Cena zemlje? ( kupovina,kredit,prepis )

Južni Banat je generalno papreno skup ali po tim budžacima možda i nije tako jako papreno. U Idvoru mora biti oko 7000/kj, Ipak je to jako blizu Kovačice.

Potpuno si u pravu da je zemlja u juznom banatu postala papreno skupa. Zemlja u Susari je verovatno jeftina jer to i nije zemlja nego cist pesak. Neznam koliko kosta u Izbistu ali s obzirom da je tamo jedna od najkvalitetnijih ( najplodnijih ) zemljista u vojvodini a i sire cena je sigurno jako visoka. Imamo nekoliko clanova iz Uljme koji su prve komsije Izbiscanima ( valjda se ovako kaze ) pa mozda oni znaju cenu.
 
... Poznavajući Šeika, čovek je vrlo zainteresovan, naročito za parcele od 3-4 KJ i manje

a kad si upoznao seika? :osmeh:

salu na stranu, svaka parcela zemlje je zanimljiva, iz mnogo razloga, a glavni je:
mozes napraviti 100 stanova sprat na sprat, 300 televizora, mozes uciniti 500 usluga, sta sve ne mozes multiplikovati... ali zemlje ima toliko koliko je ima. to je apsolutno ogranicen resurs.
pod dejstvom najrazlicitijih faktora, cena zemlje ce, dugorocno posmatrano, rasti.
 
Ne znam sta ste se uzbudili, ja sam samo rekao svoje misljenje i to je to. Poljoprivreda je niskorentabilna grana privrede, i bez subvencija i u najbogatijim zemljama je neisplativa.....ako neko hoce da plati hektar zemlje i 100 000 eura, neka to i uradi , pa ce sam videti koliko je to isplativo.......V kao da zivite u japanu, a ne u zemlji gde 50 % poljoprivrednika nece imati novca da isfinansira predstojecu setvu........
 
meni je bilo ponudjeno 5ha za 1500e po ha zemlja je jos na prodaju pa se rrazmisljam da kupim tuparcelu i blizu mi je a i na sred ima dobar bunar.

- - - - - - - - - -

meni je bilo ponudjeno 5ha za 1500e po ha zemlja je jos na prodaju pa se rrazmisljam da kupim tuparcelu i blizu mi je a i na sred ima dobar bunar.

ja se za to ne bih dvoumio...
 
Jednom normalnom kišom bi se mogla smatrati količina od 10 litara po kvadratnom metru. To znači da je potrebno da se na jedan hektar izlije 100000 litara, odnosno sto kubika da zameni samo jednu normalnu kišu.
Ukupna površina obradivog zemljišta u Vojvodini je 1 628 000 hektara. Kada bismo sve to u teoriji nekako zalili utrošili bismo 162 800 000(slovima sto šezdeset dva miliona osamsto hiljada) kubika vode i to kao zamena za samo jednu normalnu kišu. To Amazon ne bi mogao da napoji.

Просечан годишњи проток 5600 m[SUP]3[/SUP]s[SUP]-1[/SUP]( подаци на Ђердапу http://www.djerdap.rs/index.aspx?pageno=14&langId=2) тако да је чак и да рачунамо са 100л по хектару то смешна количина у поређењу с протоком ... укупни проток је неких 180 10[SUP]9[/SUP] кубика тј. чак ни сто литара не би било ни 1% оног што оде ...

П.С. не коментаришем реалистичност идеје у смислу да нису сви поред дунава , дал је та вода за заливање и остало само то да воде има ..
 
Poslednja izmena:
vidim da se prica o ceni zemlje, pa da se i ja ukljucim u temu. evo jednog najobicnijeg primera:

-Da kupite 20 ha zemlje, i da je platite 5000 eura za jedan hektar. 20*5000= 100 000 eura.

-I da njoj gajite psenicu i kukuruz i na svakom tom hektaru da ostvarite profit u iznosu od 300 eura. 20*300=6000 eura.

- Isti taj svoj novac sa pocetka price, odnesete u banku, i na ime kamate od 7.5 % dobijete 7 500 eura, bez ikakvog rada, ulaganja i brige oko prinosa . 100 000 eura *7.5% = 7 500 eura.

