Centralno i etazno grejanje.

80 u kotlu i kaplje vode iz njega?
A da ti nije dimnjak prljav?
 
Ja to znam jer mi je to bila struka.80% ti se majstori ne pridržavaju literature prilikom izvođenja radova.35 godina sam radio na centralnom grejanju.Uglavnom su ti donji ventili stavljeni da možeš da skineš kompletan radijator.A to što ćeš ga ti naštelovati na povratni ventil,to je već malo teži slučaj.Što je napojni stavljen.Pa sada imaš i termo glave koje ti regulišu to što hoćeš.Nemoj samo buniti ljude.
Ne bunim nikoga, ko želi da uradi pravilno dobro je a ko ne želi njegova stvar. Ne ubeđujem bilo koga da treba nešto da uradi. Vrlo je interesantno kako termo glavom regulisati da radijator bude i ujednačen u funkcionisanju a istovremeno i pojačavati i smanjivati grejanje u prostoriji? Samo pitam, ništa pretenciozno ...
 
Prijatelju,nastavi sa čitanjem literature.Lepo ti je Goran rekao.Još ću moje neko skromno iskustvo sa 35 godina staža,zaboraviti jer je izašla nova literatura.Samo bih ti postavio jedno pitanje a odgovor imaš u literaturi-koliko ima parametara pre tog tvog izjednačavanjai kako bi to izveo gde nema tih ventila.
 
80 u kotlu i kaplje vode iz njega?
A da ti nije dimnjak prljav?
Nije prljav dimnjak sigurno,vuce kao lud.
A kaptala je voda iz njega na 80,jer je u tom trenutku bilo malo zara u kotlu i na to sam dosuo kofu uglja, a nisam lepo podesio ovaj ventil,ostalo je da se voda vrti samo u kotlu i lako je podiglo temperaturu ,a ovaj dosuti ugalj samo tinja i onda pravi gust dim koji pravi taj kondez.Tako se namestilo,ali je neverovatno koliko lako dodje do tog kontaza,ako je ova voda od kondeza.
Generalno mislim da je problem sa onim dimom koji nastaje dokle se ugalj ne uzari.
Kada se ugalj uzari,tada problema nema,nego verovatno kapne neka kap koja je ostala i nije se ocedila pre toga.
Mislio sam da nije ugalj vlazan,pa uzeo stari suvi koji je bas suv ,kao barut i sa njim je kaptalo.
Ako bih kotao ostavljao sa otvorenim cugom,da direktno ide u dimnjak,da ne ide kroz komore,u cemu je onda poenta tropromajnog kotla ,ako dim ne kruzi kroz komore.Drzim otvoreno neko vreme i kada cujem da jako gori u kotlu ja usmerim dim da ide kroz komore.
Moram ovih dana probati sve solucije,da prepoznam u cemu je tacno problem.
Za sada mi deluje da ovaj kotao brzo zapali svu kolicinu uglja koja se naspe u kotao i da onda pravi veliku kolicinu dima i da taj gusti dim dokle kruzi kroz komore pravi taj kondez.
 
Ako je dimnjak čist onda je verovatno dim uzročnik jer na 80 stepeni u kotlu ne bi smelo da ima jedne kapi. To što si pogrešno podesio meš ventil, nije uticalo na stvaranje kondenza. Samo si dobio instant odgovor da će se kondenz svakako stvarati bez obzira na temperaturu u kotlu tj dok ne promeniš ogrev ili ga pomešaš sa nečim.
---------------
Probaj na više žara staviti ugalj. Da što manje dolazi do tinjanja. A pokušaj i meš ventil namestiti na što veću temp u kotlu.
 
A pritisak, šta manometar pokazuje? Je l' konstantan pritisak?
Nisam primetio neko drasticno opadanje pritiska,mozda sam jednom dva puta dolio nesto minimalno vode u sistem od pocetka sezone.Ali sam po malo ispustao vazduha i vode na zadnjem radijatoru.Ne bi trebalo da je procureo ,nije imao par meseci rada.Ali se nikad ne zna.
 
