Vremenske prilike u 2022-oj godini

Status
Zatvorena za pisanje odgovora.
Jedan od problema i jest što nekad vode ima previše ali su padavine toliko intezivne da voda samo "preleti" preko zemlje a ne stigne u podzemne rezervoare. Taj problem trebaju riješiti stručnjaci.

Poznato je zašto je tako. Evo jedan brz prevod iz ovog teksta (koji ukratko pokriva temu infiltracije vode u zemljište):

Poljoprivredne prakse koje dovode do loše infiltracije (vode) su:

1. Zaoravanje, paljenje ili uklanjanje žetvenih ostataka koje ostavljaju golo tle, podložno eroziji,
2. Mehanička obrada i pomeranje tla koje prekidaju pore povezane sa površinom i sprečavaju nagomilavanje organske materije u tlu,
3. Prelazak mašina i stoke, naročito po vlažnom tlu koje uzrokuje sabijanje tla i smanjuje poroznost.

U klimi gde su padavine retke, ali su viskog intenziteta, sposobnost zemlje da upije što više vode je jako bitna. Ako postoji šansa da idemo ka takvoj klimi, prva stvar koju treba da pogledamo su iskustva ljudi koji su u sličnoj klimi već decenijama. Ima toga dosta, uglavnom na engleskom.

Što se konretne zemlje koju obrađujemo tiče, povećanje procenta organske materije u tlu direktno utiče na sposobnost tla da zadrži vlagu, ne samo da je propusti. Uprošćena računica kaže da jedan dodatni procenat organske materije povećava sposobnost tla da zadrži dodatnih 190 hiljada litara vode po hektaru u površinskom sloju.

Da ne davim. Jedini stručnjaci koji ovo mogu da reše su ljudi koji obrađuju tu zemlju. Pogledajte Holandiju kao primer šta se desi kada država i birokrate iz kancelarije krenu da rešavaju stvari.
 
Humus je taj koji zadržava vodu u gornjem sloju.
Mnogi ni neznaju šta je humus, većina ga brka sa kompostom.
Ukratko:
0 humusa = sahara
Послато са SM-A225F помоћу Тапатока
 
Znači mi koji obrađujemo lošu slabohumoznu zemlju ni ne znamo da živimo u Sahari, zanimljivo veoma zanimljivo.
 
Znači kod mene će potop jel da? 🤔😂
Nešto će biti, sigurno ne u vidu neke litre samo...više, ali kažem videćemo čemu može uopšte pomoći.

Za Banju se evropljanin naoštrio samo tako, maltene svaki dan u narednih 9-10 razvoji i pljuskovi okolo.

ens-image-11.png


Slobo, narednih dana temperature u skladu sa prosekom što se i vidi po karti gore.
 
Poznato je zašto je tako. Evo jedan brz prevod iz ovog teksta (koji ukratko pokriva temu infiltracije vode u zemljište):



U klimi gde su padavine retke, ali su viskog intenziteta, sposobnost zemlje da upije što više vode je jako bitna. Ako postoji šansa da idemo ka takvoj klimi, prva stvar koju treba da pogledamo su iskustva ljudi koji su u sličnoj klimi već decenijama. Ima toga dosta, uglavnom na engleskom.

Što se konretne zemlje koju obrađujemo tiče, povećanje procenta organske materije u tlu direktno utiče na sposobnost tla da zadrži vlagu, ne samo da je propusti. Uprošćena računica kaže da jedan dodatni procenat organske materije povećava sposobnost tla da zadrži dodatnih 190 hiljada litara vode po hektaru u površinskom sloju.

Da ne davim. Jedini stručnjaci koji ovo mogu da reše su ljudi koji obrađuju tu zemlju. Pogledajte Holandiju kao primer šta se desi kada država i birokrate iz kancelarije krenu da rešavaju stvari.
Sve je to lepo ali da bi taj humus zadržao tih 190000lit/h iliti 19lit/m² mora prvo da padne sneg ili kiša a toga očigledno nije bilo.
Šta da zadrži kad ništa nije palo,a zemlja suva još od prosle godine.
 
Sve je to lepo ali da bi taj humus zadržao tih 190000lit/h iliti 19lit/m² mora prvo da padne sneg ili kiša a toga očigledno nije bilo.
Šta da zadrži kad ništa nije palo,a zemlja suva još od prosle godine.
Ne menja mnogo stvari. Tlo sa više organske materije, malčem ili pokrovom tokom većeg dela godine bi zadržalo više vlage, duže, pa bila i prošlogodišnja. Ne može da trpi stres doveka, ali ga trpi bolje.

Znači mi koji obrađujemo lošu slabohumoznu zemlju ni ne znamo da živimo u Sahari, zanimljivo veoma zanimljivo.
Daleko od Sahare, ali imamo dosta površina koje po nekim kategorizacijama pada pod "visoko degradirano" (sa procentom organske materije ispod 2% ako me sećanje dobro služi).
 
Poslednja izmena:
Zemljište nema više mogućnost da zadrži vlagu kao pre.Neka stariji članovi kažu svoje vidjenje.
Kiraj nam može reći njegovo vidjenje.
Današnji dan je tezi nego jučerašnji,meni bar.
Vlada015 mi je pričao za neku godinu koja je bila slična da od proleća do jeseni padavina nije bilo a temperature slične.Mislim danje 2003 bila .
 
Itekako ima mogućnosti da zadrži vlagu samo saldo godišnjeg bilansa padavina ne može da stigne do 850-900 l/m2!
 
Kao, problem se stvara sto zimi nema snega. Ne pije vodu ova prica. Moze i bez snega ako raspored padavina od Aprila pa do kraja Avgusta bude odlican i sa bar nekih 350 lit u ovom periodu. Pa bi smo onda imali kosenje soje i skidanje kukuruza do kraja Oktobra a ne krajem Avgusta i sve kvit do polovine Septembra.
Pa ovde kod nas nije bilo od 1 Maja do sada ni 50 lit.
Moglo je snega biti do nastresnice zimos kad leti ne pada.
 
@caco To nije tacno,ne moze humus protiv suse kao glina. Ja imam parcele sa 4+% humusa i beskorisne su ,tj najgora zemlja koju imam,dok one glinovite sa 2% humusa me uvek spasu kad je susna godina.
 
e sad ukratko kad bi neki shvatili da zimi ima snega onda ima i padavina razumeo bi prirodu ali ovako prica ode u nedogled
 
Status
Zatvorena za pisanje odgovora.
Nazad
Vrh