Šošara
Član
Samo ne sme pipati kolut da i njega ne pojedu sa sve puskom 
Ishrana koza
- Začetnik teme Tar
- Datum pokretanja
B
brundalo
Guest
Odg: Ishrana koza....nastavak o ishrani koza na paši..pregonsko napasivanje
Pregonsko napasivanje
U kozarskoj je proizvodnji korištenje pašnjaka najčešće organizirano kao konstantno i kontinuirano, bez bilo kakvih ograničavanja u korištenje vegetacije tijekom pašne sezone. U intenzivnijoj kozarskoj proiz-vodnji ekonomičniji je način korištenja pašnjaka kon¬troliranim i1i pregonskim načinom. Ovakav način paše primjenjuje se više za pašne način držanja goveda, nego što je to slučaj s kozama. Osnovni princip ovakve paše je da se životinjama omogući paša samo ograničeno vrijeme, te se zatim seli na drugi pašnjak i1i s1jedeću manju parcelu istog pašnjaka. Biljne vrste na pregon¬skim pašnjacima na taj način mogu ponovno rasti da ne koriste sve svoje rezerve iz korijena. Grmolikim biljkama također treba neko vrijeme da obnove svoje obrštene dijelove i postanu pogodne za ponovni brst i paše, dok drvenastoj vegetaciji može trebati i čitava godina kako bi se obnovila i ponovno postala po¬godna kao hrana za koze. Pregonskim načinom paše ponovno se pojavljuju leguminoze i prirodno prisutne trave, odnosno dolazi do veće bioraznolikosti biljnih vrsta na takvom pašnjaku. Ovakvim gospodarenjem na pašnjacima općenito se poboljšava paša, produljuje sezone napasivanja i omogućeno je proizvođačima da osiguraju kvalitetniju i jeftiniju krma za svoje životinje. Pregonsko napasivanja može biti korisno i sa zdravst¬venog stajališta, odnosno u smanjenju problema izaz¬vanih parazitima. Smanjena pojava parazita uočava se pri premještanju koza s pojedine lokacije prije nego je pojedena krma bile niža od 10 cm od tla. Osim neo¬spornog i stvarnog značaja pregonskog načina hranidbe koza, ono zahtijeva i povećane organizacijske sposobnosti samog proizvođača, te odgovarajuće ograđivanje pašnjaka i konstantnu dostupnost svježe vode.
Glavni cilj pregonskog napasivanja je da imamo dovoljno velik dio pašnjaka koji se može koristiti za pašu nekoliko dana, od jednog pa do deset dana. Ko¬liko će se dugo životinje zadržati na svakom pojedinom dijelu pašnjaka ovisi o broju koza, te o količini i kvaliteti krme na njemu. Zadržavanje životinja na pojedinom pašnjaku ovisi i o intenzitetu proizvodnje, dijelu godine i stadiju rasta biljne mase. Na samom početku ovakvog načina korištenja pašnjaka proizvođači najprije prim¬jenjuju pregona većih površina s dužim intervalima izmjene pašnih dijelova. Vremenom, kako postaje sve vještiji u ovakvoj organizaciji paše i dobro se upoznaju s pašnim navikama koza i biljnim vrstama na pašnjaku, pašne površine pregrađuju u sve manje i brže ih izmj¬enjuju. Dijeljenjem pašnih površina omogućava se definiranje pašnjaka i njihovo korištenje u sukladnosti s različitim stadijima porasta vegetacije i promjenama u hranidbenim potrebama koza.
sutra nastavak...
Pregonsko napasivanje
U kozarskoj je proizvodnji korištenje pašnjaka najčešće organizirano kao konstantno i kontinuirano, bez bilo kakvih ograničavanja u korištenje vegetacije tijekom pašne sezone. U intenzivnijoj kozarskoj proiz-vodnji ekonomičniji je način korištenja pašnjaka kon¬troliranim i1i pregonskim načinom. Ovakav način paše primjenjuje se više za pašne način držanja goveda, nego što je to slučaj s kozama. Osnovni princip ovakve paše je da se životinjama omogući paša samo ograničeno vrijeme, te se zatim seli na drugi pašnjak i1i s1jedeću manju parcelu istog pašnjaka. Biljne vrste na pregon¬skim pašnjacima na taj način mogu ponovno rasti da ne koriste sve svoje rezerve iz korijena. Grmolikim biljkama također treba neko vrijeme da obnove svoje obrštene dijelove i postanu pogodne za ponovni brst i paše, dok drvenastoj vegetaciji može trebati i čitava godina kako bi se obnovila i ponovno postala po¬godna kao hrana za koze. Pregonskim načinom paše ponovno se pojavljuju leguminoze i prirodno prisutne trave, odnosno dolazi do veće bioraznolikosti biljnih vrsta na takvom pašnjaku. Ovakvim gospodarenjem na pašnjacima općenito se poboljšava paša, produljuje sezone napasivanja i omogućeno je proizvođačima da osiguraju kvalitetniju i jeftiniju krma za svoje životinje. Pregonsko napasivanja može biti korisno i sa zdravst¬venog stajališta, odnosno u smanjenju problema izaz¬vanih parazitima. Smanjena pojava parazita uočava se pri premještanju koza s pojedine lokacije prije nego je pojedena krma bile niža od 10 cm od tla. Osim neo¬spornog i stvarnog značaja pregonskog načina hranidbe koza, ono zahtijeva i povećane organizacijske sposobnosti samog proizvođača, te odgovarajuće ograđivanje pašnjaka i konstantnu dostupnost svježe vode.
