Dolaskom proleća i toplog vremena započinje bitka proizvođača sa svim nedaćama koje se javljaju u proizvodnji pšenice. Toplo vreme pogoduje rastu i razvoju pšenice, ali istovremeno pogoduje rastu i razvoju korova koje treba suzbiti u ovom periodu.
Pored korova, redovno, svake godine javljaju se bolesti stabla i lista i mogu izazvati velike štete u proizvodnji pšenice. Intezitet njihove pojave zavisi od vremenskih uslova, ako je toplije i ako su češće kiše javiće se u jačem intezitetu i obrnuto. Najvažnije bolesti stabla i lista pšenice su: pepelnica, lisna pegavost i rđa.
Pepelnica se redovno javlja svake godine u jačem ili slabijem intezitetu. Karakterističan simptom je sivo bela prevlaka na listu i stablu. Izuzetno je opasna ako bolest zahvati list zastavičar ili klas jer su tada štete veoma velike.
Rđa se takođe javlja svake godine. Razvoju ove bolesti pogoduje vlažnije vreme. Prošle godine smo u prvom delu vegetacije imali dosta padavina, pa se za prošlu godinu može reći da je bila godina rđe. Javila se u mnogim lokalitetima i značajno smanjila prinos i kvalitet pšenice.
Lisna i stabljičina pegavost se javlja svake godine i češće na usevima koji su oslabljeni stresom. Simptomi ove bolesti se često mešaju sa oštećenjima od kasnijih prolećnih mrazeva. U pojedinim godinama, naročito ako su usevi pod stresom može da izazove značajne ekonomski štete.
Pojava prvih simptoma pepelnice, rđe i pegavosti pšenice je u prvoj polovini aprila, pa je suzbijanje ovih polesti potrebno kombinovati sa suzbijanjem korova. Tretiranje treba obaviti dok je pšenica u fazi bokorenja ili u fazi prvog ili drugog kolenca, tada fungicidi mogu da dopru u donje spratove pšenice, jer se sve tri bolesti više razvijaju u donjim spratovima.