Ima svega, malo sam se potrudio samo da pronađem objašnjenje koje bi bilo razumljivo većini. Višekratno proučavanje literature nikada mi nije bio problem ali nekima izgleda jeste i samo jednom. Ipak se držim da je "Repetio mater studiorum est".
Sve je ovo zanimljivo ... kao kad automehaničar kaže da nam ne treba ovo ili ono na vozilu odnosno umisli da je obrazovaniji i stručniji od ekipe inžinjera koja je to sve konstruisala i proizvela.
Zahvaljujem se učesnicima na diskusiji a dalje svako neka čini kako želi.
 
Ima svega, malo sam se potrudio samo da pronađem objašnjenje koje bi bilo razumljivo većini. Višekratno proučavanje literature nikada mi nije bio problem ali nekima izgleda jeste i samo jednom. Ipak se držim da je "Repetio mater studiorum est".
Sve je ovo zanimljivo ... kao kad automehaničar kaže da nam ne treba ovo ili ono na vozilu odnosno umisli da je obrazovaniji i stručniji od ekipe inžinjera koja je to sve konstruisala i proizvela.
Zahvaljujem se učesnicima na diskusiji a dalje svako neka čini kako želi.
Pošalji mehanicaru link sa objasnjenjem.Verujem da ce on to da uzme u razmatranje i tako uradi :ROFLMAO:
 
To ti se dešava najviše u prelaznom periodu,kada kotao duže ne radi.Onda ti opada pritisak vode.Sve je to OK.Na koliko bara puniš kotao.

Ako je tvoj upis vezan na moj, kada kotao/šporet ne radi ne kontroliram pritisak, ali na početku nove sezone grijanja je još uvijek iznad min. od 0,8 bar. Ako padne ispod plinski bojler/kotao neće upaliti plamenik. Punim na 1,2 do 1,4 bar, ovisno dopunjavam li dok je sistem vruč ili hladan. Tih 0,2 bar je ujedno razlika između hladnog i vrućeg (65-70°C) sistema. Manometri su kod šporeta i u plinskom bojleru ugrađeni različito u odnocu na pumpe pa kod pokretanja pumpe u plinskom bojleru pritisak padne za 0,1 bar, a kod pokretanja pumpe kod šporeta poraste za 0,1 bar.

Čim trebam dodavati vodu, ona se negdje gubi, a ne mogu dokučiti gdje.


I, jel cirkuliše kroz ceo radijator kad se tako podesi? Pitam jer su i kod nas radijatori tako povezani. Sa jedne strane i ulaz i izlaz. Samo na spratu jedan radijator koji sam ja ugradio je unakrsno povezan tj izlaz je na suprotnoj strani od ulaza.
-----------
Otvoren sistem ili zatvoren?

Sistem je zatvoren. Da, cijeli radijator je podjednako zagrijan, možda nijansu manje u donjem dijelu (osjet rukom bez mjerenja) sve dok termoglava ne smanji protok na ulazu u radijator. Ovako su spojeni moji radijatori (osim jednog jako velikog).

 
Ako je tvoj upis vezan na moj, kada kotao/šporet ne radi ne kontroliram pritisak, ali na početku nove sezone grijanja je još uvijek iznad min. od 0,8 bar. Ako padne ispod plinski bojler/kotao neće upaliti plamenik. Punim na 1,2 do 1,4 bar, ovisno dopunjavam li dok je sistem vruč ili hladan. Tih 0,2 bar je ujedno razlika između hladnog i vrućeg (65-70°C) sistema. Manometri su kod šporeta i u plinskom bojleru ugrađeni različito u odnocu na pumpe pa kod pokretanja pumpe u plinskom bojleru pritisak padne za 0,1 bar, a kod pokretanja pumpe kod šporeta poraste za 0,1 bar.

Čim trebam dodavati vodu, ona se negdje gubi, a ne mogu dokučiti gdje.




Sistem je zatvoren. Da, cijeli radijator je podjednako zagrijan, možda nijansu manje u donjem dijelu (osjet rukom bez mjerenja) sve dok termoglava ne smanji protok na ulazu u radijator. Ovako su spojeni moji radijatori (osim jednog jako velikog).

Možeš komotno i do preko 1,5.Ti imaš kombinovano grejanje?Što te sekira što ćeš 2x u sezoni doliti sistem.I ja to radim.To što ti je na početku sezone takav pritisak znači da je sve OK.Mirno spavaj nano.
 