Glavni cilj pregonskog napasivanja je da imamo dovoljno velik dio pašnjaka koji se može koristiti za pašu nekoliko dana, od jednog pa do deset dana. Ko¬liko će se dugo životinje zadržati na svakom pojedinom dijelu pašnjaka ovisi o broju koza, te o količini i kvaliteti krme na njemu. Zadržavanje životinja na pojedinom pašnjaku ovisi i o intenzitetu proizvodnje, dijelu godine i stadiju rasta biljne mase. Na samom početku ovakvog načina korištenja pašnjaka proizvođači najprije prim¬jenjuju pregona većih površina s dužim intervalima izmjene pašnih dijelova. Vremenom, kako postaje sve vještiji u ovakvoj organizaciji paše i dobro se upoznaju s pašnim navikama koza i biljnim vrstama na pašnjaku, pašne površine pregrađuju u sve manje i brže ih izmj¬enjuju. Dijeljenjem pašnih površina omogućava se definiranje pašnjaka i njihovo korištenje u sukladnosti s različitim stadijima porasta vegetacije i promjenama u hranidbenim potrebama koza.
sutra nastavak...
B
brundalo
Guest
Način i organizacija pregonskog napasivanja također ima utjecaja na ponašanje koza i samu proiz¬vodnju mlijeka. Primijećena je značajna korelacija izmedu premještanja koza s pašnjaka na pašnjak, duljine boravka na pojedinom dijelu pašnjaka i proiz¬vodnje mlijeka. Za vrijeme prva tri dana boravka koza na svježem pregonu, proizvodnja mlijeka raste i zatim počinje opadati tijekom sljedeća tri dana za 5 do 10%. Slijedeće premještanje na novi pregon opet povećava proizvodnju za 2 do 11%, te s daljnjim zadržavanjem na tom pregonu počinje ponovno opadati, bez obzira što na tom pregonu može ostati još dovoljno hrane za njih. Kako bi se u potpunosti iskoristila dostupna krma na pašnjaku, ovakvo ponašanje koza dovodi do zaključka da je najbolje načiniti više manjih pregona s više premještanja i više koza po pregonu, te da. će na taj način i proizvodnja mlijeka biti najviša.
Kozama mora uvijek biti dostupno dovoljno čiste i svježe vode. Na pregonskoj paši vode može biti smještena centralno i dostupna kozama sa svih prego¬na i1i svaki pregon ima svoju posebno dostupnu vodu. Posebno pojilo za svaki pregon predstavlja poseban izazov i novi trošak za svakog proizvođača. No važnost svježe vode za koze je znacajna jar će one na svaki nedostatak čiste vode reagirati smanjenom konzumaci¬jom hrane prije nego bi tako reagirale ovce ili goveda.
Osim vode kozama trebaju biti dostupni i mineralni dodatci cijelo vrijeme paše. Kako bismo bili sigurni da će mineralne dodatke i pojesti, najbolje je kalcij, fosfor i mikrominerale davati kozama izmiješane sa solju. Za pravilan izbor potrebnog mineralnog dodatka najbolje je napraviti kemijsku analizu sastava krme na pašnjaku. Mineralni sastav voluminozne krme vrlo je različit s obzirom na dio naše zemlje u kojem se pašnjak nalazi (tablica 1). Različite su i hranidbene potrebe koza za mineralima s obzirom na tip proizvodnje, intenzitet i stadij proizvodnje, tako da ne možemo govoriti o jedin¬stvenom mineralnom dodatku koji će biti dobar i zado¬voljiti koze na svim lokacijama i svim proizvodnim situ¬acijama. Primjer su visoko proizvodne mliječne koze koje trebaju više kalcija i fosfora od zasušenih koza koje držimo za proizvodnju mesa, te se pri izboru mineralnog dodatka najbolje savjetovati sa strucnjacima i pre-poznati dobar dodatak za vlastite koze. Nakon što smo mineralni dodatak nabavili, da bismo bill sigurni da su ga koze u dovoljnim količinama i pojele, koze moramo konstantno nadzirati.
Poznato je ponašanje koza da one biraju hranu koju jedu i izabiru samo najbolje dijelove biljke koje će pojesti. Ako im damo mogućnost da budu selektivne, pojest će samo najbolje i najhranjivije dijelove krme, a ostalo ostaviti. Hranidbom koza na kvalitetnoj paši koze će najvjerojatnije zadovoIjiti i svoje potrebe za proteinima bez potrebe za dopunskom proteinskim do¬datkom. Kvalitetne mliječne koze pašom dobiju manje proteina nego što trebaju, pa se ovim životinjama treba dodavati i nešto proteinskih krmiva, te žitarica ukoliko pašnim držanjem koza imamo deficit u energiji.
Na mliječnim farmama koze obično držimo zat¬vorene i sva krmiva im se donose u objekte u kojima i borave. Ukoliko postoji mogućnost napasivanja koza treba je razmotriti i uzeti u obzir jer se hranidbom na paši smanjuju troškovi proizvodnje, koje bismo imali da smo morali nabavljati skupe žitarice, izostaju nam troškovi košnje i transporta voluminozne krme do koza, izostaju nam troškovi izgnojavanja objekta jer su koze van!, a i samim time smanjuju se troškovi za mineralnim gnojivima jer koze fecesom minerale vraćaju natrag u tlo.
