Chat u Živinarstvu 4

Predsednik asocijacije potrošača Srbije: Narode, u salamama, viršlama i paštetama ne jedete meso, već ovu grozotu i užas!

1

U prodavnicama se sve više mogu naći salame koje se prodaju po ceni manjoj od 200 dinara po kilogramu. U udruženjima potrošača kažu da su takve cene nerealne i da je jasno da tu nema ni trunke mesa, već da se takve salame prave od iznutrica, kože, repova, njuški. Sve to je zamaskirano začinima i aditivima. Takvi proizvodi se u EU koriste isključivo kao hrana za životinje a kod nas se pakuju kao salame za ljudsku ishranu.


Dešava se da se u prodavnicama nalaze salame koje koštaju i manje od 200 dinara za kilogram. Stručnjaci kažu da su salame koje koštaju ispod svake realne cene za kilogram, napravlje su od najgorih mogućih sastojaka, mesnog otpada i iznutrica.
– Cena takvih salama otkriva da su u proizvodnji korišćenje sirovine lošeg kvaliteta. Odgovorno tvrdim da u toj salami ima svega osim mesa. U njoj mogu biti samo mesni otpad, iznutrice, koža, mlevene kosti, njuške, repovi, sojino brašno i razni začini – tvrdi Goran Papović, predsednik Nacionalne asocijacije potrošača Srbije.
On dodaje da je poznato da su neki proizvođači mesnih prerađevina u toku prošle godine uvezli 35.ooo tona mesnog otpada koji se u Evropi koristi uglavnom kao hrana za životinje.
– Taj mesni otpad završio je u salamama, viršlama i paštetama koje mi sada jedemo i trujemo se polako ali sigurno – upozorava Papović.
Petar Bogosavljević, predsednik Pokreta za zaštitu potrošača, tvrdi da proizvođači mesa, preko raznih lobija sprečavaju da podaci ološem kvalitetu njihovih namirnica izađu u javnost.

Poslednje istraživanje koje je kod nas rađeno pokazalo je da ti proizvodi nisu zadovoljavajućeg kvaliteta. Proizvođačima nikako nije odgovaralo da javnost sazna rezultate tih analiza jer bi im zbog toga padao promet – kaže Bogosavljević.
U inspekciji tvrde da nema kršenja zakona. Sanja Ćelebićanin, načelnica Veterinarske inspekcije, kaže da jeftina salama spada u treću kategoriju mesa koje se koristi za industrijsku preradu – kaže Ćelebićaninova.
 
Пита момак девојку:
- 'Оћеш да се туцамо?
- Што си тако вулгаран, сељачино једна?
- Ок, 'оћеш да насумично ударамо два скувана и офарбана ембриона од кокошке док не пукне кречњачка љуска?
 
[h=3]APR 15[/h][h=4]15[/h]
[h=1]Webinar o odgoju brojlerskih roditelja i pilića[/h]Datum: 15/04/2015
Kategorija: Proizvodnja mesa

Preko portala World Poultry možete se prijaviti za besplatan webinar na temu odgoja brojlerskih roditelja i pilića – tačnije kako pravilno startovati i omogućiti da se ostvari pun genetski potencijal brojlera. Webinar je besplatan i održaće se 21. aprila od 11-12.00 časova po serednjeevropskom vremenu. Eksperti koji će voditi webinar su:1. Specijalista za živinarstvo Jan van den Brink iz kompanije Jansen Poultry Equipment govoriće o higijeni kao ključnom faktoru prilikom izvođenja pilića i u samom startu tova.2. Veterinar Richard Sygall iz Perstorp-a govoriće o važnosti zdravlja digestivnog trakta kod brojlerskih roditelja i uticaju na zdravlje i performanse njihovog potomstva.Webinar je besplatan, biće održan na engleskom jeziku i ovim putem pozivamo sve zainteresovane da se prijave na linkili sledeći link kopirajte u Vaš pretraživač
www.onlineseminar.nl/rbiagri/webina...world-poultry—broiler-breeding-webinar/#watch


- - - - - - - - - -

[h=1]Evropljanima čisto meso a ostatak na afričkim tanjirima[/h]Datum: 09/04/2015
Kategorija: Opste

