Šošara
Član
@ Popovic
Ishrana koza
- Začetnik teme Tar
- Datum pokretanja
B
brundalo
Guest
ISHRANA KOZA NA PAŠI
Suprotno ustaljenom mišljenju da koze mogu uspješno preživljavati na siromašnoj hrani, koze zapravo trebaju hranjiviji obrok nego bilo koji drugi preživač. Probavni trakt koza je kratak i ne omogućuje dugo zadržavanje hrane, odnosno hranjive tvari u probavilu ne stignu se u potpunosti probaviti. Zbog ovakve brze probave koze trebaju pojesti veće količine hrane kako bi nadoknadile smanjenu apsorpciju hranjivih tvari iz krmiva. Ovakva prilagodba koza i njihovo specifično ponašanje na paši čiini ih posebnim, u odnosu na ostale preživače, te im omogućuje da uspješno preživljavaju i proizvode na paši.
Koze sa svojim malim ustima i pokretljivim usnama mogu na paši izabirati najhranjivije dijelove biljaka i ostavljati one manje hranjive. Ovakva prilagodba koza na paši daje im prednost pred govedima, koja pasu tako da uzimaju velike zalogaje, te ovakvi velike zalogaju mogu sadržavati velike količine krme, ali nerijetko krme slabije ili čak loše kvalitete.
Svaka koza može pojesti hrane oko 3 do 5% svoje tjelesne mase u suhoj tvari (ST) na dan. Krmu koja je kvalitetnija i probavljivija mote pojesti čak i nešto više od navedenog postotka. Kako bi pojela potrebnu količinu hrane, koza mora pasti na pašnjaku s ve¬likom masom dostupne kvalitetne krme jer ukoliko su koze na lošem pašnjaku, jedu i proizvode manje. Mnogo je utjecaja o kojima ovisi konzumacija krme na pašnjacima i neki su uvjetovani samom životinjom, dok su ostale okolišni, odnosno ovise o kvalitete dostupne krme. Tako na konzumaciju utječe dob, masa i stadij proizvodnje koza, njihovo zdravstveno stanje, te indi¬vidualna sklonost prema nekim biljnim vrstama koja može biti izražena pod utjecajem majke ili vršnjaka. Od okolišnih uvjeta prvi je sezona i vrijeme na pašnjaku, te najvažniji, utjecaj same paše, sastav i ješnost, stadij zrelosti i probavljivost, odnosno sadržaj strukturalnih ugljikohidrata.
Kada su na pašnjaku, koze preferiraju brstiti, odnosno birati i jesti drvenaste biljke, ali će uspješno pojesti i trave, te neke korove. Poznato je ponašanje koza kada se one propinju na zadnje noge kako bi dosegnule najkvalitetnije listiće i mlade izdanke višeg bilja. Budući da koze, ovce i goveda vole različitu krmu i različite biljne vrste u većini slučajeva, na pašnjacima, ove životinje međusobno ne predstavljaju konkurenciju za istom hranom, te se mogu vrlo uspješno koristiti u kombiniranom (multispecies) sistemu napasivanja. Ovakav način iskorištavanja pašnjaka omogućuje bolje iskorištenje pašnjaka i proizvodi višu dobit. lstraživanja učinkovitosti ovakvog načina iskorištavanja pašnjaka dokazuju da je poboljšanje iskorištenja zemlje za 25% ukoliko na njoj napasujemo koze i goveda, nego da smo imali samo goveda.
Korištenje pašnjaka u hranidbi koza mora biti dobro organizirano, odnosno, pašnjaci se moraju zaštititi od prekomjernog napasivanja. Prekomjerno napasivanje koza može dovesti do nepoželjnih posljedica za gam pašnjak, koje se najčešće očituju u uništenju nekih, za koze primamIjivijih biljnih vrsta. Ovakvo nestajanje bilj¬aka na pojedinim površinama pašnjaka može uzroko¬vati smanjenje isplativosti iskorištavanja takvih staništa, a samim gubitkom biljaka na nekoj površini tla dovesti i do opasnosti od eventualnih erozija. Ovakve ,gole" površine na pašnjacima, osim što su pogodne za razvoj korova, za samu životinju znače manje hrane, odnos¬no, smanjenje proizvodnosti i pašnjaka i koza koje se na njima hrane. Osim same smanjene produktivnosti životinja, korištenjem ovakvih pašnjaka povećava se rizik od kontaminacije pojedinim parazitima i općenito zdravstvenih problema.