Tablica 1 - Raspon mineralnog sastava pašnjačkih trava i leguminoza
Mineralni
elementi TRAVE LEGUMINOZE
minimum maksimum prosjek minimum maksimum prosjek
Makrominerali (g u ST)
Kalcij < 0,3 > 1,0 0,40-0,80 < 0,60 > 2,5 1,2-2,3
Magnezij < 0,1 > 0,3 0,12-0,26 < 0,10 > 0,6 0,3-0,4
Kalij < 1,0 > 3,0 1,20-2,80 < 0,40 > 3,0 1,5-2,2
Fosfor < 0,2 > 0,4 0,20-0,30 < 0,15 > 0,7 0,2-0,3
Sumpor < 0,1 > 0,3 0.15-0,25 < 0,20 > 0,7 0,3-0,4
Mikrominerali (ppm u ST)
željezo < 45,0 > 200,0 50,0-100 < 30,0 > 300 50-200
Kobalt < 0,08 > 0,30 0,08-0,25 < 0,08 > 0,30 0,08-0,25
Bakar < 3,0 < 10,0 4,0-8,0 < 4,0 > 15,0 6,0-12,0
Mangan < 30,0 > 250,0 40,0-200 < 20,0 > 100 25,0 - 45,0
Molibden < 0,4 > 5,0 0,5-3.0 < 0,20 > 5,0 0,5-3,0
Selen < 0,04 > 5,0 0,08-0,10 < 0,04 > 5,0 0,08-0,1
Cink < 15,0 > 100 20,0-80,0 < 10,0 > 50,0 12,0-35,0
Evo radi preglednosti i kako ta tablica izgleda u orginalu.
Kozama mora uvijek biti dostupno dovoljno čiste i svježe vode. Na pregonskoj paši vode može biti smještena centralno i dostupna kozama sa svih prego¬na i1i svaki pregon ima svoju posebno dostupnu vodu. Posebno pojilo za svaki pregon predstavlja poseban izazov i novi trošak za svakog proizvođača. No važnost svježe vode za koze je znacajna jar će one na svaki nedostatak čiste vode reagirati smanjenom konzumaci¬jom hrane prije nego bi tako reagirale ovce ili goveda.
Osim vode kozama trebaju biti dostupni i mineralni dodatci cijelo vrijeme paše. Kako bismo bili sigurni da će mineralne dodatke i pojesti, najbolje je kalcij, fosfor i mikrominerale davati kozama izmiješane sa solju. Za pravilan izbor potrebnog mineralnog dodatka najbolje je napraviti kemijsku analizu sastava krme na pašnjaku. Mineralni sastav voluminozne krme vrlo je različit s obzirom na dio naše zemlje u kojem se pašnjak nalazi (tablica 1). Različite su i hranidbene potrebe koza za mineralima s obzirom na tip proizvodnje, intenzitet i stadij proizvodnje, tako da ne možemo govoriti o jedin¬stvenom mineralnom dodatku koji će biti dobar i zado¬voljiti koze na svim lokacijama i svim proizvodnim situ¬acijama. Primjer su visoko proizvodne mliječne koze koje trebaju više kalcija i fosfora od zasušenih koza koje držimo za proizvodnju mesa, te se pri izboru mineralnog dodatka najbolje savjetovati sa strucnjacima i pre-poznati dobar dodatak za vlastite koze. Nakon što smo mineralni dodatak nabavili, da bismo bill sigurni da su ga koze u dovoljnim količinama i pojele, koze moramo konstantno nadzirati.
Poznato je ponašanje koza da one biraju hranu koju jedu i izabiru samo najbolje dijelove biljke koje će pojesti. Ako im damo mogućnost da budu selektivne, pojest će samo najbolje i najhranjivije dijelove krme, a ostalo ostaviti. Hranidbom koza na kvalitetnoj paši koze će najvjerojatnije zadovoIjiti i svoje potrebe za proteinima bez potrebe za dopunskom proteinskim do¬datkom. Kvalitetne mliječne koze pašom dobiju manje proteina nego što trebaju, pa se ovim životinjama treba dodavati i nešto proteinskih krmiva, te žitarica ukoliko pašnim držanjem koza imamo deficit u energiji.
Na mliječnim farmama koze obično držimo zat¬vorene i sva krmiva im se donose u objekte u kojima i borave. Ukoliko postoji mogućnost napasivanja koza treba je razmotriti i uzeti u obzir jer se hranidbom na paši smanjuju troškovi proizvodnje, koje bismo imali da smo morali nabavljati skupe žitarice, izostaju nam troškovi košnje i transporta voluminozne krme do koza, izostaju nam troškovi izgnojavanja objekta jer su koze van!, a i samim time smanjuju se troškovi za mineralnim gnojivima jer koze fecesom minerale vraćaju natrag u tlo.
