Veštačko đubrivo

Odg: Veštak

pa ne znam da li je glupost..N koriste bakterijumi koje se žive na žetvenim ostacima. Oni kapsuliraju taj N. Čak se preporučuje bacnje čistog azota ako ima mnogo žetvenih ostataka. Ili grešim?
 
Odg: Veštak

kroky je napisao(la):
pa ne znam da li je glupost..N koriste bakterijumi koje se žive na žetvenim ostacima. Oni kapsuliraju taj N. Čak se preporučuje bacnje čistog azota ako ima mnogo žetvenih ostataka. Ili grešim?

Slažem se sa ovim...

Ujesen treba zaoravti samo 8:16:24.

Stručnjaci kažu da na proleće nema efekta bacati NPK đubriva, jer će P i K biljke koristiti tek iduće godine kada isti dospeju dublje u zemlju, odnosno kada se zemlja ponovo uzore, gde ih korenov sistem biljaka može koristiti.
 
Odg: Veštak

kroky je napisao(la):
pa ne znam da li je glupost..N koriste bakterijumi koje se žive na žetvenim ostacima. Oni kapsuliraju taj N. Čak se preporučuje bacnje čistog azota ako ima mnogo žetvenih ostataka. Ili grešim?
ne gersis! radio sam analizu i jedino cega svuda imam dovoljno je azot. nije problem obezbediti dovoljno azota, veci je problem za fosfor i kalijum
a sto se tice ureje, po mome najbolje je bacati u prolece pre setvospremanja

slazem se 100% sa brankom
 
Odg: Veštak

Kroky, Branko, sve ste rekli i sve drugo je lošija kombinacija od toga. :D :ppozdrav:
 
Odg: Veštak

pa što se tiče žetvenih ostataka to se treba odraditi još u julu prskanjem istih(pa onda zaoravanjem).E da vidim koja je to aktivnost mikroorganizama bila proteklih mesec dana kada je sve smrzlo i u dubini.kako god da okrenete dolazimo do toga da je N uzalud bačen jer direktno od njega biljke neće imati korist.Od 80% analiza u mojoj firmi N je bilo dovoljno za naredne dve godine.Pa znači li to po vama da treba bacati 3x15 ili bilo koje đubrivo koje u sastavu ima N.Oranjem izbacuje mikroorganizme na površinu sa ciljem da se isti u procesu spuštanja u dubinu zadrže i održe na dubinama korenovog sistema pojedinih kultura.U tom spuštanju oni razgrađuju žetvene ostatke.Bacanje N na žetvene ostatke ubrzava raspadanje istih.Ja isto bacam N na ostatke kukuruzovine jer nikad ne palim njive.Onda orem pa na to sejem pšenicu.Sve to stoji ali bacati u 10-11 mesecu sirovi N je ludost.Ti isti profesori će promeniti svoju priču čim budu izdavali novu knjigu,kao što je i do sada bilo
 
Odg: Veštak

didi je napisao(la):
Bacanje N na žetvene ostatke ubrzava raspadanje istih.

He, he, a zašto se ubrzava? Ovako, mikroorganizmi koji razgrađuju biljne ostatke troše N, znači ne razgrađuje ih N nego mik.org., što je manje N u zemlji to je i aktivnost m.or. manja, u slučaju kada se N ne dodaje m.or. ga troše iz zemljišta i mogu ga potpuno izcrpeti, zato i postoji formulacija 8-16-24 u kojoj se nalazi N ne za prolećne useve nego za m.org. koji će da rade do proleća, takođe je VEOMA preporučljivo po strništu leti pre ugarenja baciti 50-ak kg Uree, kada dođe zimsko oranje skoro da nema slame u zemlji, probano, provereno :cao:
 
Odg: Veštak

jeste samo što se od bacanja ureje po slami daleko otišlo.Prskanje je majka mara jer je potpuno raspadanje slame od 40 do 60dana.Sredstva poput bactofila a-10 i b-10 su mnogo bolja.To je unošenje živih mikroorganizama u zemljište.A ta priča koje se ti držiš da mikroorganizmi rade do proleća je smešna.Azot se može osloboditi samo iz belančevina ,a pored toga se može fiksirati iz vazduha.
Što se tiče uzorkovanja zemlje budi iskren i reci, ako si već radio,kada ti je neka analiza pokazala da imaš manjak kalijuma.Tvrdim da ti se to nije desilo.Sa fosforom je to već problem.
 
Odg: Veštak

didi je napisao(la):
A ta priča koje se ti držiš da mikroorganizmi rade do proleća je smešna.

Šta podrzumevaš pod ovim? Možda nisi razumeo dobro, kada sam rekao do proleća, to je period do kojeg nema unošenja N u zemljište od strane poljoprivrednika.

Što se tiče Bactofil-a, radio sam sa njim pre 5 godina, i bolji efekat je imala Ureea kod mene.
Nisam radio analizu zbog malih parcela, znam velike koji jesu i tačno je, K uvek ima čak negde i više nego što je potrebno.
 
Odg: Veštak

didi je napisao(la):
Što se tiče uzorkovanja zemlje budi iskren i reci, ako si već radio,kada ti je neka analiza pokazala da imaš manjak kalijuma.Tvrdim da ti se to nije desilo.Sa fosforom je to već problem.

Potpuno tačno. :D
 
Odg: Veštak

Čugi za poruku si u pravu,pogreška je moja.
Ma ni ja ne uradim uvek analize za sve parcelice.Ali nije zbog veličine ,nego su ovi iz zadruge neažurni.Uvek imam dosta kalijuma ali je fosfor taj koji je na granici.On i diže cenu veštaku.Kalijum se nakupio u svim prethodnim godinama paljenja strnjišta.
 
Odg: Veštak

Ako ti netreba N a ti baci 0 20 30! Ali taj nitrogen je potreban zemlji u jesen!
 
Odg: Veštak

didi je napisao(la):
Sredstva poput bactofila a-10 i b-10 su mnogo bolja.To je unošenje živih mikroorganizama u zemljište.

Ovo stoji pod uslovom da su ti mikroorganizmi zaista živi. A ko ti to garantuje? Skladištenje flaša i kanistera sa mikroorganizmima je možda kod proizvođača i ok ali u polj. apotekama to neretko može da se vidi u izlogu u koji bije sunce, a o magacinima i datumu proizvodnje da i ne pričam.
 
Odg: Veštak

Vidim da vecina se spremate da bacate ureu,pa zar nije bolje prihraniti psenicu sa AN-om.
Koliko ja znam brze deluje od uree.
 
Odg: Veštak

Mislim da treba da pročitaš ovu temu od početka i možda sam nađeš odgovor.
 
Odg: Veštak

Procitao sam ali nije mi bas najasnije.Koliko sam shvatio urea se postepeno raspada i oslobadja N koji je dostupan biljkama a an brze deluje i krace deluje.
 
Odg: Veštak

pa sa temperaturama od 14-15-16 stepeni koliko se najavljuje za naredni period i sa jutarnjim koje ne idu ni blizu minusa nisam baš mišljenaj da će mirovati.Toga se i plašim.zato je opet ureja u prednosti jer joj treba 10-15 dana da počne da radi.Ako se sad baci an on može još i da potera pšenicu u rast ,a to ne bi bilo dobro ako naleti neki mraz.
 
Odg: Veštak

Za ureu je potrebna da padne kisa da bi pocela da radi ili da bude dosta vlazno a onda nemozes uci u njivu tako da sam i ja za an varijantu.Bolje 200-220kg an dva put negoli 150 uree jednom
 
Nazad
Vrh