Cena zemlje? ( kupovina,kredit,prepis )

ORANICE NAJSKUPLjE U JUŽNOJ BAČKOJ: U SIRIGU NjIVA 42.500 EVRA, NA ČENEJU 35.187

Beograd, 4. septembar 2019.
Izvor: Dnevnik.rs

  • Po podacima Republičkog geodetskog zavoda, koji su dostavljeni „Dnevniku”, u prvoj polovini ove godine nove vlasnike u Srbiji ima oko 47.000 nepokretnosti.
Njihova ukupna novčana vrednost je 1,8 milijardu evra, što je 12 odsto više nego u istom periodu lane, kada je iznosila 1,6 milijardu evra.
Od ukupnog trgovanja nepokretnostima u Srbiji, u prvih šest meseci ove godine najviše se kupovalo u Vojvodini – 36 odsto. RGZ navodi da je najveće interesovanje bilo za stanove, zatim za poljoprivredno zemljište i na trećem mestu su bile kuće.
Poljoprivredno zemljište u prvoj polovini godine činilo je 20 odsto ukupnog trgovanja nepokretnostima. Novčana vrednost tržišta poljoprivrednog zemljišta bila je oko 87,6 miliona evra, dok je u istom periodu lane ono imalo vrednost od oko 72 miliona evra. Najviše cene u Srbiji poljoprivredno zemljište postiže u Bačkoj.
Ekstremne maksimalne cene za poljoprivredno zemljište u Vojvodini, a i u celoj Srbiji, u prvom polugodištu ove godine zabeležene su u Sirigu i na Čeneju. U Sirigu je za hektar i 12 ari njive plaćeno 42.500 evra, a na Čeneju 35.187 za hektar i 35 ari.
Južni Banat najjeftiniji
U Južnobanatskoj oblasti cena poljoprivrednog zemljišta u prvoj polovini godini bila je najniža u Vojvodini i u proseku je iznosila 6.100 evra hektar. Međutim, minimalna cena prodaje bila je 1.100 evra hektar, a maksimalna 16.400, a upisana su 703 nova vlasnika.
Prosečna cena hektara u Sremskoj oblasti u prvih šest meseci, po podacima RGZ-a, iznosila je 8.100 evra hektar. Najjeftinije plaćen hektar njiva u Sremu koštao je 1.600 evra, a najskuplji 18.000, a upisan je 671 novi vlasnik.

Po podacima RZS-a, prosečna cena poljoprivrednog zemljišta u Zapadnobačkoj oblasti u prvoj polovini godine bila je 8.350 evra hektar. Taj prosek je izvučen između minimalne i maksimalne cene za njive u toj vojvođanskoj oblasti. Minimalna cena po hektaru njiva bila je 2.150 evra, a maksimalna čak 19.700. Do prosečne cene RZS je došao obradom 499 kupaca.
U Severnobačkoj oblasti prosečna cena njiva u prvih šest meseci iznosila je 9.700 evra, s tim što je minimalna cena bila 3.400 evra hektar, a maksimalna 17.450. U toj vojvođanskoj oblasti upisano je 329 novih kupaca njiva.
Najviša prosečna cena poljoprivrednog zemljišta u Vojvodini u prvoj polovini godine zabeležena je u Južnobačkoj oblasti i iznosila je 9.950 evra hektar. Minimalna cena po hektaru u Južnobačkoj oblasti bila je 2.040 evra, a maksimalna čak 21.800. U tom delu Vojvodine kupljeno je 814 njiva.
U Severnobanatskoj oblasti prosečna cena njiva bila je 7.350 evra hektar, s tim što je najniža iznosila 1.150 evra, a najviša 15.650, a za prvih šest meseci upisana su 502 nova vlasnika poljoprivrednog zemljišta. Cena poljoprivrednog zemljišta u Srednjobanatskoj oblasti bila je za niža i u proseku je iznosila 6.850 evra hektar. Minimalna cena hektara koja je plaćena u prvih šest meseci bila je 1.200 evra, a maksimalna 14.700. Upisano je 644 kupaca.
Koliko su cene poljoprivrednog zemljišta u Vojvodini u prvoj polovini godine bile visoke najbolje ilustruju podaci RZS-a da se za hektar njiva u Šumadiji i zapadnoj Srbiji u proseku plaćalo 3.100 evra, u južnoj i istočnoj Srbiji 2.600, a u regionu Beograd 3.850. Pri tome, u južnoj i istočnoj Srbiji hektar njiva plaćan je između 300 i 13.500 evra, a ista površina u Šumadiji i zapadnoj Srbiji plaćana je između 500 i 13.000 evra. U Beogradskom regionu hektar poljoprivrednog zemljišta mogao se kupiti između 1.100 i 12.500 evra.
 