Tablica 1 - Raspon mineralnog sastava pašnjačkih trava i leguminoza
Mineralni
elementi TRAVE LEGUMINOZE
minimum maksimum prosjek minimum maksimum prosjek
Makrominerali (g u ST)
Kalcij < 0,3 > 1,0 0,40-0,80 < 0,60 > 2,5 1,2-2,3
Magnezij < 0,1 > 0,3 0,12-0,26 < 0,10 > 0,6 0,3-0,4
Kalij < 1,0 > 3,0 1,20-2,80 < 0,40 > 3,0 1,5-2,2
Fosfor < 0,2 > 0,4 0,20-0,30 < 0,15 > 0,7 0,2-0,3
Sumpor < 0,1 > 0,3 0.15-0,25 < 0,20 > 0,7 0,3-0,4
Mikrominerali (ppm u ST)
željezo < 45,0 > 200,0 50,0-100 < 30,0 > 300 50-200
Kobalt < 0,08 > 0,30 0,08-0,25 < 0,08 > 0,30 0,08-0,25
Bakar < 3,0 < 10,0 4,0-8,0 < 4,0 > 15,0 6,0-12,0
Mangan < 30,0 > 250,0 40,0-200 < 20,0 > 100 25,0 - 45,0
Molibden < 0,4 > 5,0 0,5-3.0 < 0,20 > 5,0 0,5-3,0
Selen < 0,04 > 5,0 0,08-0,10 < 0,04 > 5,0 0,08-0,1
Cink < 15,0 > 100 20,0-80,0 < 10,0 > 50,0 12,0-35,0
Evo radi preglednosti i kako ta tablica izgleda u orginalu.
nemanja_st01_58
Član
Pošto sam novi član a pročitao sam ovu temu hteo bih da iznesem moje iskustvo po više pitanja.
Prvo, na onim slikama je mikser distributer prikolica koja sipa kompletan obrok u jasla kozama. Obrok se sastoji od sena, senaže, silaže i ponekad koncentrovanog hraniva. Ta prikolica ima noževe u sebi i kada se svi sastojci ubace u nju ona ih isitni i promeša. Obrok se pravi po tablicama a prema potrebama koza koje su grupisane preme mlečnosti ili stanju bremenitosti. Uglavnom se u prikolicu ubace dnevne potrebe za stado i sipa im se ujutru i uveče. Pošto se obrok radi za prosek stada onda se na mužu dodaje koncentrat zbog grla koja su iznad proseka ili su isuviše mlečna i nemože potrebe za proizvodnju da zadovolje iz predhodnog obroka.
Druga stvar, mleko lako poprima mirise i zbog toga ne treba neposredno pred mužu davati silažu već se to radi posle jutarnje ili dva sata pre večernje muže. Od koncentrata mleko nemože da poprimi miris jer po pravilu u koncentrat za preživare se ne ubaca stimulan za miris kao kod prasadi. Stranci, pošto imaju veliki broj koza po farmi i žele da mužu završe što pre, ne daju konc za vreme muže. Razlog je što koza ne stigne da pojede svu količinu dok traje muža i on gubi vreme dok je čeka.
U vezi slikom silaže koja izgleda kao kamara, svaka silaža mora da se nekako sabije-izgazi. sad ko zna kako su radili, ali su morali to da urade i moguće da je to silaža zrna kukuruza a da je gažena traktorima guseničarima.
U vezi sa davanjem silaže ovcama i kozama, do sad nisam čuo da se izbegava i da je neka dobila listerozu, ja sam bio na praksi, na ekonomiji polj-veterinarske škole u Svilajncu i hranili smo Virtemberga(150) i Cigaje (50-60) uredno silažom, jedini problem koji je bio kod njih je poneko uginuće jagnjadi zbog hladnoće ili gaženja i mastitis ali izazvan nestaranjem. Kod silaže onaj ko daje, jasno vidi pokvareni grumen koji je plesniv, i on se odvaja a ako se pazi da se da dovoljno sena onda je ok dati silažu i nema problema. Jedino što je već rečeno kod proizvodnje tvrdih sireva i podmlatka do 4meseca se ne preporučuje
U vezi sa zubima i njihovim trošenjem, mislim da se više troše na paši i veći je procenat lomljenja jer grla otkidaju travu sekuticima dok pasu a kad jedu seno onda se više služe kutnjacima. Pošto se ovce dosta čuvaju po voćjacima treba da se izbegne da jedu zelene i tvrde kruške jer lome zube. Kod krava npr znam sigurno, da na paši brže stradaju zubi i pre se iskrzaju. Inače kod domaćih rasa ovaca smatra se da do neke 12-te godine imaju zube a da posle stradaju. Čuo sa za fenomen, jedna ovca doživela 18-tu godinu i još uvek se jagnjila.
Prvo, na onim slikama je mikser distributer prikolica koja sipa kompletan obrok u jasla kozama. Obrok se sastoji od sena, senaže, silaže i ponekad koncentrovanog hraniva. Ta prikolica ima noževe u sebi i kada se svi sastojci ubace u nju ona ih isitni i promeša. Obrok se pravi po tablicama a prema potrebama koza koje su grupisane preme mlečnosti ili stanju bremenitosti. Uglavnom se u prikolicu ubace dnevne potrebe za stado i sipa im se ujutru i uveče. Pošto se obrok radi za prosek stada onda se na mužu dodaje koncentrat zbog grla koja su iznad proseka ili su isuviše mlečna i nemože potrebe za proizvodnju da zadovolje iz predhodnog obroka.
