Tov junadi

Gledaj ovako.Imam šansu da kupim jedan da kažemo salaš na samo 250m od sela.Ima vodu i struju.Već ima neke objekte gde su se čak svojevremeno i tovila junad.Imam radnika koga plaćam te plaćam ,a više ne radi nego što radi.Imam odlične zemlje za lucerku jer za drugo i nisu.Presa,kosačica i paun mi nisu nikakva bitna investicija.Računam da će biti povoljnih kredita da se krene u stočarsto(od arapa) i da će biti subvencija i naravno državne zemlje po pravu prečeg.Ja ne krijem ništa i eto to su neki moji motivi.
E ovo mi se sviđa sve više mladih poljoprivrednika gleda u pravcu stočarstva,samo napred druže nisi usamljen.
Samo da kažem koju povodom polemike lucerka-silaža.
Ja sam takoreći okružen sa stočarskim familijama ima ih 3 u neposrednom komšiluku i još toliko malo dalje od mene.
Jedini vidljiv uspeh (naročito u kantama ujutru oko 8,prekoputa mi mlekara) vidim kod onih stočara koji koriste silažu.
Generalno manu vidim kao da svi drže većinom neke mešance valjda kombiniju ako je loša cena mleka da izvuku na tovu i obrnuto.I to mi se uopšte ne sviđa kao ideja.
Veliki problem je da proizvedu hranu iako imaju uslova za to jer hoće neku paru i od soje i suncokreta.Ako b to progurali kroz gotov proizvod sigurno bi više zaradili ali ok tako su i njihovi stari radili.
Uglavnom se oslanjaju na hranu,kukuruz,stočno,lucerka ,sojina slama. Nje mi jasno kako čovek ima 60 grla (svih uzrasta i polova ) i napravi jednu gomilu silaže cc 30-50 tona i hoće da ima rezultate.O opremljenosti štala i o mehanizaciji koju koriste ne bih da pričam.
 
@diklofen.Uzmes 5,6 teladi i probas.Za pocetak ti je dovoljna samo lucerka.Nije ni posao uzeti 20 komada a ne znas nista oko njih.Kako oni rastu ti ucis.Ako ti se ne svidi posao batali a ako ti se svidi napravi lep objekat i ozbilno se pozabavi tovom.E'onda dolazi u obzir i silaza i prikolica za djubre i silokombaj i kojesta.
 
E tačno tako sam i planirao.Za početak da uzmem desetak komada i vidim kako ide i kako ću se u tome snaći.Zvao sam sinoć drugara koji je radio kompletnu ekonomiku tova junadi za Matijevića.Doneće mi danas te papire pa ću se malo i sa time večeras pozabaviti.
 
Pošto predpostavljam da jednim delom želiš ući i zbog prava prečeg zakupa državne zemlje.raspitaj se koji je minimum da možeš aplicirati.
Moj poznanik je izgubio pravo jer je imao umatičeno 14 krava a uslov je bio 15.
 
Pošto predpostavljam da jednim delom želiš ući i zbog prava prečeg zakupa državne zemlje.raspitaj se koji je minimum da možeš aplicirati.
Moj poznanik je izgubio pravo jer je imao umatičeno 14 krava a uslov je bio 15.
Da pazi i na to i ja sam isto tako prosao imao 12 a treba 15.A sto se tice toga dali je to isplativo ili ne moras naci neku svoju racunicu sto jeftinija hrana(silaza,senaza)i bices zadovoljan na kraju.
 
E tačno tako sam i planirao.Za početak da uzmem desetak komada i vidim kako ide i kako ću se u tome snaći.Zvao sam sinoć drugara koji je radio kompletnu ekonomiku tova junadi za Matijevića.Doneće mi danas te papire pa ću se malo i sa time večeras pozabaviti.

ako ti nije problem okaci ovde te papire ili negde na netu i postavi link bas me zivo interesuje sta tu pise
 
u tim papirima se uvjek navode idealni uslovi i prirast tako da to kod mene ne pije vode.Stotinu je tu caka i dok ne izbaciš par tura neznaš ništa a svaka tura je drukčija.imam ja jednog komšiju vratio se iz italije i na 100 m2 plastenika nađe 10 000e da ne dužim vratio se u italiju na brzinu
 
To si potpuno u pravu papir je papir ,a praksa sasvim nesto drugo.
Evo sad sto imam 8 kom. kupljeni krajem saptembra oko 140kg , 7 dobrih mislim da prelaze 300kg u proseku , a jedan degener cini mi se da nema ni 200.
Nije imao ni proliv ni kakvih drugih problema jednostavno jede samo koliko da zivi. I sad ti na pravi proracun za njega.
 