Kako bi zaštitili i dobro koristili pašnjake, uvijek je bolje na pašnjacima imati manje nego više životinja, od nekog optimalnog broja životinja po površini pašnjaka. Koze bi se trebale s pašnjaka seliti svaki puta kada visi-na popasenih biljaka bude do nekih 7 do 10 cm od tla. Ovakvim nadinom korištenja pašnjaka, gdje životinje na pašnjake puštamo izmjenično, osiguravamo dugi vijek pašnjaka koji održavamo, a ne da ga odjednom u potpunosti iskoristimo i uništimo.
Da ne bismo pomislili kako je koza sa stajališta paše i iskorištavanja biljnog pokrova nepoželjna ili, ne daj bože, štetna životinja, mora se spomenuti i njezin izniman značaj u pozitivnom smislu. U gospo¬darenju prirodnim resursima koza predstavlja prirod¬nu, biološku kontrolu pašnjaka i biljnih pokrova od nepoželjnog korova. Pravilno nadzirana defolijacija biIjaka na paši ima učinak povećanje biljnog pokrova poželjnih vrsta trava i leguminoza, dok se smanjuju ili uklanjaju nepoželjne grmolike vrste. Stari pašnjaci nas¬tanjeni grmljem i trnovitim biljkama i korovom koje pasu i brste koze pretvaraju se u površine na kojima prevladavaju trave i leguminoze, samo nakon nekoiko godina pravilnog iskorištavanja. Koze mogu čistiti šikare i neželjenu vegetaciju mnogo učinkovitije i brže nego druge vrste domaćih životinja, te će njihov značaj u budućnosti još više biti naglašen. Ovo se prije svega odnosi na ekološki znacaj koza u prirodi. Uz stalni rast cijena konvencionalnih metoda za kontrolu pašnjaka, kao što su mehaničke metode i primjena herbicida pro¬tiv korova, uloga koza postaje nezamjenjiva u ekološki održivom gospodarenju prirodnim resursima.
U nastavku... pregonsko napasivanje....
Suprotno ustaljenom mišljenju da koze mogu uspješno preživljavati na siromašnoj hrani, koze zapravo trebaju hranjiviji obrok nego bilo koji drugi preživač. Probavni trakt koza je kratak i ne omogućuje dugo zadržavanje hrane, odnosno hranjive tvari u probavilu ne stignu se u potpunosti probaviti. Zbog ovakve brze probave koze trebaju pojesti veće količine hrane kako bi nadoknadile smanjenu apsorpciju hranjivih tvari iz krmiva. Ovakva prilagodba koza i njihovo specifično ponašanje na paši čiini ih posebnim, u odnosu na ostale preživače, te im omogućuje da uspješno preživljavaju i proizvode na paši.
Koze sa svojim malim ustima i pokretljivim usnama mogu na paši izabirati najhranjivije dijelove biljaka i ostavljati one manje hranjive. Ovakva prilagodba koza na paši daje im prednost pred govedima, koja pasu tako da uzimaju velike zalogaje, te ovakvi velike zalogaju mogu sadržavati velike količine krme, ali nerijetko krme slabije ili čak loše kvalitete.
Svaka koza može pojesti hrane oko 3 do 5% svoje tjelesne mase u suhoj tvari (ST) na dan. Krmu koja je kvalitetnija i probavljivija mote pojesti čak i nešto više od navedenog postotka. Kako bi pojela potrebnu količinu hrane, koza mora pasti na pašnjaku s ve¬likom masom dostupne kvalitetne krme jer ukoliko su koze na lošem pašnjaku, jedu i proizvode manje. Mnogo je utjecaja o kojima ovisi konzumacija krme na pašnjacima i neki su uvjetovani samom životinjom, dok su ostale okolišni, odnosno ovise o kvalitete dostupne krme. Tako na konzumaciju utječe dob, masa i stadij proizvodnje koza, njihovo zdravstveno stanje, te indi¬vidualna sklonost prema nekim biljnim vrstama koja može biti izražena pod utjecajem majke ili vršnjaka. Od okolišnih uvjeta prvi je sezona i vrijeme na pašnjaku, te najvažniji, utjecaj same paše, sastav i ješnost, stadij zrelosti i probavljivost, odnosno sadržaj strukturalnih ugljikohidrata.
