Centralno i etazno grejanje.

Nažalost ne mogu da nađem neke informacije kolika je razlika u većoj količini ogreva koju liveni troše u odnosu na čelične. I što se tiče livenih, jel ista situacija oko relativne komplikovanosti sa kondenzacijom tj. održavanjem onog 80/60 odnosa, korišćenjem ventila i verovatnoće kondenzovanja?
Iskreno pominjem livene samo zbog nešto manjih dimenzija koje se bolje uklapaju u mali prostor i možda lakšeg korišćenja za starce ali ne potenciram, ipak bi uzeli nešto što bi im rešilo problem u svakom slučaju.
Liveni kotlovi imaju manju efikasnost i zbog toga su veći potrošači. Među forumašima na forumima o grejanju često se čuje izreka "jebeš kotao gde se kroz ložište vidi dimnjača". Ovo oko kondeza je potpuno ista situacija i kod livenih i kod čeličnih kotlova, razlika je samo u tome da je liv otporniji na smolu i kondezat od čeličnih limova. Tu problem najviše pravi sumpor iz ogreva koji kad se pomeša sa kondezom čini sumporastu kiselinu koja nagriza čelični lim i time mu smanjuje trajnost. Bez kondeza nema sumporaste kiseline pa se trajnost produžava. Samo nemoguće je izbeći potpuno odsustvo kondeza, jer se u početku loženja stvara kondez dok se ne zagreje voda na preko 60. Ako imaš antikondez ventil on će se postarati da što pre dođeš do trenutka kad u povrat dolazi voda toplija od 60, ako nemaš još dosta vremena nakon paljenja vatre će dolaziti hladna voda nazad u kotao (ladna voda iz radijatora) pa činiti zidove kotla hladnijim od 57 stepeni (za drva, za gas je 54 stepena ako se dobro sećam) a onda se vlaga iz ogreva kondezuje na zidovima kotla. Znači za zdravlje kotla pre svega suva drva (da bude što manje vodene pare u ložištu i zbog kondeza i zbog postizanja veće efikasnosti, jer ako imaš vlažna drva deo energije umesto da ode u kuću će se utrošiti na isparavanje vode iz drveta), i zaštita povratnog voda od niskih temperatura (mešni ventil, antikondez ventil...).
 
Evo ti nekih bafera.Nisu baš jeftini.Treba potražiti,ne moraš da žuriš,pa kad ispadne nešto povoljno onda možeš reagovati.Po meni to može da se uzme i polovno i onda bude dosta jeftinije.


Evo ovako nešto.

Uh ovi novi od 112 hilj do preko 400 hilj.
Dobro ulaganje, plus instalacija i jos sve sta ima...
Sad sam bas gledao, meni je na izlaz iz kotla podesen na kotlu 50 °c ali na izlaznoj cevi merac pokazuje 45°c i tako mi vec dve nedelje kako je ovog minusa. U kuci ne pada temp od 24-26 °c, ali se lozi dan- noc ne gasi se vatra.
Ugalj i drva gledam da uzmem u prolece rano za zimu da bude sve suvo kao barut. Imam cak i jasen neki od pre 2-3 god...
 
Poslednja izmena:
Dobro si primetio, trokraki ventil sa termostatskom patronom je u stvari antikondez ventil. On se stavlja u povratni vod i namena mu je da drži taj povratni vod na 60 (i više) stepeni kako bi se smanjilo stvaranje smole u kotlu. Naravno ako je povratni vod na 60 onda i polazni vod može biti samo na višoj temperaturi pa se u sistem ne može poslati manje od 60 što često bude previše jer se veličina radijatora obično računa da zadovolje najhladnije dane u sezoni pa onda za toplije vremenske prilike budu preveliki. Ako nema termostatsku patronu onda je to običan trokraki ventil koji se može podešavati ručno ili preko motornog pogona (mali motorčić na struju koji "sedi" na ručici ventila i zakreće ga prema upravljanju od strane neke elektronike spram zadatih temperatura. Trokraki ventili se najviše koriste za regulaciju potrebne temperature koja se posle akumulatora šalje u određeni krug grejanja u kući (npr prizemlje je jedan krug a sprat drugi krug grejanja u kući, i svaki krug se može nezavisno podešavati na svoju temperaturu grejanja). Evo par sličica razlike između trokrakog i četvorokrakog ventila:









Evo primera šeme grejanja sa akumulatorom toplote gde se koristi i antikondez ventil (trokraki sa termostatskom funkcijom) u svrhu zaštite kotla, i obični (ili sa motornim pogonom) trokraki za rehulaciju temperture u pojedinim krugovima grejanja:

