Centralno i etazno grejanje.

Pa nemaš ti problem.Na 1,5 ga naliješ hladnog jer ti gasni kotao kako padne ispod 1-neće upaliti jer se tebi pritisak vode gubi usled dilatacije vode a ne nekog kvara.Koliko ti radi kada naliješ na početku sezone,do novog dolivanja.

Da se ne vrtimo u krug, citiram naše postove. Možda će ti biti lakše ako su pregledno pred tobom.

Kad se već pokrenula diskusija, da se nadovežem. Kad su meni prije ohoho godina ugradili radijatorsko centralno. Majstori su na svakom radijatoru malo pritvorili taj donji ventil (prigušnicu). Prigušnicom je nazivaju jer prigušuje protok. Obrazloženje je bilo da to treba učiniti kako bi voda cirkulirala kroz cijeli radijator i predala više topline radijatoru. Na radijatorima su priključci polaznog o povratnog voda na istoj strani. Samo jedan radijator koji je jako velik (25 alu članaka) je povezan križno, povrat je na drugoj strani radijatora. Cirkulacijska pumpa je najobičnija jednobrzinska.
Jedino što me muči je što nakon određenog vremena moram dopuniti sistem (nekoliko puta u sezoni grijanja) i povremeno ispustiti zrak (nemam automatsko odzračivanje). Nikako ne mogu otkriti gdje sistem pušta. Moguće je da voda ispari, točnije ishlapi na toplim cijevima i radijatorima. No, izvan sezone loženja, nigdje ni trunke vlažnosti.
Ima li netko ideju, kako što jednostavnije otkriti mjesto propuštanja vode?

To ti se dešava najviše u prelaznom periodu,kada kotao duže ne radi.Onda ti opada pritisak vode.Sve je to OK.Na koliko bara puniš kotao.

Ako je tvoj upis vezan na moj, kada kotao/šporet ne radi ne kontroliram pritisak, ali na početku nove sezone grijanja je još uvijek iznad min. od 0,8 bar. Ako padne ispod plinski bojler/kotao neće upaliti plamenik. Punim na 1,2 do 1,4 bar, ovisno dopunjavam li dok je sistem vruč ili hladan. Tih 0,2 bar je ujedno razlika između hladnog i vrućeg (65-70°C) sistema. Manometri su kod šporeta i u plinskom bojleru ugrađeni različito u odnocu na pumpe pa kod pokretanja pumpe u plinskom bojleru pritisak padne za 0,1 bar, a kod pokretanja pumpe kod šporeta poraste za 0,1 bar.

Čim trebam dodavati vodu, ona se negdje gubi, a ne mogu dokučiti gdje.

Možeš komotno i do preko 1,5.Ti imaš kombinovano grejanje?Što te sekira što ćeš 2x u sezoni doliti sistem.I ja to radim.To što ti je na početku sezone takav pritisak znači da je sve OK.Mirno spavaj nano.

Što dobijem većim pritiskom?

Znam da problem nije velik, ali je sličan kao kad na autu treba dolijevati ulje. Tek kad znam razlog, onda mogu procijeniti, treba li to popraviti ili može ovako.

Za sve elemente centralnog bi demineralizirana voda ili kišnica bila puno bolja od izrazito tvrde vode iz vodovoda kakva je kod mene. Na plinskom bojleru sam zbog kamenca (nije bio uključivan godinu ili možda i više) morao mijenjati pumpu jer je zbog kamenca zablokirala toliko da se rotor nije mogao mehanički okrenuti.

Pa nemaš ti problem.Na 1,5 ga naliješ hladnog jer ti gasni kotao kako padne ispod 1-neće upaliti jer se tebi pritisak vode gubi usled dilatacije vode a ne nekog kvara.Koliko ti radi kada naliješ na početku sezone,do novog dolivanja.
 
Ako ni sada, ako odjednom sve pažljivo pročitaš ne možeš zaključiti zašto sam sve stavio u jedan post, onda je moguće da, ili ja ne razumijem tvoje postove ili ti moje. Uglavnom takva komunikacija dalje nema smisla. Hvala ti na dobroj volji u pokušaju da mi pomogneš.
 
Kako god čitao ti nemaš problem.Ako ti je problem da u toku grejne sezone naliješ sistem.Ja ne mogu jasnije.
 
Kod pretvaraca napona za pumpu centralnog grejanja, da li postoje neka ograničenja što se tiče veličine akumulatora ili je to nebitno ?

Sent from my SM-A155F using Tapatalk
 
Danas kupio nalegajuci termostat, sad čekam rodjaka da dodje da poveže, da vidim hoće biti šta bolje da kotao drži malo veću temp vode, a za sledeću zimu svakako ide kupovina većeg kotla.

Sent from my SM-A155F using Tapatalk
 
On sluzi da upali pumpu na zadatoj temperaturi , a ne da drzi vecu temperaturu u kotlu
Uključivanje pumpe na višoj temperaturi, ujedno povisuje temperaturu u kotlu na drva.
U početku rada centralnog sam imao podešen cijevni termostat da uključuje pumpu na 55°C. Nakon što sam povisio temperaturu ukljućivanja pumpe na 65°C šporet ljepše radi i vrata su s unutarnje strane svjetlo siva. Dakle, dobro izgaranje drva.
 