A oko prica o ljudima koji rade 200- 300 ha, pa ja bi ih pitao ko je od njih prosle godine ostvario profit, i koliki su mu bili prinosi???

da, da,...
a ne mozes naci kamatnu stopu ni po 4.5% a kamoli 7.5%... bilo nekad, sad se pripoveda.
oduzmi od toga jos 15% sto te drzava rebne (od oktobra 2012 je toliko), ostane ti oko 3.8%, a sa time ti banka racuna konformnu kamatnu stopu, pa veshtim balansiranjem marketinga izmedju nominalne i efektivne k.s. preostane ti oko 3.65%. dalje, tu kamatu mozes dobiti samo u krajnje nestabilnim bankama, koje:
a). nestabilno posluju pa cak i sopstvene filijale ne mogu odrzati poslovanje
b). poticu iz politicko-ekonomski nestabilnih drzava, sa drzavom kao vecinskim vlasnikom

sve u svemu, jakih, svetski jakih banaka, u srbiji nema. najvise mozete dobiti do 2, 3% na stedne uloge, a to malo. zapravo to je inflacija u west EU +1%, to je to!

sa druge strane, ulaganje u poljo proizvodnju, moze doneti vise novca. neki clanovi sa foruma su se hvalili sa preko 700e po ha, pa to izlazi 14000e. (necu da ih imenujem, prepoznace se sami. da li su lagali, hmm).

vlado015, 14k e je mnoooogo vece od 3k e

ako neko hoce da gubi vrednost svom novcu, neka ga ulozi u standardne nekretnine ili u banke.

- - - - - - - - - -

Prvo da pitam u kojoj banci je ta kamata?
Drugo...šta ako banka propadne i lova nestane?

Zemlju niko ne može ukrasti, ne može izgoreti, ako bude poplave voda će se povući, ako padne bomba, rupu zatrpaš i teraj dalje.
Ipak po meni najsigurnija investicija i ako ne daj Bože mora i da se proda uvek ima kupaca, što se ne može reći za ostale nekretnine.

a posle II sv. rata, dodjose komunisti i otese zemlju (a i banke su nacionalizovali), tako da... nista nije vecito... samo je pitanje sta je manje lose od loseg... .ebi ga
 
U banki tvojih 1000 ostaje 1000 eura a uloženo u zemlju 1000 eura kako smo do sada nabijali sami sebi cene vrlo brzo vredi 2000 eur....
Cena zemlje,doživeće svoj maksimum. Cenu zemlje u jednu ruku diktira, pomoć države i cena poljoprivrednih proizvoda. Pomoć države je manja nego prošlih godina a cena poljoprivrenih proizvoda je sve niža. Rod prepolovljen a poljoprivredni proizvodi u Srbiji kao crna ovca na svetskom i domaćem tržištu.
 
na osnovu toga, cena zemlje bi iz ta dva razloga, trebala biti niza nego pre.
ali nije.
sto znaci da su ti razlozi nedovoljno veliki, tj. da postoje razlozi o kojima sam u prethodnim postovima pricao, koji su jaci. cena zemlje ce rasti, sve i da cene poljo proizvoda nastave pad, pa i da se nastavi pad vrednosti subvencija.
pored ekonomskih, razlozi za rast cena zemlje su i geografski a i politicki. videcete kolika ce biti cena zemlje u madjarskoj i hrvatskoj nakon najave viktora orbana a i nakon promene zakona u hrvatskoj. otvaranje ka eu ce dodatno povisiti cenu zemlje.
 
Просечан годишњи проток 5600 m[SUP]3[/SUP]s[SUP]-1[/SUP]( подаци на Ђердапу http://www.djerdap.rs/index.aspx?pageno=14&langId=2) тако да је чак и да рачунамо са 100л по хектару то смешна количина у поређењу с протоком ... укупни проток је неких 180 10[SUP]9[/SUP] кубика тј. чак ни сто литара не би било ни 1% оног што оде ...

П.С. не коментаришем реалистичност идеје у смислу да нису сви поред дунава , дал је та вода за заливање и остало само то да воде има ..

Šta si, prijatelju pokušao ovim da dokažeš? Kakvih 100 l/ha?!? Više vode po hektaru utrošiš prilikom hemijskog tretiranja, a kamo li nekog pokušaja zalivanja! Ovo je valjda neki lapsus, ostavimo to po strani, idemo na stvar!