Šta da se radi, čega se pametan stidi oni drugi se ponose ...
Ko želi neka nastavi.
Prijatelju.Jedno je teorija a drugo je praksa.Nije loše pogledati te video zapise,koje ste postavili i edukovati se iz literature.Ali,majstori ti izračunaju kubikažu prostorije i po tome ti odrede grejno telo.To ti je protiv svih pravila iz literature ali ti je tako u praksi.Ja sam radio na sistemu gde na jednoj vertikali ima po 50+radijatora i bez donjih ventila i opet funkcioniše.Čak ni nema ozračne ventile na svim radijatorima.Ne bih da vas ja sad ubeđujem kako se grejanje šteluje.
 
Možeš komotno i do preko 1,5.Ti imaš kombinovano grejanje?Što te sekira što ćeš 2x u sezoni doliti sistem.I ja to radim.To što ti je na početku sezone takav pritisak znači da je sve OK.Mirno spavaj nano.

Što dobijem većim pritiskom?

Znam da problem nije velik, ali je sličan kao kad na autu treba dolijevati ulje. Tek kad znam razlog, onda mogu procijeniti, treba li to popraviti ili može ovako.

Za sve elemente centralnog bi demineralizirana voda ili kišnica bila puno bolja od izrazito tvrde vode iz vodovoda kakva je kod mene. Na plinskom bojleru sam zbog kamenca (nije bio uključivan godinu ili možda i više) morao mijenjati pumpu jer je zbog kamenca zablokirala toliko da se rotor nije mogao mehanički okrenuti.
 
Pa nemaš ti problem.Na 1,5 ga naliješ hladnog jer ti gasni kotao kako padne ispod 1-neće upaliti jer se tebi pritisak vode gubi usled dilatacije vode a ne nekog kvara.Koliko ti radi kada naliješ na početku sezone,do novog dolivanja.
 
Nisam primetio neko drasticno opadanje pritiska,mozda sam jednom dva puta dolio nesto minimalno vode u sistem od pocetka sezone.Ali sam po malo ispustao vazduha i vode na zadnjem radijatoru.Ne bi trebalo da je procureo ,nije imao par meseci rada.Ali se nikad ne zna.
Imas li merenje temperature vode na povratu u kotao? Ako ulazi hladna eto kondeza bez obzira koja je gornja temperatura u vrku kotla ili na potisu.
Ima svega, malo sam se potrudio samo da pronađem objašnjenje koje bi bilo razumljivo većini. Višekratno proučavanje literature nikada mi nije bio problem ali nekima izgleda jeste i samo jednom. Ipak se držim da je "Repetio mater studiorum est".
Sve je ovo zanimljivo ... kao kad automehaničar kaže da nam ne treba ovo ili ono na vozilu odnosno umisli da je obrazovaniji i stručniji od ekipe inžinjera koja je to sve konstruisala i proizvela.
Zahvaljujem se učesnicima na diskusiji a dalje svako neka čini kako želi.
Imas li neku literaturu na engleskom ili nasem jeziku? Slabo stojim sa svapskim.
 
20250109-172432.avif

Nemam merenje temperature na povratu,davno je radjeno parno grejanje.Jedino je pre 14 godina dodat ovaj mesni ventil,koji do juce nikada nije pomeran.Nije bilo potrebe da bilo sta diram ,kada je sve bilo kako treba.
Ne mogu da kazem da sa proslim kotlom nikada nije bilo problemcica,ali to je bilo neko umereno cadjenje unutar kotlo ,i to je bila posledica neke da kazem nemarnosti prema kotlu.Desava se da se zuri na posao,tamo vamo pa se ne ocisti sve kako treba ,ostavi se neka niza temperatura i onda to nije to.
Sada sam mislio da nesto nisam ocistio dobro,pa sam za par dana dva puta bas detaljno cistio komore i sve oko kotla.
Ali je odmah curila voda posle toga.
Danas sam onaj mesni ventil stavio na 5 ,ugalj odabrao bas suv, cekao sam dosta duze posle lozenja da onu polugu okrenem u polozaj da dim ide kroz komore.
Rekao bih da je bas malo nesto kapnulo Praticu ovih dana,da vidim gde gresim.
A sto se tice temperature povrata ,kada se rukom pipnu jedna i druga cev,na dodir je gotovo ista toplota,neprimetna je razlika,tako je bilo i pre pomeranja na mesnom ventilu.
Naravno kada se tek podlozi mora biti razlike,ali to je par minuta.A u zadnje vreme kotao je bukvalno i radio non stop,retko je gasen,ponekad ,da se detaljno ocisti.