Kada su na pašnjaku, koze preferiraju brstiti, odnosno birati i jesti drvenaste biljke, ali će uspješno pojesti i trave, te neke korove. Poznato je ponašanje koza kada se one propinju na zadnje noge kako bi dosegnule najkvalitetnije listiće i mlade izdanke višeg bilja. Budući da koze, ovce i goveda vole različitu krmu i različite biljne vrste u većini slučajeva, na pašnjacima, ove životinje međusobno ne predstavljaju konkurenciju za istom hranom, te se mogu vrlo uspješno koristiti u kombiniranom (multispecies) sistemu napasivanja. Ovakav način iskorištavanja pašnjaka omogućuje bolje iskorištenje pašnjaka i proizvodi višu dobit. lstraživanja učinkovitosti ovakvog načina iskorištavanja pašnjaka dokazuju da je poboljšanje iskorištenja zemlje za 25% ukoliko na njoj napasujemo koze i goveda, nego da smo imali samo goveda.
Korištenje pašnjaka u hranidbi koza mora biti dobro organizirano, odnosno, pašnjaci se moraju zaštititi od prekomjernog napasivanja. Prekomjerno napasivanje koza može dovesti do nepoželjnih posljedica za gam pašnjak, koje se najčešće očituju u uništenju nekih, za koze primamIjivijih biljnih vrsta. Ovakvo nestajanje bilj¬aka na pojedinim površinama pašnjaka može uzroko¬vati smanjenje isplativosti iskorištavanja takvih staništa, a samim gubitkom biljaka na nekoj površini tla dovesti i do opasnosti od eventualnih erozija. Ovakve ,gole" površine na pašnjacima, osim što su pogodne za razvoj korova, za samu životinju znače manje hrane, odnos¬no, smanjenje proizvodnosti i pašnjaka i koza koje se na njima hrane. Osim same smanjene produktivnosti životinja, korištenjem ovakvih pašnjaka povećava se rizik od kontaminacije pojedinim parazitima i općenito zdravstvenih problema.
Kako bi zaštitili i dobro koristili pašnjake, uvijek je bolje na pašnjacima imati manje nego više životinja, od nekog optimalnog broja životinja po površini pašnjaka. Koze bi se trebale s pašnjaka seliti svaki puta kada visi-na popasenih biljaka bude do nekih 7 do 10 cm od tla. Ovakvim nadinom korištenja pašnjaka, gdje životinje na pašnjake puštamo izmjenično, osiguravamo dugi vijek pašnjaka koji održavamo, a ne da ga odjednom u potpunosti iskoristimo i uništimo.
Da ne bismo pomislili kako je koza sa stajališta paše i iskorištavanja biljnog pokrova nepoželjna ili, ne daj bože, štetna životinja, mora se spomenuti i njezin izniman značaj u pozitivnom smislu. U gospo¬darenju prirodnim resursima koza predstavlja prirod¬nu, biološku kontrolu pašnjaka i biljnih pokrova od nepoželjnog korova. Pravilno nadzirana defolijacija biIjaka na paši ima učinak povećanje biljnog pokrova poželjnih vrsta trava i leguminoza, dok se smanjuju ili uklanjaju nepoželjne grmolike vrste. Stari pašnjaci nas¬tanjeni grmljem i trnovitim biljkama i korovom koje pasu i brste koze pretvaraju se u površine na kojima prevladavaju trave i leguminoze, samo nakon nekoiko godina pravilnog iskorištavanja. Koze mogu čistiti šikare i neželjenu vegetaciju mnogo učinkovitije i brže nego druge vrste domaćih životinja, te će njihov značaj u budućnosti još više biti naglašen. Ovo se prije svega odnosi na ekološki znacaj koza u prirodi. Uz stalni rast cijena konvencionalnih metoda za kontrolu pašnjaka, kao što su mehaničke metode i primjena herbicida pro¬tiv korova, uloga koza postaje nezamjenjiva u ekološki održivom gospodarenju prirodnim resursima.
U nastavku... pregonsko napasivanje....