Neke Afričke zemlje su uništile domaću živinarsku proizvodnju uvozeći jeftino pileće meso sa Evropskog tržišta. Pošto Evropljani najviše vole da jedu belo meso, ostatak pileta izvoze u Afriku.Gana, na primer uvozi 165.000 tona jeftinog pilećeg mesa iz Brazila, SAD i Evrope – i to ostatke, koje u tim državama niko ne želi da jede. Tokom 80-ih i 90-ih godina, Gana je sama pokrivala 80% domaćih potreba kada je o pilećem mesu reč, kaže Quame Kokroh, sekretar nacionalne zadruge uzgajivača živine i dodaje: “Otkad postoji jeftini uvoz, sve se promenilo i naši seljaci pokrivaju samo 10% tržišta i boje se da će i to izgubiti.”Belo meso za Evropljane a leđa za Afriku
Potrošnja živinskog mesa u Nemačkoj iznosi 19 kilograma godišnje i Nemcima je posebno omiljeno belo meso. Nemački proizvođači živine proizvode 25% mesa više nego što je njima potrebno. Ovaj višak se ne može prodati u Nemačkoj, pa se izvozi znatno jeftinije u Afriku. Uglavnom se radi o iznutricama, krilcima i vratovima, koje Evropljani ne žele da jedu. Odlično se izvoze i leđa od kojih se prethodno u Evropi odvoji belo meso. Od 2011. do 2012. godine, nemački izvoz se povećao za 120 odsto. U Afriku je izvezeno 42 miliona kilograma živinskog mesa – što je 10% od celokupnog afričkog uvoza. Ostalih 90% se u Afriku uvozi iz Brazila, SAD i Holandije.Uvoz pilećeg mesa u Afriku nije sam po sebi sporan, navodi Francisco Marí iz humanitarne organizacije – Hleb za svet. Problem su cene po kojima se meso prodaje afričkim potrošačima. One su toliko niske da domaći proizvođači nemaju nikakve šanse na tržištu i propadaju. Primera radi, uvozna piletina se prodaje za dva evra po kilogramu, dok se domaća prodaje za četiri evra, jer inače ne može da pokrije osnovne troškove proizvodnje. Evropljani mogu jeftino da izvoze u Afriku jer imaju intenzivnu industrijsku proizvodnju, a deo troškova jeftinog izvoza pokrivaju većim cenama belog mesa na domaćem tržištu.Neke afričke zemlje se uspešno brane
Parlament je u Gani 2003. godine pokušao da zaštiti domaće tržište uvođenjem većih carina na uvoz, ali je vlada vrlo brzo ukinula taj zakon. “Mislim da je razlog bio međunarodni pritisak”, kaže Quame Kokroh ispred udruženja živinara Gane.Francisko Mari potvrđuje tu tezu. “Gana je u to vreme pregovarala sa Svetskom bankom o kreditima. Da vlada nije povukla zakon, država bi ostala bez puno novca.” Osim toga, vlada propagira liberalizaciju tržišta, što znači da mora da se drži međunarodnih pravila. Sada vlada pokušava da podstakne domaće proizvođače raznim subvencijama i kreditima.Ali neke afričke zemlje uspele su da odole međunarodnim pritiscima, kao na primer Nigerija, Kamerun, Obala Slonovače i Senegal. Budući da su trgovinski partneri zavisni od nigerijske nafte, oni nemaju drugog izbora nego da tolerišu bojkot evropske piletine i tako Nigerija već godinama uspeva da se odbrani od jeftinog pilećeg mesa iz Evrope.U Senegalu od 2005. godine u mesari nije moguće kupiti evropsku piletinu, a senegalska vlada je zabranu uvoza živinskog mesa produžila do 2020. godine.Izvor: Deutsche Welle, 2014
 
Predlazem da Gruji skupimo pare,za izlaganje na NS sajmu.Pobedjuje garant.:osmeh: Pilici su sa malim % iznutrica,malom glavom i zanemarljivom masom nogica.A i konverzija mu je za ginisa.:ppozdrav:Na reklamama za koncentrat se hvale sa konverzijama od 1,9 na pilicima do 2,5kg.Mi ovde imamo konverziju 1,8 od kile,do skoro 4.Ako je to sve istina,predlazem da se usvoji moj predlog s pocetka teksta.:ppozdrav:
 
Poslednja izmena:
U pravu je čovek sama od kila je uzeo piliće znači na 4,5 kg dodaj još 2 kog dok naguraju kilogram to ispada 6,5kg koncentrata po piletu ili nešto više od 2 kg po kilogramu prirasta.Kod mene isto tako kad uzmem te kilske piliće ništa naročito što se tiče konverzije hrane i prirasta.
 
U pravu je čovek sama od kila je uzeo piliće znači na 4,5 kg dodaj još 2 kog dok naguraju kilogram to ispada 6,5kg koncentrata po piletu ili nešto više od 2 kg po kilogramu prirasta.Kod mene isto tako kad uzmem te kilske piliće ništa naročito što se tiče konverzije hrane i prirasta.
Al on ima 3kg ocisceno,a ne zive vage.Imao je i komad 4,4kg.To je jako mali utrosak hrane za toliki prirast.Ne moze biti da su do 1kg pojeli 2,a posle do 4kg da pojedu 1,8 po kg prirasta.:osmeh:
Nema tog koncentrata,niti reklame za isti,u kojoj pile sa 6,5kg pojedenih,ima 3kg ocisceno.:haha:
 
Šta znam bre.Da napomenem na mislim da nije nemoguće jer se kod mene otprilike isto tako dešava.Možda 7 kg konc po piletu i bude prosek 3kg zaklano.Da ne preterujem:osmeh:
 
Treba uzeti u obzir i ona uginuca za koja je Gruja trazio pomoc.I oni su sigurno nesto pojeli i pokvarili konverziju.Ne znam kako je taj utrosak koncentrata mogao rashodovati.Ja prihvatam da se na manjim kolicinama mogu postici rezultati bolji nego na farmama.To je i razumljivo i prihvatljivo.Uzimajuci u obzir sve,Gruja nije mnooogo preuvelicao,samo malo.Nebih da se omalovazavaju drugi tovljaci koji ovo citaju.Sa takvom konverzijom,koju je naveo,svi bi trebali preci na koncentrate za svinje,a iskustvo bi trebalo zavrsiti u emisiji kod Urosa Davidovica.:osmeh: Uz svo postovanje clana Gruja,molim istog,kao i ostale da se u postove unose tacni i samo tacni podaci.Neki dzak koncentrata je sigurno zaboravio da plati,te mu nije usao u konverziju.:haha:
 
BoKte mazo, da mi je neko pricao ne bi mu verovao. Ovako posto sam svojim ocima procitao moram da verujem.:ppozdrav:
 
Nazad
Vrh