Centralno i etazno grejanje.

Ne znam čemu sve to citiranje.Nije mi jasno šta meni treba da bude lakše.
 
Ako ni sada, ako odjednom sve pažljivo pročitaš ne možeš zaključiti zašto sam sve stavio u jedan post, onda je moguće da, ili ja ne razumijem tvoje postove ili ti moje. Uglavnom takva komunikacija dalje nema smisla. Hvala ti na dobroj volji u pokušaju da mi pomogneš.
 
Kako god čitao ti nemaš problem.Ako ti je problem da u toku grejne sezone naliješ sistem.Ja ne mogu jasnije.
 
Kod pretvaraca napona za pumpu centralnog grejanja, da li postoje neka ograničenja što se tiče veličine akumulatora ili je to nebitno ?

Sent from my SM-A155F using Tapatalk
 
Danas kupio nalegajuci termostat, sad čekam rodjaka da dodje da poveže, da vidim hoće biti šta bolje da kotao drži malo veću temp vode, a za sledeću zimu svakako ide kupovina većeg kotla.

Sent from my SM-A155F using Tapatalk
 
On sluzi da upali pumpu na zadatoj temperaturi , a ne da drzi vecu temperaturu u kotlu
Uključivanje pumpe na višoj temperaturi, ujedno povisuje temperaturu u kotlu na drva.
U početku rada centralnog sam imao podešen cijevni termostat da uključuje pumpu na 55°C. Nakon što sam povisio temperaturu ukljućivanja pumpe na 65°C šporet ljepše radi i vrata su s unutarnje strane svjetlo siva. Dakle, dobro izgaranje drva.
 
Može, ako su ispunjeni određeni uvjeti. No takav način iziskuje dugačak period zagrijavanja, ako se ne loži 24/7. Cijevnim termostatom se postiže brže zagrijavanje kotla. Klapna za prigušenje dovoda zraka nije najsretnije rješenje i često je uzrok čađenja peći. Bolje ali doduše skuplje rješenje je dovoljno velik buffer kojim se osigurava da peć radi u optimalnom režimu, a noću se prostor grije vodom iz buffera bez loženja peći.
Ništa nije džabe pa ni kod stare babe. ;)
 
Ne, ona služe da se kotao ne pregrije.
Cevni termosta 'drži' vodu u peči dok se ne ugrije.
Ako rabiš bez njega, kruži ti hladna voda neko vreme i time uzrokuje pojavi kondenzacije u kotlu.
Kondenzacije u 'vatrenom' delu kotla, kud se obično i kod početka loženja ne podigne temperatura dovoljno, da sve lepo izgor, pa ti poluprodukti izgaranja spojeni sa vodom tvore kiseline koje štete kotlu.
 
Koliko sam shvatio čovek kaže da mu redovnom radu kotao ne pravi dovoljnu temperaturu. Ne na početku grejanja već u punom radu ...
 
@tine,

hvala za nadopunu pojašnjenja u dijelu zaštite od pregrijavanja kotla.

Koliko sam shvatio čovek kaže da mu redovnom radu kotao ne pravi dovoljnu temperaturu. Ne na početku grejanja već u punom radu ...

Ako nikada ne može postignuti dovoljnu temperaturu, kotao je preslab. No ako mu presporo podiže temperaturu, cijevni termostat će djelovati jako povoljno. Kod mene se u jako hladnim danima temperatura u kotlu diže dosta sporo čak i uz cijevni termostat. Zagrije do 65°C i kad pumpa pokrene cirkulaciju temperatura padne sa 65 na 40°C. Dio krivice za to je što je cjevovod koji prolazi negrijanim prostorima pun jako hladne vode. Tome sam doskočio tako da grijem radijator po radijator. Time se grije samo dio ukupne vode u cijelom cjevovodu pa je zagrijavanje kotla puno brže. Nakon što su 2 radijatora na radnoj temperaturi, otvaranje trećeg od ukupno 9 komada više nema velik utjecaj na temperaturu vode u kotlu.
Nije baš neka komocija, ali meni je zadovoljavajuće. Ako je vanjska temp. ispod -15°C (nije bila već jaaaako dugo), onda uključim plinski bojler/kotao da ugrije svu vodu u sistemu iznad 50°C i nakon toga šporet održava temperaturu 55-65°C bez problema. Jedino trebamo redovito ložiti. ;)
 
Ja sam po nekoliko dana od kuće, krenem ujutro, vratim se kasno, pa ne ložim.
Imam etažnu peč 17kW, jer snažniju ne mogu povuči na prvi kat 200 godina stare kamene kuće, kud mi jedini funkcionalan dimnjak.
Kad založim, imaš baš osećaj, koliko kuća 'guta' toplinu.
Znači, kad se aktivira termostat, dođe u peč jako hladna voda, koja se opet treba ogrijat...
Tako to traje nekoliko krugova i jako polako se počinje vračat malo po malo toplija voda i onda sistem radi bez stajanja.
 
Danas sam imao zanimljiv razgovor, odneo akumulator na reklamaciju, ispostavilo se da mu u jednoj ćeliji tecnost pocrnela, u 3 nije bilo dovoljno iste, kapacitet od 820 pao na 400 i nešto.
Kaže mi čovek ne može za grejanje jer je isuviše slab.
Ja ga planirao kao rezervu posto je od 75Ah, već imam za grejanje od 45.
U principu kaže da običan akumulator i nije dobar za grejanje jer nije predviđen za režim pražnjenje i punjenje.
Ja ovaj sto imam kada se setim oborim osigurač i pustim da radi pumpa bar 1h na njega.
Imam neki sistem napravljen u EI Niš, pretvarač i punjač, rođak koji ga ke pravio/konstruisao mo je objasnio da on radi tako sto pusta malu struku prilikom punjenja

Sent from my M2012K11AG using Tapatalk
 
Daleko od toga da automobilski akumulatori ne mogu da se koriste za grejanje, ali nisu za to namenjeni. Za pretvarače su bolji "stacionarni" akumulatori (nisam baš siguran da li se tako zovu, ali taj izraz mi se mota u malom mozgu :osmeh: ). Oni imaju deblje ploče i dugotrajniji su od start akumulatora.
 
Pokazao mi male koji su namenjeni baš za višestruko pražnjenje i punjenje, reče kako se zovu ali nisam obratio pažnju

Sent from my M2012K11AG using Tapatalk
 
Razlika je u konstrukciji olovnih ploca, kod akumulatora za duboko praznjenje su deblje i ima ih manji broj. Zbog manje povrsine ne mogu da daju toliku maksimalnu struju kao start akumulatori ali su bas zbog te masivnije konstrukcije trajniji.

BatteryPlates.PNG
 
Koliko sam shvatio čovek kaže da mu redovnom radu kotao ne pravi dovoljnu temperaturu. Ne na početku grejanja već u punom radu ...
Upravo tako, kotao mi jako teško održava temperaturu, non stop se lozi pun gas, da bi voda bila 40 stepeni, ili malo jače. To je u stvari etazna peć Alfa Plam central 23, a u celoj kuci je podno grejanje, 130 m2, oko 950 metara cevi ima u podu, tako da je taj sistem preveliki za njega. Na leto moram kupiti veći kotao, razmišljam o centrometal 20 kw.

Sent from my SM-A155F using Tapatalk
 
Nazad
Vrh