Svi imaju trosak oko tog kukuruza i na ulazu robe i na izlazu.Isto tako postoji trosak tokom cuvanja robe.Ako ti i posle 6 meseci lagera bude dao cenu za 6-8% nizu od cene na berzi,bez umanjenja kolicine robe koju si ostavio na lager onda svaka cast skladistaru koji moze da dà takve uslove.Kod nas u okolini to niko ne nudi.Oni sto su to nekad nudili (kratko vreme) su propali zajedno sa svojim firmama...
Kolega Spajki, kad te cita laik, pomislio bi da je to apsolutno tacno, i da je jadan skladistar na gubitku, jer "CUVA" tvoju robu 6 meseci i ima strahovite troskove, te samim tim, mora i da ti umanji kolicinu koja je na lageru. A ako ti i ne umanji, onda njemu svak cast, toliko da treba da ga ljubimo u d---.
Ali, stvari uopste ne stoje tako, i zato nemoj da trujes ove jadne i glupave ljude.
Kao prvo , isti taj "jadni skladistar", od svih tsoskovas, ima sledece:
Na 10 tona robe, treba da potrosi 10 FOSTOXIN tabletica, za svih tih 6 meseci( obzirom da insekate vec krajem septembra vise nema i ne vracaju se do proleca).
A 1666 tih tabletica kosta 50 evradi, ( i to u najgorem slucaju, ako bi kupili samo jednu flasu iz Madjarske). Dakle, prost racun kaze, da njegovih 10 tabletica s kojima je zastitio tvojih 10 tona robe, kostaju,(50*119,00/1666)*10=35,71
Dakle da zaokruzimo na 36 dinara za vagon cuvane robe.
zaboravios i da uracunas da ti je na taj vagon robe vec skinuo najmanje 200 kg za raznorazne primese prilikom prijema.
Od tih 200 kg odbitka, neka je pola prasina i zemlja, a onih 100 kilograma lom, ocinci ili slicno, koej ce prodati po 10 din za kilogram, sto znaci da ce on od cuvanja tvojih 10 tona robe inkasirati 1000 dinara.
Kad od te sume oduzmemo onih famoznih 35,71 dinar, dolazimo do ekonomsek racunice, da ej doticni skladistar ostvario profit ( zaradu 0 od 965 dinara i 28 para.
Ali to niej sve. Tek smo poceli.
Naarvno da ce skladistar tih 10 tona robe prodati p vecoj ceni , za najmanje 3, 4 dinara ( jer u protivnom nas covek u srbiji nece da radi sa zaradom od 10 %).
Ali tek sad dolazi vrhunac i najsladja stvar u ekonomiji i trgovini.
Bez obzira sto ej on tu robu , ili ce je u svakom slucaju prodati skuplje, najsladje i prava dusevna hrana je robu koju je dobio na cuvanej krajem juna, prodati odmah u julu, posle mesec dana, i uzivati do marta meseca sa tudjim parama, koristeci ih kao beskamatni kredit za kupovinu najnovijeg Dzipa, jahte, kuce na kopaoniku, nove table zemlje od 100 hektara itd...
A onda posle 6 meseci NE-cuvanja tih tvojih 10 tona robe, pricati kako ej na gubitku, jer ej morao istu robu da stiti od skladisnih stetocina ( onih 35, 71 din).
Bas bih voleo da vidim, koaj ce to banka dati beskamatni kredit, ili koji to zelenas i mafijaf, danas ljublejni i voljeni skladistar kupi najnovijeg "DZIPA", od cirka 100.000 evra, svojoj ceri ili sinu parazitu ? Ili , u prevodu, kolika je kamata za takvu transakciju?
Zato , u najmanju ruku mi je zao koliko su ljudi glupi, nepismeni, ili samo lenji da svoju robu sacuvaju kod sebe kuci.
I zato, kolega, najbezbolnije receno, nemoj da s---š !
Inace, da skrenemo malo s teme, poljoprivredne apoteke "RATAR", kukuruz u dzakovima prodaju po ceni od 27,90 din.