Ala se frljaju sa cenama po Juznoj Backoj.Kod mene se prodaje od 6800 do 7000 po jutru trenutno.Traze i 8000 ali to ne ide.

Poslato sa HUAWEI CUN-L01 pomoću Tapatoka
 
Kakva je procedura sa plodouživanjem? Konkretno 1992 godine je stavljeno. Plodouživalac je umro još 1998 godine. Naslednici nisu imali pojma da imaju tu zemlju, i sada bi da je prodaju. Podnešen je zahtev sa umrlicom za brisanje. Da li se može samo sačekati da Katastar stavi zabeležbu na List nepokretnosti da je podnesen zahtev za brisanje pa kod notara (ima puno zainteresovani pa da se to završi što pre) . Ili se mora čekati da se skroz ubriše i dobije rešenje o brisanju plodouživanja, pa tek onda kod notara....? Da kasnije slučajno ne bih bilo nekih problema... ( u katastru su rekli da to traje godinu dana - brisanje plodouživanja-što je po meni zaista previše dugo)


Što se tiče cene zemlje iz ovog teksta, to je samo tako da bi mogli da uzimaju veći porez na promet što njima odgovara. Neko kupi pored sebe 20ari i plati malo više i onda svi u okolini nasradaju. Plaćeno 7000e po kj oni procenili da vredi 13900e/kj parcela 3klase.... Čista budalaština i otimanje para.
 
Poslednja izmena:
Sve je to mazanje očiju javnosti. Kod nas trenutno država odkupljuje zemljište za još jednu traku NS-ZR i plaćaju koliko čujem 35 evra kvadrat, i eto cifre od 35.000 evra za hektar...

Послато са SM-J530F помоћу Тапатока
 
Kakva je procedura sa plodouživanjem? Konkretno 1992 godine je stavljeno. Plodouživalac je umro još 1998 godine. Naslednici nisu imali pojma da imaju tu zemlju, i sada bi da je prodaju. Podnešen je zahtev sa umrlicom za brisanje. Da li se može samo sačekati da Katastar stavi zabeležbu na List nepokretnosti da je podnesen zahtev za brisanje pa kod notara (ima puno zainteresovani pa da se to završi što pre) . Ili se mora čekati da se skroz ubriše i dobije rešenje o brisanju plodouživanja, pa tek onda kod notara....? Da kasnije slučajno ne bih bilo nekih problema... ( u katastru su rekli da to traje godinu dana - brisanje plodouživanja-što je po meni zaista previše dugo)


Što se tiče cene zemlje iz ovog teksta, to je samo tako da bi mogli da uzimaju veći porez na promet što njima odgovara. Neko kupi pored sebe 20ari i plati malo više i onda svi u okolini nasradaju. Plaćeno 7000e po kj oni procenili da vredi 13900e/kj parcela 3klase.... Čista budalaština i otimanje para.
Moze da se proda bez obzira na plodouzivanje.
Ja sam kupio dve parcele na kojima ima plodouzivanje.Jedna sigurno pre 8-9god a druga prosle.Nisam jos skinuo plodouzivanje jer me mrzi😡
 
Da li znate kome se može uputiti žalba na rad katastra osim njima koji su kao neka država u državi. Pričam o Srbobranskom konkretno. Imamo dve parcele kupljene u februaru 2019, mi smo bili suvlasnici. Plaćeno još davno sve što se tiče poreza na prenos apsultnih prava, porez već plaćamo i odvodnjavanje, a subvencije ne možemo da ostvarimo po hektaru niti za osiguranje. Oni uvek imaju sto izgovora štrajk, manjak radnika, male plate, korona...Imamo i jedan nerešen slučaj iz 2014 godine kupili smo deo međe od komšije u selu, sve je to papirološki završeno samo da otkucaju rešenje...
U trezoru izričito traže da parcela bude 1/1 da bi uopšte mogla da uđe u gazdinstvo.
E sad znam čoveka iz Temerina koji je u maju 2019 kupio više parcela u Nadalju i za par meseci su te parcele 1/1 na njegovom imenu. Pričao sam i sa advokatom i imam utisak da ne želi da im se zamera, kaže tako je kako je. Slao sam žalbe i preko sajta rgz, uredno odgovore kao biće rešeno u najkraćem roku ali ništa od toga. Jel imaju oni neki zakonski rok u kom to moraju da reše?
 
Angazuj drugog advokata ako neces da das novac direktno. Samo angazuj nekog koji nije bas tu blizu. Vidi da li je to jeftinije ili da platis direktno.
Ne ulazim u raspravu kome treba da platis, nekom ces izgleda morati...
 

Evo jedno lepo objašnjenje vezano za kupovinu zemljišta.
 
Ljudi, u slucaju zamene parcela, placeva ili kuca, da li svaka strana placa za sebe administrativne troskove ili sve placa onaj koji inicira zamenu?
 
Nazad
Vrh