Ekonomika poslovanja u ovčarstvu i kozarstvu

Na teskoj godini se najbolje vidi ali jedna stvar je jasna ne jede ovca od 55 kg isto kao i od 90 al stvar je sta daje
 
Izgleda da cu od svih "ovcara" ove godine najvise da profitiramo ja i somi.Hrane koliko hoces.
Podsetite se malo onih prica sto je pricao oko pripreme zemlje,svojih masina itd. Nije on lud! :)
 
Ja sa 5 ovaca,3 ovna desetak jagnjadi,10 koza 20-25 jarica,2 muska teleta (naj verovatnije),i otp desetak tovljenika + kokoske i 50-60 brojlera.
Potpun spisak.

---------- Poruka napisana u 17:55 ---------- Prethodna poruka je at 17:54 ----------

A da kera sam zaboravio i on jede.
Ma da to na kraju krajeva nije ni bitno,nego koliko je hrane rodilo na kojoj povrsini,i koliko je ta hrana kostala.
Al dobro ako te zanima koliko grla imas i to.
 
Ja sa 5 ovaca,3 ovna desetak jagnjadi,10 koza 20-25 jarica,2 muska teleta (naj verovatnije),i otp desetak tovljenika + kokoske i 50-60 brojlera.
Potpun spisak.

---------- Poruka napisana u 17:55 ---------- Prethodna poruka je at 17:54 ----------

A da kera sam zaboravio i on jede.
Ma da to na kraju krajeva nije ni bitno,nego koliko je hrane rodilo na kojoj povrsini,i koliko je ta hrana kostala.
Al dobro ako te zanima koliko grla imas i to.

Ako sam dobro sabrao oko 40 komada stoke koja nas interesuje (ovce i koze).Treba tu dobra gomila hrane,drago mi je ako si uspeo da prikupiš dovoljno.Ko bude morao kupovati kukuruz i detelinu...ugasio je.
 
U tome i jeste fora,ne smao sto sam skupio,nego cu imati polovinu da prodam.Samo cekam zimu da skoci jos malo cena. :)

Posle kazete ne isplati se drzati ovce-moguce ali sa svojim hranom,a kupovati hranu to ne da se ne isplati,nego bolje odmah skociti u bunar i skratiti sebi muke.

Naravno ne pricam ovde, o onima kojima su propali usevi zbog suse,nego o onima koji su planirali da kupuju hranu.
Nemojte me pogresno razumeti.
 
kako god da sabiram ispod 45 odraslih ne mogu zimiti plus krave,jednostavno neka grla moraju da se ostave iz raznih razloga(krvne linije,kvalitet i sl)
falice i sena i zita jbg kupovacemo ,mozda se ulozeno i vrati na prolece...da mi je pala bar jedna kisa u julu ne bi bilo problema ovako smo ga ugasili
 
Како бре Сика, пет оваца и три овна а десет коза и нигде јарца!!! А успут прича се да су романовке нимфоманке и кад виде људи да за пет оваца треба три овна оде мас у пропаст и калкулације цене коштања једне романовке :sta:

---------- Poruka napisana u 19:37 ---------- Prethodna poruka je at 19:35 ----------

И још нешто Сика, дај буди друг па пошаљи тај вишак сена Миладиновићу, видиш да је човек у фрци... може ти рецимо , дати још једног овна у замену.
 