Druga stvar, mleko lako poprima mirise i zbog toga ne treba neposredno pred mužu davati silažu već se to radi posle jutarnje ili dva sata pre večernje muže. Od koncentrata mleko nemože da poprimi miris jer po pravilu u koncentrat za preživare se ne ubaca stimulan za miris kao kod prasadi. Stranci, pošto imaju veliki broj koza po farmi i žele da mužu završe što pre, ne daju konc za vreme muže. Razlog je što koza ne stigne da pojede svu količinu dok traje muža i on gubi vreme dok je čeka.
U vezi slikom silaže koja izgleda kao kamara, svaka silaža mora da se nekako sabije-izgazi. sad ko zna kako su radili, ali su morali to da urade i moguće da je to silaža zrna kukuruza a da je gažena traktorima guseničarima.
U vezi sa davanjem silaže ovcama i kozama, do sad nisam čuo da se izbegava i da je neka dobila listerozu, ja sam bio na praksi, na ekonomiji polj-veterinarske škole u Svilajncu i hranili smo Virtemberga(150) i Cigaje (50-60) uredno silažom, jedini problem koji je bio kod njih je poneko uginuće jagnjadi zbog hladnoće ili gaženja i mastitis ali izazvan nestaranjem. Kod silaže onaj ko daje, jasno vidi pokvareni grumen koji je plesniv, i on se odvaja a ako se pazi da se da dovoljno sena onda je ok dati silažu i nema problema. Jedino što je već rečeno kod proizvodnje tvrdih sireva i podmlatka do 4meseca se ne preporučuje
U vezi sa zubima i njihovim trošenjem, mislim da se više troše na paši i veći je procenat lomljenja jer grla otkidaju travu sekuticima dok pasu a kad jedu seno onda se više služe kutnjacima. Pošto se ovce dosta čuvaju po voćjacima treba da se izbegne da jedu zelene i tvrde kruške jer lome zube. Kod krava npr znam sigurno, da na paši brže stradaju zubi i pre se iskrzaju. Inače kod domaćih rasa ovaca smatra se da do neke 12-te godine imaju zube a da posle stradaju. Čuo sa za fenomen, jedna ovca doživela 18-tu godinu i još uvek se jagnjila.
E
Edin
Guest
Ishrana romanovske ovce i Francuske alpina koze
Možda postavljam bezveze pitanja za temu ali meni je vrlo važno šta kažu ljudi iz prakse o mojim pitanjima jer teorija i praksa nisu iste ni približno jer znam iz iskustva posto radim kao profesor sa mentalno retardiranom djecom i znam da teorija i praksa nemaju puno toga...
zato molim dobre ljude i iskusne uzgajivače da mi odgovore na neka pitanja:
1. koliko je potrebno hrane godišnje za 10 grla romanovske ovce?
2. koliko je potrebno hrane godišnje za 10 grla Francuske alpina koze?
3. šta je potrebno da se napravi koncentran od 100kg"domaći" koje su potrebne količine raznovrsne hrane?
uzeo sam 10 grla zbog toga sto ono sto vi napisete mogu uvečati za bilo koliki broj grla...
hvala vam i jako vas uvažavam sve na forumu jer ima par ljudi koji zaista znaju puno toga
pozdrav
Možda postavljam bezveze pitanja za temu ali meni je vrlo važno šta kažu ljudi iz prakse o mojim pitanjima jer teorija i praksa nisu iste ni približno jer znam iz iskustva posto radim kao profesor sa mentalno retardiranom djecom i znam da teorija i praksa nemaju puno toga...
zato molim dobre ljude i iskusne uzgajivače da mi odgovore na neka pitanja:
1. koliko je potrebno hrane godišnje za 10 grla romanovske ovce?
2. koliko je potrebno hrane godišnje za 10 grla Francuske alpina koze?
3. šta je potrebno da se napravi koncentran od 100kg"domaći" koje su potrebne količine raznovrsne hrane?
uzeo sam 10 grla zbog toga sto ono sto vi napisete mogu uvečati za bilo koliki broj grla...
hvala vam i jako vas uvažavam sve na forumu jer ima par ljudi koji zaista znaju puno toga
pozdrav
Odg: Ishrana romanovske ovce i Francuske alpina koze
edine, mnogo žuriš!!prvo isčitaj sve tekstove sa foruma u vezi ovaca i koza i još jednom dobro razmisli da li da napustiš posao i menjaš sredinu.ova vrsta posla još uvek je vrlo rizična a obzirom da bi ti tek počeo treba ti jako puno i novca i vremena da to podigneš na nivo da od toga možeš živeti.
edine, mnogo žuriš!!prvo isčitaj sve tekstove sa foruma u vezi ovaca i koza i još jednom dobro razmisli da li da napustiš posao i menjaš sredinu.ova vrsta posla još uvek je vrlo rizična a obzirom da bi ti tek počeo treba ti jako puno i novca i vremena da to podigneš na nivo da od toga možeš živeti.
B
brundalo
Guest
Edin je napisao(la):
prijatelju dobro ti je djura napisa pregledaj dobro forum...ovo sta smo dosad napravili je prava Biblija i ako nesto ne nadjes sve cemo ti objasnit. Nakon posla kojim se bavis ovo ce ti bit prava relaksacija. To ti govorim iz osobnog iskustva, naime moja majka je radila cili zivot u skoli za mentalno retardiranu dicu pa znan o cemu pricas. Ali zapamti od 20 blaga ne mozes zivit pa bile to alpine ili romanovske svejedno. Slazen se da se moze pocet od malog broja pa polako, ali samo ako imas dobru zaledjinu
za duze razdoblje. Sretno 
E
Edin
Guest
pozdrav za Vas gospodine "brundalo" i dosta sam Vaših tekstova čitao na forumu i svi su jako zanimljivi.