Može, ako su ispunjeni određeni uvjeti. No takav način iziskuje dugačak period zagrijavanja, ako se ne loži 24/7. Cijevnim termostatom se postiže brže zagrijavanje kotla. Klapna za prigušenje dovoda zraka nije najsretnije rješenje i često je uzrok čađenja peći. Bolje ali doduše skuplje rješenje je dovoljno velik buffer kojim se osigurava da peć radi u optimalnom režimu, a noću se prostor grije vodom iz buffera bez loženja peći.
Ništa nije džabe pa ni kod stare babe. ;)
 
Ne, ona služe da se kotao ne pregrije.
Cevni termosta 'drži' vodu u peči dok se ne ugrije.
Ako rabiš bez njega, kruži ti hladna voda neko vreme i time uzrokuje pojavi kondenzacije u kotlu.
Kondenzacije u 'vatrenom' delu kotla, kud se obično i kod početka loženja ne podigne temperatura dovoljno, da sve lepo izgor, pa ti poluprodukti izgaranja spojeni sa vodom tvore kiseline koje štete kotlu.
 
Koliko sam shvatio čovek kaže da mu redovnom radu kotao ne pravi dovoljnu temperaturu. Ne na početku grejanja već u punom radu ...
 
@tine,

hvala za nadopunu pojašnjenja u dijelu zaštite od pregrijavanja kotla.

Koliko sam shvatio čovek kaže da mu redovnom radu kotao ne pravi dovoljnu temperaturu. Ne na početku grejanja već u punom radu ...

Ako nikada ne može postignuti dovoljnu temperaturu, kotao je preslab. No ako mu presporo podiže temperaturu, cijevni termostat će djelovati jako povoljno. Kod mene se u jako hladnim danima temperatura u kotlu diže dosta sporo čak i uz cijevni termostat. Zagrije do 65°C i kad pumpa pokrene cirkulaciju temperatura padne sa 65 na 40°C. Dio krivice za to je što je cjevovod koji prolazi negrijanim prostorima pun jako hladne vode. Tome sam doskočio tako da grijem radijator po radijator. Time se grije samo dio ukupne vode u cijelom cjevovodu pa je zagrijavanje kotla puno brže. Nakon što su 2 radijatora na radnoj temperaturi, otvaranje trećeg od ukupno 9 komada više nema velik utjecaj na temperaturu vode u kotlu.
Nije baš neka komocija, ali meni je zadovoljavajuće. Ako je vanjska temp. ispod -15°C (nije bila već jaaaako dugo), onda uključim plinski bojler/kotao da ugrije svu vodu u sistemu iznad 50°C i nakon toga šporet održava temperaturu 55-65°C bez problema. Jedino trebamo redovito ložiti. ;)
 
Ja sam po nekoliko dana od kuće, krenem ujutro, vratim se kasno, pa ne ložim.
Imam etažnu peč 17kW, jer snažniju ne mogu povuči na prvi kat 200 godina stare kamene kuće, kud mi jedini funkcionalan dimnjak.
Kad založim, imaš baš osećaj, koliko kuća 'guta' toplinu.
Znači, kad se aktivira termostat, dođe u peč jako hladna voda, koja se opet treba ogrijat...
Tako to traje nekoliko krugova i jako polako se počinje vračat malo po malo toplija voda i onda sistem radi bez stajanja.
 
Danas sam imao zanimljiv razgovor, odneo akumulator na reklamaciju, ispostavilo se da mu u jednoj ćeliji tecnost pocrnela, u 3 nije bilo dovoljno iste, kapacitet od 820 pao na 400 i nešto.
Kaže mi čovek ne može za grejanje jer je isuviše slab.
Ja ga planirao kao rezervu posto je od 75Ah, već imam za grejanje od 45.
U principu kaže da običan akumulator i nije dobar za grejanje jer nije predviđen za režim pražnjenje i punjenje.
Ja ovaj sto imam kada se setim oborim osigurač i pustim da radi pumpa bar 1h na njega.
Imam neki sistem napravljen u EI Niš, pretvarač i punjač, rođak koji ga ke pravio/konstruisao mo je objasnio da on radi tako sto pusta malu struku prilikom punjenja

Sent from my M2012K11AG using Tapatalk
 
Daleko od toga da automobilski akumulatori ne mogu da se koriste za grejanje, ali nisu za to namenjeni. Za pretvarače su bolji "stacionarni" akumulatori (nisam baš siguran da li se tako zovu, ali taj izraz mi se mota u malom mozgu :osmeh: ). Oni imaju deblje ploče i dugotrajniji su od start akumulatora.
 
Pokazao mi male koji su namenjeni baš za višestruko pražnjenje i punjenje, reče kako se zovu ali nisam obratio pažnju

Sent from my M2012K11AG using Tapatalk
 
Razlika je u konstrukciji olovnih ploca, kod akumulatora za duboko praznjenje su deblje i ima ih manji broj. Zbog manje povrsine ne mogu da daju toliku maksimalnu struju kao start akumulatori ali su bas zbog te masivnije konstrukcije trajniji.

BatteryPlates.PNG
 
Nazad
Vrh