Samo da kažem da je bala livadskog sena(oko12kg) izašla na 2 evra. Kukuruz 32 do 35 din. Obe stavke sa izgledima na rast cene. Onaj ko kupuje naje*baće. Al ko ima hranu šta da radi? Ispada da će ovca pojesti samu sebe ako zima bude duga i hladna ove godine. Sasvim je sigurno da je isplativije prodati ovce i hranu pa naproleće kupiti stado. To svakako niko neće uraditi jer se niko od nas ne vodi ekonomskom logikom. Sad ona priča o kojoj sam govorio dolazi do izražaja da cenu stočne hrane diktira tržište a ne cena koštanja. Evo primera. Zbog nedostatka stočne hrane povećana je ponuda ovaca a samim tim i manja cena. Pogledajte oglas čovek prodaje i kaže samo da smanjim. E sad naprimer neko ima stočne hrane za sto ovaca a nema ovce. Dali će taj kupiti jeftino ovce i utrošiti hranu ili će tu hranu prodati i zaraditi više ili isto. Evo Sika ima duplo više hrane nego što mu treba. Zašto nebi kupio po povoljnim cenama jos 40 grla. Lepa ovca može da se kupi za 100kg kukuruza i 15 bala sena. Dali je ova količina dovoljna jednoj ovci da sačeka april? Ekonomska isplativost gajenja ovaca je naoko prosta a ustvari nije. Ako se gleda čisto matematički gubitak je neminovan. Međutim kažu ljudi od iskustva i struke treba gledati prosek bar na tri godine. Kod mene su dve godine za redom sušne a ako i sledeća treća bude takva neću imati izbora već će poso sam po sebi propasti i doće do rasprodaje stada. Ja ne radim za platu da bi imao da dotiram sa strane pa ako stado ne može samo sebe da izdrzava i da neku kakvu takvu zaradu skupljam gusle pa na drugi vašer. Imam hrane za 40 do 50grla. Ostaviću 40 za zimu što je duplo manje nego prošle godine u ovo doba. Najveći problem mi je sojina sačma čija cena je oko 80 dinara. 2005-e jagnjad su bila 160 do 180 dinara a sačma 28 dim. Dodavo sam je u smešu 25% isplatilo se. Sad od tog posla nema ništa nema računa. Hraniću onim što imam pa koliko napreduju toliko je. Jedan poznati novinar mi je pre neku godinu rekao savet "Ništa nije skupo ako se isplati". Ja sam mu odgovorio poslovicom iz mog kraja" Go se neskida". PS. Što me više brišu tako raste moje uverenje da sam u pravu jer to rade u nedostatku argumenata i lične sujete. Pozz... Sarbanac
 
Eh kolege da i ja nesto napisem nisam odavno, izgleda da sam napravio pun pogodak sto sam smanjio broj stada za skoro 70%, trenutno imam preko 800 bala livadskog sijena i 40 vreca kukuruza, kod nas trava nije puno izgorjela pa ovce jos pasu a i snalaze se dobro u sumi obaram im brezova drva ali ne skroz da i do godine mogu izlistati tako da ova godina mi je bas bila uspjesna a ostalo mi je jos 36 dvizica, 2 ovna i 18 jagnjadi tako da se nadam da cu moci izimiti ovo sto imam bez ikakvih problema.
 
Opet da ponovim,sada definitivno dolazi do izrazaja ono sto sam prico,ko ne proizvodi hranu nemoze drzati ovce,prosto nije isplativo,moras imati ceo proces zaokruzen,i znaci hrana,vrhunska grla,objekti,mehanizacija.Vikend stocarstvo izumire,ostace oni koji su spremni za ovo vreme,i koji pored svih preduslova imaju i svest o konstantnom usavrsavanju i u samoj proizvodnji hrane i kvalitetnih grla,i mozda tada se desi neka potreba za otvaranje klanice i ozbiljnije prerade mesa,gde ce svi imati interes i neki nacin kooperacije,ili preko udruzenja ili nekim javnim servisom,uglavnom stocarstvo i sam nacin prilaza istom se menja drasticno,e sad koliko brzo videcemo.
 
Enese tih 800 bala dal moze izimit neznam al nije ti tesko zabrat imas gdje
Sarbanac pa i od soje opet dobijes bale i ovaj kukuruz losi sto je zaostao gledam ljudi ga pokose i baliraju
 
