Analiza zemljišta

Onda se slazemo. To je i moja racunica, koju sam izveo gore da 80 kg poveca za 2mg/100gr. Ono sto mene zanima, kad nam daju te podatke iz analize, da li to znaci da je tih 10mg/100gr taj lakopristupacni, ili je to ukupna kolicina, a sta ce biti pristupacno zavisi od kiselosti tj pH?
Profa rece danas ovako, "Potrebno je 70-80 kg ,mogu da potpisem gde hoces." ja pitam kako kad sam ja izracunao 40,5 kg ako je gustina 1,35 g/cm3 a dubina 0-30 cm . " Ne moras uopste da racunas ,to je tako zbog molekulskih masa P i O ." Nisam zadovoljan odgovorom i ici cu kod profesorke Agrohemije da trazim konkretan odgovor.
 
Jel može neko da napiše koji su inače neki optimumi za ratarske kulture:za pH, procenat CaCO3, humusa i N, kao i mg/100g za P i K?
 
Po mojim saznanjima, ratarske kulture najvise vole neutralno zemljsite tj pH ~7, u tom slucaju neki normalan CaCO3 bi bio oko 5, bilo bi dobro kad bi humus isto bio oko 5, azot da bude > 0,2, a P i K oko 25mg/100 gr. No, posto pokusavamo da se bavimo intenzivnim ratarstvom jako je bitno da zemlji vracamo ono sto iznesemo, a isto je bitno i da vodimo racuna o tom humusu. Mi smo kod humusa prekinuli prirodni lanac, jer smo zanemarili stocarstvo. A posto koristimo sve vise hemije i vestackih mineralnih djubriva, trebali bi i zemljiste cesto da vodimo kod doktora, i da mu kontrolisemo zdravlje.
 
Po mojim saznanjima, ratarske kulture najvise vole neutralno zemljsite tj pH ~7, u tom slucaju neki normalan CaCO3 bi bio oko 5, bilo bi dobro kad bi humus isto bio oko 5, azot da bude > 0,2, a P i K oko 25mg/100 gr. No, posto pokusavamo da se bavimo intenzivnim ratarstvom jako je bitno da zemlji vracamo ono sto iznesemo, a isto je bitno i da vodimo racuna o tom humusu. Mi smo kod humusa prekinuli prirodni lanac, jer smo zanemarili stocarstvo. A posto koristimo sve vise hemije i vestackih mineralnih djubriva, trebali bi i zemljiste cesto da vodimo kod doktora, i da mu kontrolisemo zdravlje.



Slažem se s tobom a evo šta se desi kad zemlju ne vodiš doktoru ona na kraju umre ali doslovno umre.
Na ovoj zemlji u narednim godinama nema nikakve sadnje samo ulaganje da se pokuša oživit zemlja.




Uploaded with ImageShack.us
 
Pa dobro, dosta lose, ali veruj mi moze mnogo gore. Kakav je plan rada na ovoj parceli? Ide verovatno prvo kalcifikacija, i pretpostavljam stajnjak, pa setva neke biljke koja ce poboljsati malo strukturu a malo i sastav, i onda to mozda sve zaorati u nekoj kasnoj zelenoj fazi.

Jos jedna jako bitna stvar, nije bitna samo obrada zemlja, vec je bitno i ono sto se desava oko nje. Pocevsi od voda, puteva, fabrika. I dodjemo do toga da se zemljiste kao resurs najvise unistava nebrigom struktura. Pre neki dan sam gledao kako se cisti kanal. Dok je jedan bager cistio kanal i razvlacio tu zemlju po povrsini, drugi je na nekih 2 km dalje, samo vadio zemlju i redjao pored kanala. Tako da taj kanal koji treba da sluzi za odvodnjavanje, sada je postao brana za vodu koja bi eventualno trebalo da istekne za obradive povrsine. Ko Bata Stojkovic u selu kod oca Makarija, more je postalo visočije od jezera. Nema potrebe da pricam da je tako naopako uradjeno na kilometre i kilometre kanala. I zemljista umesto da budu oslobodjena suvisnih voda, od njih se prave jezera. Posledice, isprao se CaCO3, povecala se kiselost, isprao se azot, blokirani korisni elementi, stvorio se tvrd i debeo i nepropustan sloj zemljista na solidnoj dubini, tesko podrivanje obavezno, povecala se stetnost teskih metala, plus se sa puteva sliva svasta
 
Poslednja izmena:
Ide prvo kalcifikacija a stajnjaka kod nas jako malo tako da neće ići ali sam mislio posijati leguminoze ako stignem dva puta u istoj godini pošto se neće ništa drugo sijati. Ovo je zaista uništena zemlja prije je bila državna i niko nije vodio brigu tako da je došlo do ovog.
 
Ali zar kalijum i fosfor nisu u optimalnim razmacima?

Jesu za fosfor traže 20-30 a kalijum je na sredini što zadovoljava samo fali humus koji je ispod minimale od 1,5% i kiselost koja je jako velika treba biti ph 5-6 a ovo je malo previše nisko. Stoga mislim neznam dali je dobro u drugom mjesecu baciti karbokal i posijati nešto pa to opet ponoviti u junu ili julu samo da bi smanjio kiselost pošto se bavim povrćem a nijedno povrće neće da raste na ovom kiselom zemljištu.
 