Otprilike moje razmišljanje je da se vrlo teško može življeti od stočarstva ako nemaš rašireno tržište za plasman onog što proizvodiš..
10 ovaca je malo slažem se ali ja bi želio da pored mog posla profesora imam neki hobi koji bi učinio meni veliko zadovoljstvo a spojio bi i ugodno sa korisnim mada takođe mislim da je bolje imati i 10 ovaca i hranit ih i brinut se o njima dobro nego 50 pa ih izgladnjivat. Negdje sam na forumu pročitao jednu dobru stvar koja glasi "Nije važan kvantitet već kvalitet"!!!
Vi gospodine brundalo živite od stočarstvakako vam ide i koliko imate grla ovaca i koza i koja je to kod vas zastupljena rasa??
pozdrav
Otprilike moje razmišljanje je da se vrlo teško može življeti od stočarstva ako nemaš rašireno tržište za plasman onog što proizvodiš..
10 ovaca je malo slažem se ali ja bi želio da pored mog posla profesora imam neki hobi koji bi učinio meni veliko zadovoljstvo a spojio bi i ugodno sa korisnim mada takođe mislim da je bolje imati i 10 ovaca i hranit ih i brinut se o njima dobro nego 50 pa ih izgladnjivat. Negdje sam na forumu pročitao jednu dobru stvar koja glasi "Nije važan kvantitet već kvalitet"!!!
Vi gospodine brundalo živite od stočarstvakako vam ide i koliko imate grla ovaca i koza i koja je to kod vas zastupljena rasa??
pozdrav
B
brundalo
Guest
Ajmo prvo gospodine profesore razjasnit jednu stvar.... mozemo na ti. Razlog pa mi smo kolege...stocariEdin je napisao(la):
Sta se tice mojih ovaca i koza ja imam trenutno 80-ak ovaca i 20 koza ali lani san "najebo" i cilo stado ovaca je "nestalo". Necu poblize objasnjavat...strefilo me i sad se polako vracan nazad iako cu ovu godinu dosta jos smanjit stado ovaca radi generalnog remonta. Sta se tice koza, imam alpinu i prezadovoljan sam. Inace ovca je domaca Silbenska ovca dobra mljekulja i dobrih proizvodnih sposobnosti janjaca. Prosjek janjenja mi je izmedju 1,5 i 1.7 janjadi po ovci. Ove dane ocekujem i jedne trojke i bit ce slika ako budu. Mater im je inace od cetvorki i ovo joj je 4 janjenje a u dosadanja tri je dala 6 janjaca. Ali nikad nije bila ovako siroka. Ili su 2 velika ili su tri manja. Ja se inace profesionalno bavim ovim poslom evo 11-a godina. I od toga se posla moze zivit ako mu se covik posveti kompletno. U tom poslu nema ni petka ni svetka ni godisnjeg ni blagdana ni nicega. Inace ja se bavim i proizvodnjom sira jer bez toga trebalo bi imat bar 300 dobrih ovaca mesnih pasmina da bi se ovaj posao isplatija. Ali o tome je vec pisano na ovom forumu. Zato me strah kad kazes da bi ovo radija iz hobija...Jednostavno je pitanje kako ces uskladit sve obaveze? Ako imas pomoc OK, ali ako nemas zaboravi......
Ako ti bude trebala ikakva pomoć... tu smo
Trenutno na muzi imam 24 koze,rase Alpina.Prosek oko 3L.Hranim ih dva puta dnevno koncentratom(smesom) kada ih inace muzem,a resto pojedu oko 1,5-2kg lucerke po grlu.Trenutno ih jos ne pustam na pasu.Mlecnost im se penje iz dana u dan,tako da sam startovao sa 250gr smese po obroku pre 20-tak dana,sada se to vec popelo na 300gr.Smesa mi se sastoji od koncentrata za muzne koze,crvenog brasna(mekinje) i mlevenog kukuruza.Da li negde gresim u smesi?
Procenat masnoce u mleku mi je 3.1% trenutno,tako da mi za 1kg sira treba oko 6,3l mleka.
Koje seno bih preko zime mogao uz lucerku da dodam kozama?Cuo sam da je seno od prosa najjeftinije a da ga koza vole.Silazu ne koristim,jer nemam jos ni godinu radnog iskustva kad su koze u pitanju.Ovim se bavim radi prezivljavanja,hobi mi je skijanje...
Procenat masnoce u mleku mi je 3.1% trenutno,tako da mi za 1kg sira treba oko 6,3l mleka.
Koje seno bih preko zime mogao uz lucerku da dodam kozama?Cuo sam da je seno od prosa najjeftinije a da ga koza vole.Silazu ne koristim,jer nemam jos ni godinu radnog iskustva kad su koze u pitanju.Ovim se bavim radi prezivljavanja,hobi mi je skijanje...
Silaza je izmisljena kao prvo radi ustede na velikim intezivnim farmama.