Treba nam sto kubika po hektaru da zameni samo jednu normalnu kišu. Za pravo navodnjavanje bi trebalo napraviti dvadesetak takvih kiša u toku proizvodne sezone, dakle 20 x 163 000 000 kubika vode što iznosi 3 260 000 000 kubika vode. To je količina na koju ne smeš ni da pomisliš da iscrpiš.
Prvo i prvo, godišnji protok na Đerdapu nije relevantan za pitanje eventualnog navodnjavanja vojvođanskih oranica jer jeste da se svi vodotokovi koji teku kroz Vojvodinu ulivaju u Dunav, ali mora se uzeti u obzir i činjenica da se pre Đerdapa u Dunav ulivaju i pritoke koje nisu dostupne za eventualno navodnjavanje Vojvođanskih njiva jer ne teku kroz Vojvodinu. Ovde vredi spomenuti da su upravo pritoke i kanali najpodesniji za svrhu navodnjavanja.
Drugo, čak i kada bismo uzeli taj podatak sa Đerdapa, ispada da bismo za navodnjavanje Vojvođanskih njiva morali da iscrpimo čak 1,7% od ukupne količine Vode koja teče kroz Srbiju. Gde je ostatak Srbije, a gde su tek Nemačka, Austrija, Slovačka, Mađarska, Hrvatska, Rumunija i Bugarska?!?

To je samo puko teoretisanje, a gde je tek praksa? Ne crpi se voda za eventualno navodnjavanje iz glavnog toka nego pretežno iz pritoka i kanalske mreže. Nismo uzeli u obzir ogromne gubitke vode tokom transporta kroz kanalsku mrežu(upijanje i isparavanje). Kanalska mreža DTD je ogromna i većina malih, meliorativnih kanala je potpuno suva. Crpljenje sve te vode koju bismo eventualno izlili po njivama sa gubicima transporta možda i ne bi toliko uticala na plovnost Dunava koliko bi osiromašila sve ove pritoke, a najpre kanal DTD i učinila ih neplovnim.

I najrazvijenije zemlje na Svetu koje raspolažu većim površinama obradivog zemljišta u malom procentu ga navodnjavaju. Srbija i Hrvatska navodnjavaju oko 0,5% svojih obradivih površina, a Češka čak i manje od toga. Slovačka i Slovenija navodnjavaju oko 1%, Mađarska i Ruska Federacija oko 2%, a Danska čak 10%. Toliko isto i Albanija na primer.
Svetski rekorder je Pakistan sa preko 70% ali to nije zato što su razvijeni, niti imaju puno vode nego samo zato što imaju vrlo malo obradive zemlje pa gotovo sve obrađuju intenzivno.

Slučajno baš poznajem neke ljude koji rade u lokalnim kombinatima koji imaju sisteme za navodnjavanje, a poznajem i neke stručnjake iz DTD-a pa sam čuo i od jednih i od drugih da je bilo problema oko snabdevanja vodom u Novoj Crnji zato što je kombinat iz Kikinde povukao neku ogromnu količinu vode da zalije svoje parcele. kad je stanje na terenu takvo pri navodnjavanju svega 0,5% obradivih površina, o čemu mi onda pišemo u opšte, o kakvim milijardama kubika vode?

Onaj ko se zaleće sad da kao šeik kupuje zemlju po Vojvodini da bi napravio veliki biznis sa navodnjavanjem, jer je tek sad "otkrio Ameriku" da novac već godinama unazad gubi svoju i onako imaginarnu vrednost i da se kriza samo sve više i više zaleće kao na ljuljašci, bolje neka počne da ulaže u antikvitete, umetnine, dragocene metale ili brodovlasništvo. Za zemlju je sad već kasno. Trebalo ju je kupovati pre pet godina, a sad preprodati onima što znaju šta će sa njom i sa tim upetostručenim novcem otvoriti neko pogrebno preduzeće ili krematorijum. Osim što će se morati jesti i piti, moraće se i mrtvi sahranjivati, kakva god da je kriza.
Nije trenutna cena zemlje pogodna za avanturističko eksperimentisanje sa fiks idejama osim ako ste šeici.
 
Poslednja izmena:
Šta si, prijatelju pokušao ovim da dokažeš?

