Nove standarde postavljaju sami odgajivaci nazalost a ne ljudi od nauke(nije bas i da ih ima mnogo)
kad nadjem vremena okacit cu jedan standard za koji dosta odgajivaca kaze da je sasvim prihvatljiv danas
davno bese 63. god....
---------- Poruka napisana u 21:44 ---------- Prethodna poruka je at 20:10 ----------
ovu preporuku a ne standard da se razumemo sam sastavljao ja(ako neko bude kopirao morat ce da me citira

) uz pomoc mojih prijatelja odgajivaca pre svih forumasa Latifa B. i Bosniana
to bi manje vise ovako izgledalo u ovom trenutku
Sjenička oplemenjena pramenka dobila je ime po mestu Sjenici na Pešterskoj visoravni, koja se nalazi na jugozapadu Srbije na nadmorskoj visini preko 1000 metara.
Sa Peštera se ova ovca, zadnjih decenija, proširila na skoro ceo zapadni deo Srbije, severni deo Crne Gore, a ima je i u Bosni i Hercegovini. Ovo je po mnogima nasa najbolja oplemenjena pramenka koja po svojim proizvodnim osobinama daje odlicne rezultate u nasim uslovima gajenja.Selekcija se vrsi u 2 pravca trenutno: meso-mleko.
Sjenička ovca je jedna od naših najkrupnijih sojeva oplemenjenih pramenki. Pravilnom selekcijom,oplemenjivanjem stranim rasama (Merino,Vinterberg,…) I poboljsanom ishranom I uslovima gajenja grla ove rase su skoro duplirala svoju masu u odnosu na svoje pretke cistokrvne pramenke od pre 40- 50- godina koje su se gajile na tom prostoru.
Masa tela ovaca danas je od 75 do 100 kg (elitni primerci teze i do 110 kg), a ovnova od 100 do 130 kg(elitni primerci teze i preko 150 kg). Randman mesa jagnjadi je oko 50 %. Grudi su joj dosta duboke, ali je grudni koš srednje sirok. Po Nikolicu (1952.) masa tela ovaca je u proseku 52,21 kg, a ovnova 69,63 kg.Iz ovoga se jasno vidi napredak koji je postignut u pogledu povecanja mase usled selekcije,poboljsane ishrane I planskog oplemenjivanja koje je radjeno I zavrseno 60-ih godina proslog veka.
Glava sjeničke ovce je srednje krupna sa blago povijenom nosnom linijom, obrasla belom dlakom , sa obojenim (sara je crna koja se moze prelivati u nijanse tamno braon boje) kolutovima oko očiju precnika od 2 do 7 cm(pozeljno je da kolutovi budu kruznog pravilnog oblika ali se tolerise i tzv oblik suze tj obrnute kapljice), s pigmentom oivičenom gubicom donje i gornje usne i sa sarom na usima koja mora biti minimalno od vrha do polovine uha(pozeljno je da 2/3 uha bude obojeno tj crno).
Noge su jake I pravilne srednje duzine obrasle dlakom bele boje(kod odredjenog broja grla vunom su obrasle noge I ispod skocnih zglobova). Papci su crni ili sa vrlo malo belina na njima.
Sjenička oplemenjena pramenka je dosta dobro obrasla vunom po donjem delu vrata i po trbuhu(mada ima i grla koja nemaju vunu na stomaku,bez tzv. cube tj vune na ceonom delu glave i sa dlakom obraslim delom vrata ispod usta). Runo je zatvoreno do poluotvorenog, a prinos osrednji.
Mlečnost sjeničke ovce prema Mihalu (1954) iznosi 133,225 kg (88,141 do186,229 kg). Prosečna dnevna mlečnost iznosi 0,82 kg (0,560 kg do 1,149 kg).To je cini jednom od najmlecnijih ovaca na nasim prostorima. Trenutno u stadima sa dobrom ishranom po odbijanju jagnjadi ovce se muzu do sredine oktobra i za to vreme se u proseku od jedne ovce dobije oko 25 kg punomasnog belog sjenickog sira.
Plodnost je 100 -120%(Nikolic 1952.), a u boljim zapatima dobija se od 100 ovaca i do 130 jagnjadi. Usled selekcije I bolje ishrane danas je ta slika srecom drugacija.Od 100 ovaca dobije se u proseku od 150 do 170 jagnjadi u zimskom jagnjenju. Plodnost kod ove rase varira u odnosu na uslove gajenja i genetiku i selekciju koju sami odgajivaci rade.
U elitnim stadima plodnost je od 180 do 200 jagnjadi od 100 ovaca,iako se ovce muzu do sredine oktobra. Oko petine ovaca su policiklicne i pare se i jagnje 3 puta za 2 godine. Ovce su uglavnom jako mlecne i bez problema doje dvojke pa cak i trojke koje nisu retkost kod ove rase.
Jagnjad dobro napreduju i prosecna tezina jagnjeta sa 90 dana pri kvalitetnoj ishrani je oko 32 kg.
Sjenička ovca spada u grupu dugorepih ovaca, minimalna duzina repa je do skocnog zgloba tzv. vesalice. Ranostasna je jer prvi put ulazi u priplod sa 7 do 10 meseci, a porast završava u starosti od 3-4 godine. Ovce su u 80 % šute ( 20% ovaca je sa slabo razvijenim rogovima ), a ovnovi imaju dobro razvijne rogove(pozeljno je da budu beli) u obliku spirale.