Koji je problem kod davanja silaze. Nema nikakvih problema, dapace jako je dobra u proizvodnji mljeka. Dobra je u kombinaciji s sjenom i sjenazom normalno uz koncentrat.
Silaza ide po grlu i do 1 - 1,2 kg u visokoj laktaciji zajedno s 500 g - 1 kg sjenaze.
Nema frke.
Kod silaze nema problema s listeriozom kako je prije navedeno.
Problemi se mogu javiti s klostridiozom ili enterotoksemijom. Ali ako se radi kako treba nema problema. Bitna je dobra fermentacija i to je to.
Za razliku od silaze mozes imati velikih problema s kukuruzom u zrnu u velikim kolicinama i drugim zitaricama, jer u dosta slucajeva se ne osusi dobro i rezultat tome je stvaranje mufe odnosno plijesni i kao posljedica toga imas veliku konc. alfa toksina u mljeku.
Isto tako mozes imati problema s alfa toksinima i sa sjenom i ostalom prehranom.
Ocu rec da je sve stvar dobre prerade i dobrog manipuliranja. Sve greske mogu dovesti do problema s mljecnoscu, zdravljem, sirenjem itd.
Sta se tice umjetnog othranjivanja, mislim da se malo pretjeruje s brojkama.
Pa da neko ima toliki postotak mortaliteta, nebi vise primjenjivao tu tehnologiju. Znaci da nesto ne valja i da triba mjenjat. Ako je mortalitet 50 % onda bolje da sve pobije nakon jarenja. Ovako samo ide u trosak.
Znate li vi mozda koji je rad potreban u provodjenju umjetne ishrane?
Trebate imati ljude osposobljene za taj posa i uvjek na dispoziciji.
Mi smo u prethodna dva mjeseca imali kod ovaca cca. 600 janjadi na umjetnoj ishrani odmah nakon janjenja i mortalitet nije bio niti 2 - 3 %. I to je uglavnom mortalitet kao posljedica teskih janjenja, deformacija i mrtvo ojagnjene janjadi.
Za mjesec novembar digli smo cca 800 - 850 janjadi na isti nacin s mortalitetom nekih 5% i to iz istih prije navedenih razloga.
Koji je problem kod davanja silaze. Nema nikakvih problema, dapace jako je dobra u proizvodnji mljeka. Dobra je u kombinaciji s sjenom i sjenazom normalno uz koncentrat.
Silaza ide po grlu i do 1 - 1,2 kg u visokoj laktaciji zajedno s 500 g - 1 kg sjenaze.
Nema frke.
Kod silaze nema problema s listeriozom kako je prije navedeno.
Problemi se mogu javiti s klostridiozom ili enterotoksemijom. Ali ako se radi kako treba nema problema. Bitna je dobra fermentacija i to je to.
Za razliku od silaze mozes imati velikih problema s kukuruzom u zrnu u velikim kolicinama i drugim zitaricama, jer u dosta slucajeva se ne osusi dobro i rezultat tome je stvaranje mufe odnosno plijesni i kao posljedica toga imas veliku konc. alfa toksina u mljeku.
Isto tako mozes imati problema s alfa toksinima i sa sjenom i ostalom prehranom.
Ocu rec da je sve stvar dobre prerade i dobrog manipuliranja. Sve greske mogu dovesti do problema s mljecnoscu, zdravljem, sirenjem itd.
Sta se tice umjetnog othranjivanja, mislim da se malo pretjeruje s brojkama.
Pa da neko ima toliki postotak mortaliteta, nebi vise primjenjivao tu tehnologiju. Znaci da nesto ne valja i da triba mjenjat. Ako je mortalitet 50 % onda bolje da sve pobije nakon jarenja. Ovako samo ide u trosak.
Znate li vi mozda koji je rad potreban u provodjenju umjetne ishrane?
Trebate imati ljude osposobljene za taj posa i uvjek na dispoziciji.
Mi smo u prethodna dva mjeseca imali kod ovaca cca. 600 janjadi na umjetnoj ishrani odmah nakon janjenja i mortalitet nije bio niti 2 - 3 %. I to je uglavnom mortalitet kao posljedica teskih janjenja, deformacija i mrtvo ojagnjene janjadi.
Za mjesec novembar digli smo cca 800 - 850 janjadi na isti nacin s mortalitetom nekih 5% i to iz istih prije navedenih razloga.
B
brundalo
Guest
Prijatelju puno grijesis u ishrani koncentratom. On mora biti raznovrstan. ali da bi ti ja objasnija sve morao bi ponovo ispisat cijeli f orum. Zato je jednostavniji nacin da ti procitas sve pa onda da pucas sa pitanjima. Inace se ne slzem sa ishranom silazom i sjenazom ovca/koza zbog kvalitete sira, pri tome mislim na tvrde delikatesne sireve te zbog pojave listerioze kod blaga ako doticna hrana nije u redu pripremljena. Znaci procitaj sve sta pise a do veceras cu ti promac neki recept za koncentrat iako ih imas objavljenih i ovdi i samo triba potrazit. Inace dobro dosao na forum medju ovcare/kozarejelivas je napisao(la):
PS evo ti par recepata za pravljenje kod kuce...bolje i kvalitetnije od kupovnog
Recept 1
Jecam 35%
Zob 25%
Kukuruz 10%
Sojina sacma 25%
Minerali 5%
Recept 2
Ječam 40%
Zob 30%
suncokretova sacma 25%
Minerali 5%
Recept 3
Ječam 40%
Kukuruz 30%
Sojina sačma ili suncokretova sačma 25%
minerali 5%
Suncokretovu sacmu navodim kao zamjenicu za sojinu jer je domaca i jeftinija ( a jednako efikasna) a soja ko zna koji GMO je unutra i uvoz je. takodjer sta se tice crvenog brasna ili mekinja. budi oprezan sa njima jer istina je da one poboljsavaju mlijecnost ali znaju i izazvat i probleme(one su laksativ i izazivaju proljev) a kod muskih grla izazivaju kamenac na bubrezima. Zato neka ti u svakom obroku budu zastupljene maximalno 10%
Zadovoljan? ? ? ? ? ? ? ? ?