Pa ako nisi dosad bacio neki kalcifikator, mislim da je sada mozda kasno. Ali, ako ne planiras na toj parceli da sejes nista ozbiljno mislim neku proizvodnju, onda sto da ne. Raspitaj se, mozda bi mogao da ides sa kalcifikacijom, nekom manjom dozom sada, i opet da ponovis isto negde u oktobru-novembru. A posle prve imas vremena, a treba ti tri-cetiri meseca, da uradis analizu, i vidis efekte prve kalcifikacije. I naravno, da obavezno okacis ovde. :osmeh:
 
Pa ako nisi dosad bacio neki kalcifikator, mislim da je sada mozda kasno. Ali, ako ne planiras na toj parceli da sejes nista ozbiljno mislim neku proizvodnju, onda sto da ne. Raspitaj se, mozda bi mogao da ides sa kalcifikacijom, nekom manjom dozom sada, i opet da ponovis isto negde u oktobru-novembru. A posle prve imas vremena, a treba ti tri-cetiri meseca, da uradis analizu, i vidis efekte prve kalcifikacije. I naravno, da obavezno okacis ovde. :osmeh:

Već sam se raspitao u savjtodavnoj službi i oni su preporučili tako nešto i obavezno analiza u julu ali kod druge ustanove.
 
Pa to za ustanovu mi je malo cudno, jer bi analizu tj uzorke trebao uzimati manje vise na istim mestima jer je tako najverodostojnija. A te podatke ima institucija koja je prvi put radila. Koju kolicinu preporucuju za prvi put? I uopste kakav nacin rasturanja i obrade preporucuju?
 
Marko , evo nešto o kalcifikatorima ( naravno sazno sam od Amera :haha:) . jedna od najbitnijih stvari je krupnoća čestica . Što sitnije čestice to bolji efekat , da ne ulazim u detalje zašto , veća vanjska površina samih čestica itd. Sa druge strane za lakše rasturanje bez obzira na mašinu trebaju krupnije granule . Znači idealan kalcifikator je mješavina pola-pola "brašna" i krupnijih granula.
 
Kod nas ima Agrodol koji je samo brašno i ako ga bacas rasipačem čak u drugom selu ide bjeli oblak ali on je i najjeftiniji drugi je agrovapno koje je dosta krupnije ali je cjena samo duplo veća i treći je kreč iz šećerane i tvornice gašenog vapna skoro svi koriste ovaj agrodol zbog cjene a naši stručnjaci kažu i da je najbolji.

@marko22 neće oni skužit ništa ova analiza je rađena u Kutini sledeća u Osjeku pa u križevcima to je otprilike kao Novi Sad, Beograd, Niš.
 
Momo, zahvali amerima u moje ime, kad ih sretnes. :haha:

Primetio sam to kod mene. Ali problem je kako toliku kolicinu rasturiti, plus brzo zatanjirati. Uradio sam kako sam uradio, i verovatno cu krajem marta odraditi jednu medju analizu da vidim dal to vrsi posao ili ne. Radio sam razne analize, i pravo da ti kazem haos. Nesto su tu po papirima, teoriji i praksi, ne slaze.

@siki2,
Video sam cene kod vas, i to je skuplje definitivno. A zar nemas neku seceranu, za saturacioni mulj?
 
Marko još jedna stvar , kad si već kalcifikaciji ozbiljno prišo .
Čini mi se da je većina zemlje koju radim jako slična onoj kod tebe, bar oko onog autoputa obilaznice prema Obrenovačkom mostu.
(i usjevi su na onoj suši ljetos slično izgledali)
To nisu baš amorfna zemljišta ako sam se dobro izrazio , nego više šarolika , pa je jako bitno kad radiš analizu ako oćeš da izvučeš dobre zaključke , da uzorak ponovo uzmeš sa istog,al bukvalno istog mjesta .Pomjeranje od 1 metra može da te zbuni. Neznam kako to izvodiš ako nemaš neki gprs uredjaj , ali poželjno bi bilo da precizno markiraš.
Za ovakve zemlje kalcijum je stvarno džoker , al ima još jedan džoker i ja sam se prvo njemu posvetio , a to je voda. zanimljivo je da kisele zemlje nevole višak vode , al prve i reaguju na sušu.

Što se tiče kalcifikacije čito sam negdje neko višegodišnje ispitivanje (pogadjaš čije) raznih metoda kalcifikacije .
Daleko najviše je digla prinos kombinacija kalcijuma i superfosfata , koje se valjda lijepe jedna za drugu i onda duboko zaoravanje.
 
Kod nas ima Agrodol koji je samo brašno i ako ga bacas rasipačem čak u drugom selu ide bjeli oblak ali on je i najjeftiniji drugi je agrovapno koje je dosta krupnije ali je cjena samo duplo veća i treći je kreč iz šećerane i tvornice gašenog vapna skoro svi koriste ovaj agrodol zbog cjene a naši stručnjaci kažu i da je najbolji.<br>kako se vidi po izvestaju sa analize ,najveci je problem zato sto je zemljiste kisele reakcije.humus ,fosfor i kalijum su u prosecnim vrednostima.za suzbijanje kiselosti,ja sam koristio saturacioni mulj iz secerane,i tvrdim da 100% deluje.kod mene u navodnjavanju ,ucinak mu je veoma dugacak ,preko 10-12 godina.pobtrebno je razbacivanje malo vece kolicine mulja  po 1 ha.ne znam kolika je ta povrsina zemljista gde je tebi neophodna kalcifikacija?[
 
Poslednja izmena od urednika:
Nazad
Vrh