Silaza u ishrani ovaca i koza
Silaza napravljena od cele kukuruzne biljke je odlicno i kvalitetno energetsko hranivo za ovce i koze.Glavna stvar je pravilno napraviti silazu:silirati u pravo vreme rasta kukuruza, silokombajn mora biti podesen da cepa zrno i secka na odredjenu duzinu,kvalitetno gazenje-nabijanje silaze,dodavanje soli, zatvaranje i prepokrivanje folijom.Silaza koja se koristi ne sme biti plesniva, smrznuta ni velike kiselosti.Daje se u kolicini do 4 kg dnevno /0.5% telesne tezine/ ali najbolje 2kg u jednom obroku.Ovcama i kozama koje su na silazi treba davati i dikalcijum fosfat ako ga nema u koncentrovanom delu obroka.
Sustina je kada dati silazu.
Silaza se daje u podnevnom obroku, postepeno se uvodi u ishranu,i ne sme ostati u jaslama nakon obroka, nepojedena se baca.Tada nema negativnog efekta na mleko, cak povecava mlecnost, uvecava se procenat mlecne masti, kao energetsko hranivo, i bez problema pravi beli domaci sir u kriskama/licno iskustvo/.Velike mlecne farme ovaca i koza u Holandiji hrane silazom svoja grla i proizvode izvrstan sir bez problema.Jagnjadima se silaza uvodi u ishranu od 4 meseca.
Silaza je zabranjena u ishrani kod proizvodnje nekih brendiranih sireva jer kada je radjen standard o tome se malo znalo i da bi odrzali kvote proizvodajcima mleka ,jer je propisom odredjeno koliko se mleka odnosno sira moze proizvesti godisnje i po kojoj proceudri.Standard nije menjan vekovima.
Ovce i koze nisu krave u malom, pa se njihova ishrana razlikuje.
Silaza napravljena od cele kukuruzne biljke je odlicno i kvalitetno energetsko hranivo za ovce i koze.Glavna stvar je pravilno napraviti silazu:silirati u pravo vreme rasta kukuruza, silokombajn mora biti podesen da cepa zrno i secka na odredjenu duzinu,kvalitetno gazenje-nabijanje silaze,dodavanje soli, zatvaranje i prepokrivanje folijom.Silaza koja se koristi ne sme biti plesniva, smrznuta ni velike kiselosti.Daje se u kolicini do 4 kg dnevno /0.5% telesne tezine/ ali najbolje 2kg u jednom obroku.Ovcama i kozama koje su na silazi treba davati i dikalcijum fosfat ako ga nema u koncentrovanom delu obroka.
Sustina je kada dati silazu.
Silaza se daje u podnevnom obroku, postepeno se uvodi u ishranu,i ne sme ostati u jaslama nakon obroka, nepojedena se baca.Tada nema negativnog efekta na mleko, cak povecava mlecnost, uvecava se procenat mlecne masti, kao energetsko hranivo, i bez problema pravi beli domaci sir u kriskama/licno iskustvo/.Velike mlecne farme ovaca i koza u Holandiji hrane silazom svoja grla i proizvode izvrstan sir bez problema.Jagnjadima se silaza uvodi u ishranu od 4 meseca.
Silaza je zabranjena u ishrani kod proizvodnje nekih brendiranih sireva jer kada je radjen standard o tome se malo znalo i da bi odrzali kvote proizvodajcima mleka ,jer je propisom odredjeno koliko se mleka odnosno sira moze proizvesti godisnje i po kojoj proceudri.Standard nije menjan vekovima.
Ovce i koze nisu krave u malom, pa se njihova ishrana razlikuje.
Šošara
Član
@Brundalo
Nesto sam obecao a ja ispunjavam obecanja.
Porverio sam ko je proizvodjac stocne lize o kojoj smo pricali.
Proizvodjac: INTERFOOD Beograd
Proizvodni pogon: Valjevska Loznica
Naziv proizvoda: Mineralka GOVKD
Nesto sam obecao a ja ispunjavam obecanja.
Porverio sam ko je proizvodjac stocne lize o kojoj smo pricali.
Proizvodjac: INTERFOOD Beograd
Proizvodni pogon: Valjevska Loznica
Naziv proizvoda: Mineralka GOVKD
B
brundalo
Guest
A ja san se zeznuo nije svapska sol u mene nego austrijska ( isti vrag po meni)
Proizvođač je SALINEN AUSTRIA
Proizvođač je SALINEN AUSTRIA
Šošara
Član
Austrijanci su Nemacki Crnogorci 
B
brundalo
Guest
@ sosara za tvoju inf. Ja sam otisao na njihov sajt i poslao im e-mail u kojem ih molim da mi ako imaju posalju imena distributera za Srbiju. Ako sta stigne odmah javljam. Ova uputstva na kutiji su na svim jezicima osim srpskog, makedonskog itd
Šošara
Član
@Brundalo pa ti si car.
