Prihranjivanje pšenice

Mozda sam se pogresno izrazio, struktura zemljista ne odgovara psenici, znaci djubrenje nije faktor, vec zemljiste zadrzava vodu i bokorenje u takvim uslovima tokom zime je veoma lose tako da u proljece nemamo dovoljno biljaka koje bi dale dobar prinos
 
Mene remeti tih 40% kamenito zemljište, i kad je najbolja godina taj dio podbaci. Možda ću vidjeti neki top da kupim da pokrivam taj dio zaljevanjem.
 
Prebrzo propusta vlagu u dubinu . Vlaga je direktno povezana tu sa nivoom podzemne vode. Nivo podzemne vode se u ljetnim mjesecima spusta na recimo 5m. Kada se podzemna voda spusti , a nema gline ili pijeska nimalo u dubini da zadrzi vlagu ,biljka se susi u roku par dana.
 
MOMOSARIC je napisao(la):
Prebrzo propusta vlagu u dubinu . Vlaga je direktno povezana tu sa nivoom podzemne vode. Nivo podzemne vode se u ljetnim mjesecima spusta na recimo 5m. Kada se podzemna voda spusti , a nema gline ili pijeska nimalo u dubini da zadrzi vlagu ,biljka se susi u roku par dana.
Kliknite za proširenje...
Upravo tako, bilo je godina kada se kukuruz uvija sa 10 liski.
 
Sva sjeverna Bosna je taj tip zemlje , samo su razlike sto mi kazemo kolko je zemlja debela , tj na kojoj je dubini sljunak. Da pojasnim. Prvo morate znati razliku , ko nezna , sta je sljunak a sta kamen. Sljunak je okrugli zaobljeni kamen nastao rijecnim nanosom u istoriji. Zamislite da je cijeli , kako vi kazete atar , na sloju sljunka . Zemlja iznad sljunka varira od pola do desetak metara . Sloj sljunak je debeo recimo desetak metara dole ispod . E sad i ta zemlja iznad sljunka zavisno od lokacije je razlicita i ima razlicite slojeve . Tako je kod nas . Idealno je kad je gornji sloj pjeskovito glinasta , debeo bar 2m , pa ispod pijesak pa ilovaca pa sljunak. Ta zemlja je bolja od cernozema ali nema je mnogo i nalazi se pored rijeka . Ovo kod miladina , kad je sljunak blizu , to je super propusna zemlja ,dobra za jecam, psenicu ,lucerku i za sve uz navodnjavanje . Da, i kod nas u cijelom ravnicarskom podrucju sjeverne bosne , cijev udarena u zemlju na dubinu 3 do 12 m daje ogroman i neogranicen protok pitke vode . Ja npr imam cijev fi 100mm na 9m dubine koji daje testirano 3000 litara u minuti kolko god treba. Eto ako sam malo pojasnio
 
Darko Dren je napisao(la):
Pa i ja pišem o zemlji u rečnim dolinama.
Meni je u tom delu reka izlivala i iznela šljunak.

Ali čudno mi takav kamenjar, a 8-9 tona pšenice.
Kliknite za proširenje...
Ako je iole normalna godina sa padavinama pšenica sa dobrom agrotehnikom da lako 8- 9 t/ha. A kukuruz kad godina ima najviše kiše može da baci max 12 t/ha, a kad je jaka suša i pored dobre agrotehnike nemože više od 5 t /ha.
 
MOMOSARIC je napisao(la):
Sva sjeverna Bosna je taj tip zemlje , samo su razlike sto mi kazemo kolko je zemlja debela , tj na kojoj je dubini sljunak. Da pojasnim. Prvo morate znati razliku , ko nezna , sta je sljunak a sta kamen. Sljunak je okrugli zaobljeni kamen nastao rijecnim nanosom u istoriji. Zamislite da je cijeli , kako vi kazete atar , na sloju sljunka . Zemlja iznad sljunka varira od pola do desetak metara . Sloj sljunak je debeo recimo desetak metara dole ispod . E sad i ta zemlja iznad sljunka zavisno od lokacije je razlicita i ima razlicite slojeve . Tako je kod nas . Idealno je kad je gornji sloj pjeskovito glinasta , debeo bar 2m , pa ispod pijesak pa ilovaca pa sljunak. Ta zemlja je bolja od cernozema ali nema je mnogo i nalazi se pored rijeka . Ovo kod miladina , kad je sljunak blizu , to je super propusna zemlja ,dobra za jecam, psenicu ,lucerku i za sve uz navodnjavanje . Da, i kod nas u cijelom ravnicarskom podrucju sjeverne bosne , cijev udarena u zemlju na dubinu 3 do 12 m daje ogroman i neogranicen protok pitke vode . Ja npr imam cijev fi 100mm na 9m dubine koji daje testirano 3000 litara u minuti kolko god treba. Eto ako sam malo pojasnio
Kliknite za proširenje...
Znači kod Miladina je šljunkovito, a ne kamenito.
 
Morate se prijaviti ili registrovati da odgovorite ovde.
Nazad
Vrh