Šta se tice recepata ima ih jos puno. Kod koza vrijedi pravilo sta raznovrsniji obrok zadovoljnije blago a sta je blago zadovoljnije daje vise mlika.
Hvala za recepte kolega brundalo,za sada nemam problema sa prolivom kod koza,obraticu paznju,a svakako cu probati tvoje recepte.Imate li neki recept za sir?Nov sam,jedino znam da pravim belu krisku.Rado bih probao napraviti neki kackavalj ili parmezan.Cuo sam da od cistog kozjeg mleka ne moze da se napravi elastican kackavalj,da li je to istina?Danas sam kupio u TEMPU u Beogradu kozji sir u vakum pakovanju.E ljudi,180gr=270din.Ne mogu da verujem!!!!!Da li je resenje u vakumiranju ili ... ?
B
brundalo
Guest
Evo ovako za kackavalje neznan ali dobar sir u tipu parmezana mozes napravit...samo pazi onda bez silaze i sjenaze.ta hrana ne valja za tvrde sireve. I ja san neki dan u ZD kupio 250 grama caprodura proizvodjaca Vindije iz Varazdina, takodjer vakumiranog. Cijena, pih.. prava sitnica cca 4 eura. pazi to su tvornicki sirevi velikih industrija. sir je bio skroz ok. Inace cijena je negdi oko 25 eura kg ali malih proizvodjaca i to su najaci sirevi. Sta se tice vakumiranja, moze se vakumirat iz razloga sta sir onda zadrzava mekocu, aromu, miris i sve pozitivno iz njega. Ali vakumira se tek kad sazrije. Sta se tice proizvodnje sireva recepti ti nece puno pomoc. Moras sam eksperimentirat. Na forumu imas ono najbitnije. Samo citaj he he. Di ste decki bili prije godinu dana kad nas je ovdi bilo 3-4. Nigdi nikoga. salu na stranu moran vas malo zaje....jelivas je napisao(la):
@Brundalo
Druže, nije svejedno da li je u pitanju sojina ili suncokretova sačma.
Sojina sačma ima više belančevina a manje celuloze, dok je kod suncokretove sačme obrnuto.
Hoću da kažem da je ta receptura sa sojinom sačmom više namenjena nepreživarima, ali i puno skuplja, a za koze je dovoljno jaka hrana i ona sa suncokretovom sačmom.
Nadam se da nisam suviše zakomplikovao odgovor.
Druže, nije svejedno da li je u pitanju sojina ili suncokretova sačma.
Sojina sačma ima više belančevina a manje celuloze, dok je kod suncokretove sačme obrnuto.
Hoću da kažem da je ta receptura sa sojinom sačmom više namenjena nepreživarima, ali i puno skuplja, a za koze je dovoljno jaka hrana i ona sa suncokretovom sačmom.
Nadam se da nisam suviše zakomplikovao odgovor.
Ako hoces mliko tribas dat proteine.
Brundalo ti je dobro napisa.U recepturi imas vise komponenata. Celulozu imaju neboj se.
Visokoproteinska prehrana vise mlika normalno.
Vec mjesec dana prije poroda moras povecavat postepeno udio proteina u prehrani, da bi dosao na maksimum po porodu.
Ako ih drzis iz hobija mozes ici i s malom karikom, jer te mliko ne interesira. Ako oces proizvodit mliko trebas ici s prehranom u tom smislu.
Pozdrav.
Brundalo ti je dobro napisa.U recepturi imas vise komponenata. Celulozu imaju neboj se.
Visokoproteinska prehrana vise mlika normalno.
Vec mjesec dana prije poroda moras povecavat postepeno udio proteina u prehrani, da bi dosao na maksimum po porodu.
Ako ih drzis iz hobija mozes ici i s malom karikom, jer te mliko ne interesira. Ako oces proizvodit mliko trebas ici s prehranom u tom smislu.
Pozdrav.
B
brundalo
Guest
Slusaj ti.... nemoj ti mene zaje....branko je napisao(la):@Brundalo
Druže, nije svejedno da li je u pitanju sojina ili suncokretova sačma.
Sojina sačma ima više belančevina a manje celuloze, dok je kod suncokretove sačme obrnuto.
Hoću da kažem da je ta receptura sa sojinom sačmom više namenjena nepreživarima, ali i puno skuplja, a za koze je dovoljno jaka hrana i ona sa suncokretovom sačmom.
Nadam se da nisam suviše zakomplikovao odgovor.
Salu na stranu, moga si se i ti vise ukljucit. Sta nas je vise to bolje