Praksa i teorija nisu razdvojene, i to je nešto što moramo da shvatimo. Ljudi sa fakultetima iz naše struke zaziru od prakse jer je dosta njih nemaju, opet proizvođači pričaju samo o praksi, ali verujte mi prava stvar je spoju to dvoje, odnosno praćenje rezultata u pravim proizvodnim uslovima. Npr mi koji se bavimo i tovom duže vreme, imali smo izuzetno dobra i izuzetno loša grla, imali smo turnuse sa manje zdravstvenih problema a imali smo i uginuća. Sve to čini famozni prosek, tj trend koji se uspostavi nakon nekoliko ciklusa, i kako čovek produbljuje svoje ZNANJE i proverava ga PRAKTIČNO, onda taj trend ide polako na gore i poboljšavaju se proizvodni pa bi trebalo i ekonomski rezultati. A što se tiče isplativosti tova, ključ je u jeftinoj hrani. Mi držimo bikove u tovu da pojedu ono što krave ne bi htele, osnova obroka je silaža, seno od trava, ne detelina i lucerka, jednostavan koncentrat (prekrupa žitarica+ suncokretova sačma+premiks), Prosečni dnevni prirasti su oko 1300 gr dnevno. Ne traže toliko posla kao oko mlečnih grla, dobije se stajnjak, novac na gomili, od kog može nešto ozbiljnije da se uradi. Nema nekog velikog profita ali se teško ulazi u minus kao sa tovom svinja npr.
 
Evo da se uključim u priču. Budući da sam nakon 15 godina ponovo počeo da tovim junad.
Prosto mi nisu neke stvari jasne. Jedan dan je sve u redu a već za dva dana lepo tele iz čista mira dobije upalu pluća i odmah smrša.
Imaju toplu štalu, čak i vodu toplu za piće obezbeđenu, a opet problem. Ventilaciju sam obezbedio tip-top, pa opet bude problema sa isparenjima.
Hranu pravim sam, pravi koncentrat, dobijaju smešu sena graorice i deteline (po meni super kombinacija), sudansku travu sam im ukinuo za sada (iako je radije jedu od deteline) jer ležište bude suviše mokro, te mi je veće potrošnja slame. Sudansku travu će dobijati kad otopli. Samu štalu ću morati za sledeću turu teladi da preradim.
Početkom marta ću im uvesti silažu u ishranu.
Kad otopli izlaze napolje iz štala, jer ću im napraviti otvorenu štalu, ustvari već je napravljena, samo traba kosi pod i odvodni kanali i valovi sa pojilicama.
Naime imam plan da uvek imam dve ture, tj generacije junadi u tovu.
Planiram da sledeću turu spremim seno od graška, dal kao seno, ili ću uspeti da napravim od toga silažu, još ne znam. Naime, ovde niko nema balirku za rol-bale, ali ima mogućnost da grašak siliram kao nisku silažu, ali ne znam da li da se upustim u to. Tu bih molio mišljenje iskusnijih.
Takođe, na NS institutu su me savetovali da onda na to mesto, gde je bio grašak posejem red ranog kuruza, pa red krmnog sirka, i da bi to trebalo da stigne do jeseni za silažu. Nisam baš siguran, jer nema navodnjavanja....
 
Sa jedne strane na zidu su kip prozori a sa suprotne strane su ventilatori, koji se periodično uključuju i isključuju.
I jedno i drugo je na visini oko 2 metra od poda.
To bi trebalo da bude u redu.
Kada je toplo kao danas, onda ventilatori ne rade, nego su vrata za ulaz u objekat stalno otvorena.
 
Iskreno rečeno, ja sam i pretpostavio da je tu problem, jer u štali name nagiba većeg od možda 1-2%, iako je ležište debelo već i preko 20cm.
 
sezona je virusa,kod mene u selu mnogi su lečili...
što se tiče držanja bikova...
držim puštene jer imam takvu zgradu ali kad bi ponovo radio isključivo bi radio za vezane,jeste da je skuplja gradnja i da ima više posla ali ima dosta više drugih prednosti kao što je zdravlje životinja i veći prirast
 
branko

dzaba sto je toliko debelo, jer je odozdo natopljeno i ne dobijas mnogo dodavanjem nove slame jer se brzo natopi, a i isparava

mora sve to da se izbaci cim predje 10ak cm vidi se to kad to dodavanje pocinje da gubi smisao, ponovo da se stavi suva slama pa da se dodaje do neke mere, al jednom nedeljno sigurno mora da se sve poizbacuje, sve zavisi koliko su veliki, a i ove promene temperature samo jos vise komplikuju stvar

nisam zapamtio jesu li pusteni ili vezani, moj stric drzi vezane i praktikuje prostirku samo pod prednjim nogama do pola stomaka, a mokraca pod nagibom ide pozadi
 
Nazad
Vrh