Plug - osnovna tema

Са којом електродом се вари бор-мангански раоник(frank original),пуко к'о стакло на врху испод изменљивог шпица на доњем шрафу.!?
[h=1]Podela elektroda prema tipu obloge[/h]

Prema tipu obloge elektrode se dele na: oksidne, mineralno-kisele, rutilne, bazične i celulozne.


  • Oksidne - izrađene od oksida gvožđa, kvarca i prirodnih silikata. Šljake koje se dobijaju topljenjem tih elektroda su kisele, sadrže veliku količinu kiseonika i zbog toga su im mehaničke osobine dosta niske. Zavarivačko tehnološke osobine su im vrlo dobre, šljaka se lako odvaja a zavari su glatki. Upotrebljavaju se u slučajevima kada je izgled zavara bitniji od njegove mehaničke osobine.
  • Mineralno kisele –obloga im je sastavljena od oksida gvožđa i mangana, najčešće i u obliku ruda kavrca, rutila i znatne količine dezoksidanata. Zbog manje količine kiseonika imaju bolje mehaničke osobine nego pri upotrebi oksidnih elektroda. Ipak nije preporučljivo koristiti ih za zavarivanje čelika sa visokim sadržajem sumpora zbog mogućnosti pojave kristalizacionih pukotina.
  • Rutilne –upotrebljavaju se zbog dobrih mehaničkih i zavarivačkih osobina. Dobre su za sve položaje zavarivanja. Stabilnost električnog luka je vrlo dobra. Zbog visoke kiselosti šljake koja nastaje topljenjem rutilnih elektroda, pri zavarivanju čelika sa visokim sadržajem sumpora može doći do pojave kristalizacionih pukotina.
  • Bazične elektrode – sastoje se u većem delu od krečnjaka, dolomita, magnezita i kalcijum fluorida. Šljake nastale topljenjem ovih elektroda su tkđ. bazičnog karaktera, zbog čega se u zavaru ne pojavljuju kristalizacione pukotine. Zato se ove elektrode upotrebljavaju za zavarivanje čelika sa visokim sadržajem sumpora, kao i za meterijale nepoznatog sastava i porekla. Šljake se teško odvajaju, naročito u korenskim zavarima, pa se upotrebljvaju za zavarivanje veoma odgovornih konstrukcija. Zbog nestabilnosti električnog luka (usled visokog sadržaja CaF2), bazične elektrode se se upotrebljavaju na jednosmernu struju. Osetljive su i na promenu električnog luka, pa pri njegovom naglom povećanju dolazi do poroznosti šava, dok veliko smanjenje el. luka izazivalepljenje elektrode. Pošto se drže pod uglom od oko 90[SUP]0[/SUP]C, potrebna je posebna tehnika i dobra obučenost zavarivača prilikom upotrebe ovih elektroda.
  • Celulozne – obloge su im sastavljene od organskih materijala (celuloze), koje se tokom zavarivanja raspadaju i stvaraju zaštitne gasove. Količina šljake je manja nego kod ostalih elektroda. Zbog velikog provara, najčešće se upotrebljavaju za zavarivanje korena cevi.
 
Са којом електродом се вари бор-мангански раоник(frank original),пуко к'о стакло на врху испод изменљивог шпица на доњем шрафу.!?



Pa gledaj, samim zavarivanjem ćeš uvesti sebe u lutriju tj. grejanjem pri varenju ćeš promeniti strukturu samog materijala pa je moguće da će sam materijal izgubiti svoja mehanička svojstva što može da prouzrokuje dalje pucanje i najverovatnije krivljenje pri većim naprezanjima a složićeš se, mesto gde je pukotina je izloženo veoma velikim naprezanjima. Možeš da probaš sa nekom od elektroda za zavarivanje visoko legiranih čelika. Primera radi, imaš domaću varijantu elektroda koje nose naziv "euweld 303" ili varijantu bazične elektrode koja bi ti inače bila bolja solucija ako već možeš takve elektrode da koristiš "euweld 307". Za strane varijante ne mogu da ti kažem ništa jer navedeni primer je proveren pa sam ti njega napomenuo, ne u cilju reklamiranja ili tako nečega već kao prijateljsku napomenu. Probaj, neće te ništa koštati ali ipak to nije neka dugotrajna solucija.
 
Pozdrav svima.Postoji li neki plug zahvata 2x20" ili vise?Siroka mi je guma pa uvek gazi brazdu.Sada koristim Overum podesen na 3x16".


Gledao sam neke plugove sad treceg na vasaru u Rumi koji su imali bas sirok zahvat i nisu mi delovali dobro jer su bili nasminkani ali sam se nameracio da pazarim jedan koji sam video kod Ace u Klenku.
 
Ne da zabrazdiš , nego da pomjeriš da hvata više prva brazda , zavisi kako je konstruisan plug , ili se oslobodi kriva osovina pa se ona pomjeri , ili kod nekih su vojci gore na plugu i bude više rupa za isti pa se tu pomjeri . Još nisam vidio tako širok točak da nemože da ore normalan plug . Komšija mi ima na Džondiru gume široke jedno metar otprilike ( tu su negdje ) i opet ore nekim normalnim plugom 16ak cola 4 brazde , kad prodje ravno.
 
Razlika je samo u nalepnici :D 610.15 je zapravo 757.30 samo sto 757 moze da ima razlicitih oznaka posle tacke. Od onoga sto sam ja video do sada, postoje 757 stari tip sa tanjim plocama koje drza nosac glave i kolenastom osovinom kao na 701, pa onda isto tako tanki sa redovnom kolenastom osovinom, pa ondak novi tip sa pojacanom piramidom i sa 2 tipa kolenaste osovine-sa kovanom krivinom i sa varenom plocom na koju se srafi klin za kacenje. 757.35 je stari tip sa Kverneland glavama.
 
Ja imam Fop 610-15 sa kvernland glavama, znaci oni su se fabricki sklapali sa tim glavama, celo vreme sam bio ubedjen da je to predhodni vlasnik nabudzio... Hvala Bubu
 
Moguce je da je prethodni vlasnik budzio a moguce je i da je tako plug iz fabrike izasao. Jel imas neku fotku pluga sa prednje strane?

Evo Kvernelanda:




Na ovom plugu su bile te Kverneland glave koje sam prebacio na noviju konstrukciju a taj 757.35 prodao sa obicnim glavama:

 
Trenutno imam samo ovu sliku u kompu, ali uslikacu ovih dana. Evo slike ako mozete nesto korisno da vidite iz ovog ugla?
2epsqih.jpg
 
Ništa to nije što malo čepa , kad se poveća zahvat prve brazde ostaće par cm nepodrezane zemlje ostalo prva brazda prebacuje preko toga , zasipa sve i opet bude ravno , čak mi se čini da tako bolje zatrpava ostatke , tj manje vire ostaci kuruzovine i sl.
 
Na mom Claasu su zadnje gume 54cm sto je za 2cm sire od dimenzije 20.8 i nemam problema sa tim cepanjem tj. cepa on svakako ali se to ne vidi po oranju. Vukao sam plugove sa zahvatima od 30 do 45cm po glavi i uvek je oranje bilo kvalitetbo.
 
Nazad
Vrh