Edit
Ovaj stari sa zivom je na povratu,ali nisam na njega obracao paznju i ne znam da li je ispravan.
 
Pa nemaš ti problem.Na 1,5 ga naliješ hladnog jer ti gasni kotao kako padne ispod 1-neće upaliti jer se tebi pritisak vode gubi usled dilatacije vode a ne nekog kvara.Koliko ti radi kada naliješ na početku sezone,do novog dolivanja.

Da se ne vrtimo u krug, citiram naše postove. Možda će ti biti lakše ako su pregledno pred tobom.

Kad se već pokrenula diskusija, da se nadovežem. Kad su meni prije ohoho godina ugradili radijatorsko centralno. Majstori su na svakom radijatoru malo pritvorili taj donji ventil (prigušnicu). Prigušnicom je nazivaju jer prigušuje protok. Obrazloženje je bilo da to treba učiniti kako bi voda cirkulirala kroz cijeli radijator i predala više topline radijatoru. Na radijatorima su priključci polaznog o povratnog voda na istoj strani. Samo jedan radijator koji je jako velik (25 alu članaka) je povezan križno, povrat je na drugoj strani radijatora. Cirkulacijska pumpa je najobičnija jednobrzinska.
Jedino što me muči je što nakon određenog vremena moram dopuniti sistem (nekoliko puta u sezoni grijanja) i povremeno ispustiti zrak (nemam automatsko odzračivanje). Nikako ne mogu otkriti gdje sistem pušta. Moguće je da voda ispari, točnije ishlapi na toplim cijevima i radijatorima. No, izvan sezone loženja, nigdje ni trunke vlažnosti.
Ima li netko ideju, kako što jednostavnije otkriti mjesto propuštanja vode?

To ti se dešava najviše u prelaznom periodu,kada kotao duže ne radi.Onda ti opada pritisak vode.Sve je to OK.Na koliko bara puniš kotao.

Ako je tvoj upis vezan na moj, kada kotao/šporet ne radi ne kontroliram pritisak, ali na početku nove sezone grijanja je još uvijek iznad min. od 0,8 bar. Ako padne ispod plinski bojler/kotao neće upaliti plamenik. Punim na 1,2 do 1,4 bar, ovisno dopunjavam li dok je sistem vruč ili hladan. Tih 0,2 bar je ujedno razlika između hladnog i vrućeg (65-70°C) sistema. Manometri su kod šporeta i u plinskom bojleru ugrađeni različito u odnocu na pumpe pa kod pokretanja pumpe u plinskom bojleru pritisak padne za 0,1 bar, a kod pokretanja pumpe kod šporeta poraste za 0,1 bar.

Čim trebam dodavati vodu, ona se negdje gubi, a ne mogu dokučiti gdje.

Možeš komotno i do preko 1,5.Ti imaš kombinovano grejanje?Što te sekira što ćeš 2x u sezoni doliti sistem.I ja to radim.To što ti je na početku sezone takav pritisak znači da je sve OK.Mirno spavaj nano.

Što dobijem većim pritiskom?

Znam da problem nije velik, ali je sličan kao kad na autu treba dolijevati ulje. Tek kad znam razlog, onda mogu procijeniti, treba li to popraviti ili može ovako.

Za sve elemente centralnog bi demineralizirana voda ili kišnica bila puno bolja od izrazito tvrde vode iz vodovoda kakva je kod mene. Na plinskom bojleru sam zbog kamenca (nije bio uključivan godinu ili možda i više) morao mijenjati pumpu jer je zbog kamenca zablokirala toliko da se rotor nije mogao mehanički okrenuti.

Pa nemaš ti problem.Na 1,5 ga naliješ hladnog jer ti gasni kotao kako padne ispod 1-neće upaliti jer se tebi pritisak vode gubi usled dilatacije vode a ne nekog kvara.Koliko ti radi kada naliješ na početku sezone,do novog dolivanja.
 
Nazad
Vrh