Stara tema a nova diskusija. Vise puta smo pricali o razlicitima rasama i nacinu uzgoja ali se povremeno stvara potreba da se o tome ponovo diskutuje. Pricali smo o tome da ovcarstvo spada u manje profitabilne grane stocarstva ali je rednost ovcarstva sto se ishrana moze vrsiti sa hranivima koje druge domace zivotinje ne mogu tako dobro da iskoriste. Diskusija o rasa je ovde na forumu stara koliko i sam forum i opet se diskutuje. Mislim da svaka rasa koja postoji ima svoju opravdanost inace ne bi postojala ali na odgajivacu je da proceni koja je rasa pogodna za njegove uslove uzgoja odnosno sta je to sto trziste trazi. Ako neko zeli da se bavi ovcarstvom a da dobar deo hrane treba da kupi onda je bolje da se bavi svinjarstvom ili tovom brijlera ili necim drugim, u ovcarstvu na natak nacin tesko da ce ista zaraditi. Mislim da se ne treba ziveti u zabludi da ako su zivotinje manje da mnogo manje jedu jer to neko jagnje koje je zavrsni proizvod, mora od necega da poraste ili od mleka koje ovca opet iz neke hrane treba da napravi ili od kvalitetne hrane u suprotnom ce proci mnogo vremena do prodajne kilaze. Krupnije rase jedu vecu kolicinu ali se mogu zadovoljiti i skromnijom jeftinijom hranom jer im to omogucava njihova veca zapremina sistema za varenje. Neko rece da ce ove godine biti veliki problem za hranu. verovatno da hoce ali bi ova susa trebala mnogo manje da pogodi ovcare nego proizvodjace svinja ili mleka. Mi cemo zbog suse utrositi pola hektara vise kukuruza da bismo imali istu kolicinu kukuruzne silaze kao i prosle godine koja je bila odlicna ali da skidamo sa njive samo zrno kukuruza koje je svim drugim stocarima potrebno, trebalo bi nam verovatno skoro duplo veca povrsina. Zato ova godina losa kakva je bila nama konkretno nece mnogo smetati. Bitna usteda u ishrani se moze ostvariti ispasom na livadama ili strnistima za sta je potrebna i odgovarajuca rasa ako su povrsine vise udaljene od stale. Rasa treba da bude prilagodjena nacinu uzgoja ali i klimatskim uslovima, pogotovu na viskote temperature. Rase tipa IDF, Texel, Sarole mnogo teze podnose visoke tepmerature od nekih drugih rasa koje su kod nas zatupljene. U hladnijim krajevima sigurno je da ce niske temperature bolje podneti neka nasa autohtona rasa nege neke plemenite. Dogrevanje jagnjadi preko zime moze a ne mora da se radi, to sve zavisi od mogucnosti i zeljenog cilja. Pri niskim temperaturama veliak povrsina jagnjeta u odnosu na njegovu masu dovodi do intenzivnog oslobadjanja toplote koju jagnje mora da proizvede. Tako se posisano mleko trosi na zagrevanje umesto na prirast a jagnjad postaju podloznija infekcijama. Diskusija se vodila i oko brojnosti legala. Zacudila me je izjava mnogih ovde na forumu da je 20 romanovskih veliki izazov. Nisam shvatio sta je to sto je toliko veliki izazov ako se ovce kalo ojagnje? Ovca treba da bude u stanju da sama odgaji svoju jagnjad bez nekog velikog nadgledanja jer je u suprotnom broj ovaca ogranicen koje jedan covek moze da opsluzi.
Nastavak nekom drugom prilikom
Pozdrav
 