Sto se tice uputstva ko jos pise na Srpskom,cak ni sami Srbi
Sto se tice uputstva ko jos pise na Srpskom,cak ni sami Srbi
P
popovic
Guest
Pa Brundalo prijatelju razumemo mi i Hrvatski
B
brundalo
Guest
Da pa nismo mi ovdi ka ona dva 'ladna predsjednika koji su na svoje sastanke vodili prevodiocepopovic je napisao(la):Pa Brundalo prijatelju razumemo mi i Hrvatski
. stariji ce se toga sicat.Ali da ne idemo off....
B
brundalo
Guest
@ Goce - Sol moras davat narocito kad su skozne(bređe) jer onda imaju povecanu potrebu za mineralima
Šošara
Član
@GoceMK
Koze kao i ovce moraju imati stalno so (kamenu ili u kalupu) da je lizu po volji.Onoliko koliko im organizam zahteva.Pored toga treba da stavljas so i u dopunski obrok (prekrupa) u 2-3% ili 2do3 kg soli na 100kg prekrupe.Treba da im u dopunski obrok stavljas i premiks (mineralno-vitaminski dodatak) u kolicini od 1 do 3 %(zavisno od proizvodjaca).
Koze kao i ovce moraju imati stalno so (kamenu ili u kalupu) da je lizu po volji.Onoliko koliko im organizam zahteva.Pored toga treba da stavljas so i u dopunski obrok (prekrupa) u 2-3% ili 2do3 kg soli na 100kg prekrupe.Treba da im u dopunski obrok stavljas i premiks (mineralno-vitaminski dodatak) u kolicini od 1 do 3 %(zavisno od proizvodjaca).
B
brundalo
Guest
Decki evo obecane adrese za nabavu mineralne soli u Srbiji sa brojevima telefona, faksa i maila a dalje se snalazite sami he he. Ono sto sam dobio saljem u cijelosti
Dear Mr. Ninkovic,
thank you very much for you interest in our agricultural products! We
are glad, that you are satisfied with our products.
Our representative in Serbia is the company Dinara AD.
adress:
Dinara AD
Save Maskovica 3
11040 Belgrade
Serbia/Montenegro
The contact person is Mrs. Biljana Sunkic. (b.sunkic@dinara.co.yu) or b.sunkic@gmail.com
telefone number: 00381 11 39 74 723
fax number: 00381 112 464 462
Thanks a lot for your inquiry!
with best regards
Jacqueline Engl
Dear Mr. Ninkovic,
thank you very much for you interest in our agricultural products! We
are glad, that you are satisfied with our products.
Our representative in Serbia is the company Dinara AD.
adress:
Dinara AD
Save Maskovica 3
11040 Belgrade
Serbia/Montenegro
The contact person is Mrs. Biljana Sunkic. (b.sunkic@dinara.co.yu) or b.sunkic@gmail.com
telefone number: 00381 11 39 74 723
fax number: 00381 112 464 462
Thanks a lot for your inquiry!
with best regards
Jacqueline Engl
B
brundalo
Guest
Obavezno na suho u stali. Objesi na uze da visi same ce lizat. ako ne ide a ti stavi cijeli kolut u korito di dajes zrno. Tako ce pocet polakoGOCE-MK je napisao(la):
Šošara
Član
@Brundalo
Hvala na ulozenom trudu.
Hvala na paznji.Blagodarim.
Hvala na ulozenom trudu.
Hvala na paznji.Blagodarim.
B
brundalo
Guest
Šošara je napisao(la):@Brundalo
Hvala na ulozenom trudu.
Hvala na paznji.Blagodarim.
Šošara
Član
@Brundalo
Ono ti je dobro:"Tako ce pocet polako".
A kad se navade ne moze covek samo nakupovati.
Ono ti je dobro:"Tako ce pocet polako".
A kad se navade ne moze covek samo nakupovati.
B
brundalo
Guest
A nista neka onda strazari sa puskom da ne polizu cili kolut za nocŠošara je napisao(la):@Brundalo
Ono ti je dobro:"Tako ce pocet polako".
A kad se navade ne moze covek samo nakupovati.