Хтео сам да покажем да воде има не коментаришући остало ... и остајем при томе тј. не слажем се с закључком да несмем да помислим да узмем 2% воде која протиче кроз ову земљу .. све остало није спорно.
Наравно да је 100l/m[SUP]2[/SUP] пошто је оригинални пример био 10l/m[SUP]2[/SUP] моја грешка ... да тачно требали би да узмемо мање од 2% воде која истиче из Србије Дунавом..
За држање губитака под контролом постоје техничка решења (наравно да коштају) али говорити о томе у земљи у којој су губици воде у водоводима 30%-40% је наравно само тупљење и пуко теоретисање као што сте рекли :osmeh:
Што се тиче река које не теку кроз Војводину проток код Илока (Дунав) је 3500-3800 m[SUP]3[/SUP]s[SUP]-1[/SUP], Сава на ушћу негде 1500 , Морава је стотинак тако да је то занемарљиво..
И наравно да те количине воде нису доступне из бунара проблем пада нивоа подземних вода у Војводини је познат још од 70тих .. ако би се недај боже сви накачили с бунарима неби било ни за пиће то је јасно дакле за веће површине ако неко стварно хоће да залива мора да користи површинску.
Што се тиче суседа најискреније не тиче ме се .. Сећате се још у старој земљи како је било проблема са Грцима кад лети крену да извуку воду из Охрида и Дојрана .. а Вардар није ни стизао до мора .. Ми вриштали а они заливали и ником ништа ..
 
Čak i kada bismo dobili saglasnost da iscrpimo do 2% vode iz vodotokova, slažemo se dakle da bi to samo hipotetičko-teoretski bilo dovoljno za navodnjavanje svih obrdivih površina samo u Vojvodini. Kada bismo uračunali gubitke trebalo bi možda i 10%
Čak i tih hipotetičkih 2% bi se opasno odrazilo na vodostaj. Da li smo već zaboravili situaciju od prošle godine kada je plovidba Dunavom obustavljena zbog niskog vodostaja i kakvog je to efekta imalo na cene poljoprivrednih proizvoda?
Šta nam vredi da intenzivnim navodnjavanjem iz vodotokova proizvedemo više ako ćemo zbog toga da izgubimo mogućnost da taj proizvod izvezemo. Mislim da se podrazumeva da je prevoz sirovina i drugih jeftinih, kabastih roba i poluproizvoda isplativ jedino plovnim putem, a sa rastom cena goriva će to biti sve drastičnije.
Nema izvoza - obezvređuje se proizvod - pada profitabilnost - pada interesovanje - padaju cene zemlje...
 
na osnovu toga, cena zemlje bi iz ta dva razloga, trebala biti niza nego pre.
ali nije.
sto znaci da su ti razlozi nedovoljno veliki, tj. da postoje razlozi o kojima sam u prethodnim postovima pricao, koji su jaci. cena zemlje ce rasti, sve i da cene poljo proizvoda nastave pad, pa i da se nastavi pad vrednosti subvencija.
pored ekonomskih, razlozi za rast cena zemlje su i geografski a i politicki. videcete kolika ce biti cena zemlje u madjarskoj i hrvatskoj nakon najave viktora orbana a i nakon promene zakona u hrvatskoj. otvaranje ka eu ce dodatno povisiti cenu zemlje.
Mislim da se puno očekuje od EU. Sumnjam da će nakon ulaska Srbije u EU, biti sunčano vreme a 1 i 15 u mesecu kišnovito. EU je za neke majka a za neke maćeha. Vodeće članice EU će se boriti za Srpsko tržište ali tako da unište Srpsku proizvodnju da bi oni plasirali na naše tržište svoje proizvode. Nije u cilju jedne Nemačke da u Srbiji postoji Sloboda Čačak ili Ei Niš već Da se kupuju boos usisivači, panasonic televizori itd. To je bio slučaj sa privredom a sada je došla na red poljoprivreda. Nije cilj nikome pa ni EU da sebi nabija cene poljoprivrednog zemljišta pa da onda po visokim cenama kupuje već naprotiv da upropasti poljoprivredu kako bih za 1 eur kupovali ha zemlje
 
Са обзиром на проблем воде од 2%, предлажем да урадимо исту ствар као Египат и Етиопија. :osmeh:
 
Nazad
Vrh