Како си то Миљко замислио да крупније расе једу већу количину па се могу задовољити скромнијом храном? Јесте њима већи бураг и остали органи за варење али им је и остатак тела већи па им више треба те "скромне" хране тако да је све опет на истом. Мислиш да романовка не може јести силажу него само зрно? Ако већ то сматраш под скромном храном. Па прво одгајивачи виртемберга јагњад филују са енормним количинама концентрата а не кабастом храном, чак и кад их остављају за приплод иако је препорука да приплодну јагњад треба хранити са максимално 400гр концентрата а остатак кабасто, да би та сутра овца била потрошач јефтине кабасте хране а не да се храни као свиња са великим количинама концентрата и да би се боље раширила за јагњења.
А шта ћемо са осталим делом године кад овце не доје, јер кажеш да јагњад велике овце расту од млека а од малих од концентрата? Колики је базални метаболизам овце од 100 кила и од оне од 50кила? Ко год гаји овце ваљда зна да највише кошта овца а не јагњад што се тиче исхране и да што више јагњади то боље.
А то за догревање и твоја одбрана тога је смешна, а знаш из ког разлога? Зато што си навео да ти у објекту ни кад је највећи минус напољу није температура била испод нула степени. Да не наводим и опасности од пожара кад су лампе тако ниско.
Да је стадо од двадесет оваца велико је било у контексту да је велико за неког ко нема искуства са овцама. И нормално да је лакше овци да се снађе са једним јагњетом него више њих, поготову ако се ојагњи са другим овцама и на минусу, али то теби није проблем јер си обезбедио и објекат у "фулу" тако да није минус и одвојене боксеве за сваку овцу, али покушај мало да разумеш и остатак овчара у Србији који нису имали толики новац да уложе у такве објекте. У природи овца пред јагњење се одваја од остатка стада тако да јој није проблем да контролише јагњад, док је у штали са другим овцама на малом простору далеко теже.
И за крај, јер видим да се нико не усуђује да се упореди економика романовке са 4 јагњета годишње и виртаћа са два. Ево на брзину, 4 пута 25 је 100кг а два виртаћа пута 40кг ( и ово је проблем продати) је 80кг. 20 кила у предности романовка и уз то због килаже месо десет посто скупље. У предности романовка али само под условом да романовка не поједе тих 20 кила предности кроз исхрану :osmeh:

---------- Poruka napisana u 08:05 ---------- Prethodna poruka je at 08:04 ----------

П.С. Ваљда ће се и мени неко захвалити јер видим да се у вашим круговима љубитеља виртемберг расе то редовно ради :osmeh:
 
Ako se romanovska ovca upari sa ovnom mesnate rase jagnjad neće imati 25kg već 30kg. U tom slučaju poboljšan je prirast kao i radman zaklane jagnjadi uopšteno bolji kvalitet pa samim tim i bolja cena a lakša je i prodaja.
 
Velimire, Velimire, kao da sam u gnezdo sa osama dirao. Nije mi bila namera da kritikujem neku rasu, naprotiv, hteo sam da kazem da sve rase koje postoje imaju svoju opravdanost samo su uslovi uzgoja razliciti. Ja nisam gajio romanovsku pa mnogo sto sta ne znam o toj rasi i nema sumnje da ona ima svojih prednosti. Jedino mi nije jasno zasto je pored toliko prednosti nema vise kod nas u Srbiji, zasto je niko ne uveze iz Ceske npr. ? Zasto je ni u Ceskoj nema u vecim stadima ili bilo kod kod drugog odgajivaca. Najvece stado za koje ja znam ima Slavisa od stotinak plotkinja i on mi je licno kazao da je to apsolutni maksimum. Posto se ja mnogo vise u svom poslu bavim proizvodnjom svinja, poznato mi je da najplodnije krmace koje imaju danci imaju za desetak procenata vece gubitke u prasilistu zbog sitnije prasadi koja imaju manje rezerve energije i da ima je potrebna velika paznja i opet imaju veci procenat gubitaka. Kad sam mislio na skromniju hranu nisam konkretno mislio samo na silazu nego i na strnista gde W npr. moze da prepesaci za dan 10km i da se najede i da taj obrok kosta samo onih tri sada vremena koje pastir provede sa njima. Da li to neka druga plemenita rasa moze ne znam. Ne znam koliko koncetrovane hrane je potrebno R ali znam iz pouzdanih izvora da dojni period (ne znam sta je sa ketozom pre jagnjenja sa velikim brojem fetusa) ne moze da prodje bez koncetrata (energija+proteini) da bi jagnjad bila odhranjena kako treba koliko god da ih ima. Proizvodnja jagnjadi se vrsi u velikim stadima od po par stotina ovaca pa odgajivaci zele ovce kojima je potrebno manje paznje. U mom kraju se konkreto traze jagnjad od 35kg pa na vise. Mi cesto prodamo jagnjad za klanje od 45 pa i 50kg ali to ne treba biti neko pravilo za celu Srbiju, u nasem slucaju je tako. Meni se cini da sam u temi R procitao da 20 ovaca pretstavlja i za iskusnije odgajivace izazov ali mozda sam to pogresno razumeo. Po meni R bi bila idelana za plansku proizvodnju meleza ali na zalost nema istitucije na Balkanu koja bi to strucno uradila pa su odgajivaci prepusteni sami sebi da meleze sa manje ili vise uspeha. Posto kazes da mnogi nemaju uslova kao sto je u nasoj stali onda bar te neke zivotinje treba da se nahrane, da se site najedu. Sto se temperature tice, pisao sam da je prosle zime i u nasem ovcarniku bilo -7, -10 i da me je najmanje 10 odgajivaca i ovde sa foruma kontaktiralo gde mogu da nabave grejne sijalice, ne znam zasto, mozda zbog gubitaka. Da bismo gajili visokospecijalizovane rase i od njih ocekivali ekstra rezultati potrebno je da se nahrane pre svega. Na zalost retko sam vidjao dobro uhranjene zivotinje u manjim stadima a da ne pricam o nekim velikim stadima kao ono sa snimka.
I na kraju se diskusija zavrsi uvek na tome da svako gaji ono sto mu odgovara ili ono sto misli da treba da gaji.
Ziv ti meni bio Velimire
 
