Centralno i etazno grejanje.

Jedno pitanje, ako je gasni kotao 28kw, i hocu da ugradim i na cvrsto neki kotao, da li on treba da ima isto 28 kw, ili vise, manje?
Nece biti na istom mestu gde je ovaj na gas, udaljen jedno 8m, ako je to uopste vazno
 
Ne , plan je da ga koristim kao glavni, i da lozim kad god sam kuci, a kad nisam tu da se pali ovaj na plin, da ne bi se moji petljali sa lozenjem
 
Jedno pitanje, ako je gasni kotao 28kw, i hocu da ugradim i na cvrsto neki kotao, da li on treba da ima isto 28 kw, ili vise, manje?
Nece biti na istom mestu gde je ovaj na gas, udaljen jedno 8m, ako je to uopste vazno
Moja toplotna pumpa je 16 kw a kotao na drva i ugalj 48 kw .Koliko imas kvadrata i kubika prostora?
 
Danas je klimatološki počelo ljeto, a i temperature prognoziraju prave ljetne. Od početka četvrtog mjeseca koristim toplinsku pumpu u kombinaciji s postojećim radijatorima. Zanima me mogućnost hlađenja preko radijatora. Ne treba to biti snažno hlađenje, tek toliko da se uspori zagrijavanje zidova. Nakon ugradnje toplinske fasade (15 cm EPS), zidovi se ljeti doduše sporije griju, ali ih je puno teže ohladiti. Znam da bi klima bila najbolje rješenje, ali za početak bih pokušao iskoristiti ono što imam.

Svjestan sam da postoji opasnost rošenja svih neizoliranih cijevi. Ima li netko možda praktičnog iskustva s takvim načinom hlađenja? Vjerojatno bih trebao podesiti polaznu temperaturu vode iznad temperature rošenja. Zna li netko kako izračunati temperaturu rošenja?
 
Drzim je na oko 15-19c temperaturu u radijatorima.Zavisi od vlage u prostorijam,sve ispod toga dolazi do kondezacije i procure mi cevi na zidovima
 
Drzim je na oko 15-19c temperaturu u radijatorima.Zavisi od vlage u prostorijam,sve ispod toga dolazi do kondezacije i procure mi cevi na zidovima
Hvala. (y):ppozdrav:
Dakle poželjno je imati vlagomjer ili ne spuštati temperaturu polaza ispod 19°C. Kad je vani iznad 30°C može tih 10-ak celzijusa ipak dosta značiti. Mislim da treba hlađenje započeti na vrijeme, prije nego se zidovi zagriju.
 
Oseti se da hladi,nije kao klima uredjaj ali ima onaj osecaj da je prijatnije nego na dvoristu 8-)
Nije ni skupo,hladim celu kucu od 180kvm i prosecnom visinom prostorije izmedju 3,8-3,2 metra sa ispod 500kw u najtoplijem mesecu.
 
Čini mi se da sam čitao da temperatura za hlađenje ne bi trebala ići ispod 16 stepeni i da se ispod toga pojavljuje kondenzacija na cevima Naravno to se odnosi na radijatore i podno grejanje Sa fan-coilima je druga priča.Tu temperatura ide i ispod 10 stepeni.
Kupio sam nekoliko fan-coila ali ih nisam još montirao zato što hoću za njih da uradim novi razvod,baš zbog hlađenja i da iskoristim toplotnu pumpu.Čak postoji mogućnost i da se toplotna pumpa ne koristi nego samo bunarska voda preko izmenjivača se koristi za fan-coile.
 
Kod mene je vazduh pumpa,plan mi je da kupim fenkoile ali situacija u ratarstvu mi nedozvoljava 8-)
Prosle godine sam bio na odmoru 14 dana,vratili smo 4.8.U kuci je bio haos , preko 32c.Stara svapska kuca sa debelim zidovima a tankim plafonom.Posle 20-30 sati rada pumpe uspeo sam da skinem temperaturu na 24c i bilo je prijatno u odnosu na spoljne temperature.
Sad cu da je prebacim na cool da vidim kako hladi. :ROFLMAO:
 
Takvo hladjenje je ograniceno na par stepeni ispod spoljne temperature bas zbog kondenzacije, moze se koristiti ali treba paziti na vlaznost vazduha. Kod nas gde je klima takva da je vlaznost vazduha leti normalna je upotrebljivo, tamo gde je vlaznost visoka nije.

Klasicna klima kondenzuje vlagu iz vazduha, ispusta je napolje i smanjuje vlaznost, a ovde se samo smanjuje temperatura a ostaje ista kolicina vlage -> relativna vlaznost raste.

Da ne bi doslo do kondenzacije temperatura radijatora se ne sme spustiti ispod tačke rose, a ona zavisi od temperature i relativne vlažnosti, može se izračunati na netu samo potražiti “Dew point calculator”. naravno prebaciti na celzijuse
 
Ja imam inverter klimu 18 u prizemlju. Na spratu je 12. Kada sam na odmoru, 25-30 sati pre nego što je planiran ulazak u kuću, sa Lagomandre je upalim i kada stignemo - milina
 
Takvo hladjenje je ograniceno na par stepeni ispod spoljne temperature bas zbog kondenzacije, moze se koristiti ali treba paziti na vlaznost vazduha. Kod nas gde je klima takva da je vlaznost vazduha leti normalna je upotrebljivo, tamo gde je vlaznost visoka nije.

Klasicna klima kondenzuje vlagu iz vazduha, ispusta je napolje i smanjuje vlaznost, a ovde se samo smanjuje temperatura a ostaje ista kolicina vlage -> relativna vlaznost raste.

Da ne bi doslo do kondenzacije temperatura radijatora se ne sme spustiti ispod tačke rose, a ona zavisi od temperature i relativne vlažnosti, može se izračunati na netu samo potražiti “Dew point calculator”. naravno prebaciti na celzijuse

Postoje na netu formule za izračun (približan, ali dovoljno točan) točke rosišta. Nije problem nabaviti vlagomjer i izraditi tablice temperature u odnosu na vlagu. Je li netko mjerio relativnu vlagu u kući? Imaju li sve prostorije približno jednaku vlažnost, unutar 5% razlike ili je odstupanje veće.
 
Nazad
Vrh