ime. Pod težinom cvorova ušne školjke ne
stoje upravno vec padaju na stranu što je simptom koji se
lako zapaža. Nekoliko dana od pojave prvih znakova bolesti
slicne promene zahvataju usne i nos, pa glava pomalo lici
na glavu lava i tada se naziva »lavlja glava«. Osim toga
bolesni kunici cesto šmrkcu, zapaža se sluzav ili gnojan izliv
iz nosa, neretko se razvija i zapaljenje pluca. Kod mužjakamože nastati otok mošnica sa cvorovima velicine zrna graška,a kod ženki otok stidnice. Sem na pomenutim mestima zadebljanja
kože se mogu naci i na ledima, šapama i drugimdelovima tela. Zbog neuzimanja hrane i naglog slabljenja vec 8. dana posle infekcije dolazi do uginuca. Mladi kunici
uginu i ranije pre nego što su se razvili svi simptomi bolesti,
a stariji kunici boluju nešto duže, da bi i kod njih
smrt nastupila obicno posle 10 do 14 dana.Osim opisanog akutnog toka, ponekad se miksomatoza
javlja i u hronicnoj formi. Tada bolest traje mnogo duže, i
to ponekad bez karakteristicnih otoka po koži, a veci broj
životinja preživi...
-Ovo mozete naci u knjizi Mr inz.Romana Kopanjskog "UZGOJ KUNICA"
Da se ne opterecujete mnogo sve ima na netu...