Миљко, сматрам да имаш далеко веће знање од мојег што се овчарства тиче и драго ми је што то своје знање несебично делиш са другима. Али немој замерити ако ти се супростављам у вези ствари која ми ни мало не делују логична. Тако и то твоје нагињање на страну да мала овца није нешто посебно мањи потрошач хране не пије води. Конкретно, романовка због живљег темперамента вероватно троши више хране по килограму телесне масе од виртемберга али то је и даље доста далеко у односу на разлике у њиховој маси и потрошњи хране по грлу. Негде је писало у литератури да виртаћ има јаке и крупне кости па је згодан за пешачења. И то ти сад користиш за његову хвалу као да је само он способан да пешачи у потрази за храном. А са друге стране кад се помиње печење онда ипак те кости и нису толико велике...Сама исхрана оваца на паши дневно је ипак већа од три сата, поготово у ово доба. По мени је просек око пет до шест сати дневно али ако се узме у обзир цела година, и сушни период и пролеће.
Нисам рекао да концентрат не треба овцама у дојењу, али треба и крупној и ситној овци.
Што се лампи тиче ја изгледа поседујем неке застареле информације, одавно кад сам те питао колика је температура код вас у објекту написао си да не пада испод нуле ни кад је најхладније напољу...изгледа да се сад ситуација променила.
Из оне руске вести где се помиње Његић, наводи се да има око 500грла. И да је максимум 100, колико уопште има људи у Србији који имају преко сто оваца? Колико нас са форума?
Зашто није заступљена више код нас? Или другде? Ја бих одговорио питањем, зашто је ИМТ најпопуларнији трактор код нас? Зашто се овце и краве држе у зиданим објектима у већини случајева и зашто нема прозора на објектима или су минијатурни? И зашто се овце у већини случајева код нас нису довољно нахраниле? Зашто је код нас просек по крави литара млека преко две хиљаде а негде преко 10 хиљада , да не помињем Израел? И на крају зашто си ти морао да увезеш нових стотинак грла или више расе оваца која је код нас највише пута увожена и највише заступљена осим домаћих?
У здравље!
 
"Тако и то твоје нагињање на страну да мала овца није нешто посебно мањи потрошач хране не пије води. Конкретно, романовка због живљег темперамента вероватно троши више хране по килограму телесне масе од виртемберга али то је и даље доста далеко у односу на разлике у њиховој маси и потрошњи хране по грлу."

sigurno je da romanovska trosi manje hrane nego virtemberg ali joj u odredjenim trenutcima treba i intenzivnija nega i ishrana upravo zbog tih nekih njenih pozitivnih osobina (plodnost). Za proizvodnju jednog litra mleka ili 1kg fetusa je potrebna odredjena energija, proteini... Neke rase to mogu da nprave vecim delom iz kabastog dela obroka a nekima je potrebna koncentrisanija hrana jer im zapremina tela ne omogucava konzumiranje vece kolicine kabaste hrane. Da li se sa time slazes?

"Сама исхрана оваца на паши дневно је ипак већа од три сата, поготово у ово доба. По мени је просек око пет до шест сати дневно али ако се узме у обзир цела година, и сушни период и пролеће"
Nase zivotinje kad god idu na livadu ili strniste ili kukuruziste 2-3 sata budu na ispasi i drugi obrok dobiju jecmenu ili psenicnu slamu koja je ustvari prostirka koja prodje kroz jasle (takav rezim israne vazi za sjagnjaste ovce one sa jaganjcima ne idu na pasu jer je najbliza ispasa 1,5-2km u jednom pravcu, sto bi bilo previse za jagnjad svaki dan)

"Нисам рекао да концентрат не треба овцама у дојењу, али треба и крупној и ситној овци."
Nekoj rasi treba 1kg koncetrata a neke mogu da se zadovolje i sa 1 kg jecma

"Негде је писало у литератури да виртаћ има јаке и крупне кости па је згодан за пешачења. И то ти сад користиш за његову хвалу као да је само он способан да пешачи у потрази за храном. А са друге стране кад се помиње печење онда ипак те кости и нису толико велике"

Imam podataka iz jednog nedavno uradjenog ogleda sa jedne testne stanice gde je za W uradjena i ta analiza tj. iskostavanje i odnos kostiju i mesa i svakog dela tela posebno ali nemam uporeden podatke drugih rasa. Krupne zivotinje moraju imati i krupniji kostur sto je logicno. Safolk ima jos masivniji kostur od W. IDF, sarole ili texel imaju samo na izgled "sitniji" kostur ali kad se to premeri, mozda su cevaste kosti nesto krace ali ne manje tanke i masivne, to sam proverio na svojim zivotinjama. Francuzi su pre koju godinu na sajmu u NS upravo slab kostur "srpskog" IDF naveli kao manu. Nemci su prepoznali da trziste trazi mesnatije zivotinje pa je selekcija i kod W usmerena izmedju ostalog na bolju mesnatost, bolju konverziju hrane i malu kolicinu loja, pogotovu u bubreznom predelu. I na kraju mi pricamo o odnosu a ne o relativnoj velicini kostiju. Dzabe nekoj zivotinji sitan kostur kad nema mesa na sebi (odmah se ogradjujem da ne poznajem mesnatost R)


"Што се лампи тиче ја изгледа поседујем неке застареле информације, одавно кад сам те питао колика је температура код вас у објекту написао си да не пада испод нуле ни кад је најхладније напољу...изгледа да се сад ситуација променила."
U pravu si situacija prosle zime je bila drugacija, imali smo tri nedelje oko -20 sto objekat nije mogao da izdrzi, sva instalacija za vodu je bila zaledjena. Dodatni faktor je bio i veliki broj zivotinja u stali kojima je potrebna i veca ventilacija i samim tim manje zaptivanje otvora ali je niska temperatura koja je dugo trajala bila presudna. Kada je blaza zima, jagnjad imaju lampu prvih 3-5 dana kad su u pojedinacnom boksu i onda ako je hladno jednu lampu za celu grupu.


"Из оне руске вести где се помиње Његић, наводи се да има око 500грла"

moza sa jaganjcima a mozda se broj u zadnje dve godine 5 puta povecao, to bi Slavisa mogao da da aktuelnu informaciju ako ovo cita.

"И на крају зашто си ти морао да увезеш нових стотинак грла или више расе оваца која је код нас највише пута увожена и највише заступљена осим домаћих?"

ima vise razloga ali je najbitniji da tim ljudima koju su uvozili tada i kojih sada "kao odgajivaca nema" nisam mogao da verujem na reci i onome sto sam video.

Ova pitanja koja si postavio na kraju imaju vise odgovora ali njih svako za sebe treba da odgovori. Ja sam ta pitanja zajeno sa svojim bratom sebi postavio pre 10 godina jer smo bili deo tog sistema ali smo u vecini slucajeva sebi dali odgovor.
Svako dobro i zahvaljujem se na konstruktivnoj diskusiji i nadam se da sam dao odgovore na sva pitanja.
 
Poslednja izmena:
Nazad
Vrh