Liveni kotlovi imaju manju efikasnost i zbog toga su veći potrošači. Među forumašima na forumima o grejanju često se čuje izreka "jebeš kotao gde se kroz ložište vidi dimnjača". Ovo oko kondeza je potpuno ista situacija i kod livenih i kod čeličnih kotlova, razlika je samo u tome da je liv otporniji na smolu i kondezat od čeličnih limova. Tu problem najviše pravi sumpor iz ogreva koji kad se pomeša sa kondezom čini sumporastu kiselinu koja nagriza čelični lim i time mu smanjuje trajnost. Bez kondeza nema sumporaste kiseline pa se trajnost produžava. Samo nemoguće je izbeći potpuno odsustvo kondeza, jer se u početku loženja stvara kondez dok se ne zagreje voda na preko 60. Ako imaš antikondez ventil on će se postarati da što pre dođeš do trenutka kad u povrat dolazi voda toplija od 60, ako nemaš još dosta vremena nakon paljenja vatre će dolaziti hladna voda nazad u kotao (ladna voda iz radijatora) pa činiti zidove kotla hladnijim od 57 stepeni (za drva, za gas je 54 stepena ako se dobro sećam) a onda se vlaga iz ogreva kondezuje na zidovima kotla. Znači za zdravlje kotla pre svega suva drva (da bude što manje vodene pare u ložištu i zbog kondeza i zbog postizanja veće efikasnosti, jer ako imaš vlažna drva deo energije umesto da ode u kuću će se utrošiti na isparavanje vode iz drveta), i zaštita povratnog voda od niskih temperatura (mešni ventil, antikondez ventil...).

Hvala puno na opsirnim odgovorima!
 
Uh ovi novi od 112 hilj do preko 400 hilj.
Dobro ulaganje, plus instalacija i jos sve sta ima...
Sad sam bas gledao, meni je na izlaz iz kotla podesen na kotlu 50 °c ali na izlaznoj cevi merac pokazuje 45°c i tako mi vec dve nedelje kako je ovog minusa. U kuci ne pada temp od 24-26 °c, ali se lozi dan- noc ne gasi se vatra.
Ugalj i drva gledam da uzmem u prolece rano za zimu da bude sve suvo kao barut. Imam cak i jasen neki od pre 2-3 god...
I ja mislim da je to preveliko ulaganje,ako rešiš to možeš i sam napraviti.Mada se možda može naći negde neka polovna velika metalna posuda i od nje napraviti bafer.U svakom slučaju dobra bi stvar bila da staviš bar mešni ventil sa motornim pogonom.
 
I ja mislim da je to preveliko ulaganje,ako rešiš to možeš i sam napraviti.Mada se možda može naći negde neka polovna velika metalna posuda i od nje napraviti bafer.U svakom slučaju dobra bi stvar bila da staviš bar mešni ventil sa motornim pogonom.
moze rezervoar od kamiona , plan mi je da povezem 2 kom ukupno su oko 1500 lit 😇
 
Za akumulator bi trebala posuda pout bojlera u kupatilu, znači uspravna, cilindričkog oblika i što višlja, da se dobije raslojavanje vode po temperaturi u njemu. Drugar ima grejane plastenike i probao je da napravi akumulator od neke velike cisterne cilindričkog oblika ali pošto nije imao visinu u kortlarnici (prerađeni stari svinjci pa ta cisterna nije mogla da stane uspravno) stavio ju je horizontalno. Nije to nešto funkcionisalo kako treba, posle je tu cisternu izbacio...
 
Naravno,što višlja to bolje i da bude cilindrična.Nekad postoji problem zbog visine prostorije gde se nalazi grejanje.I onda je i to jedan od faktora za odabir veličine bafera.
 
Za akumulator bi trebala posuda pout bojlera u kupatilu, znači uspravna, cilindričkog oblika i što višlja, da se dobije raslojavanje vode po temperaturi u njemu. Drugar ima grejane plastenike i probao je da napravi akumulator od neke velike cisterne cilindričkog oblika ali pošto nije imao visinu u kortlarnici (prerađeni stari svinjci pa ta cisterna nije mogla da stane uspravno) stavio ju je horizontalno. Nije to nešto funkcionisalo kako treba, posle je tu cisternu izbacio...
Evo dukej donosim ti rezervoar pa pravi za sledecu sezonu . Jedini uslov je da dodjes sa nama na skup a rezevoar je za dz. Ti si jedan od retkih koji nije bio na nasim druzenjima :ppozdrav:
60x65x200 =780lit
 
Ne treba mi rezervoar, niti imam mesta za njega, niti se više grejem na čvrto gorivo. Ali hvala na ponudi. :ppozdrav:
A što se tiče druženja, nikad nisam bio preterano društven. Malo sam osobenjak po tom pitanju. A da sam baš jedini koji nisam bio nešto mi ne štima ta matematika. Koliko ima članova foruma?
 
Mislio napraviti etazno grijanje na selu u pomobom kuhinja i slavska prostorija. Na drva sa alfa 20 . Nemam nikakva iskustva.
Dali bi to moglo da se radi sa pvc vodovodnim cijevima ili ne
? Cuo sam da neko tako radi
 
Upravo tako,što višlja temperatura u sistemu to je izraženije.Ako se ide sa temperaturom od 80⁰C onda treba da budu što gušće obujmice za cevi.
 
Mislio napraviti etazno grijanje na selu u pomobom kuhinja i slavska prostorija. Na drva sa alfa 20 . Nemam nikakva iskustva.
Dali bi to moglo da se radi sa pvc vodovodnim cijevima ili ne
? Cuo sam da neko tako radi
Rade tako ljudi, jeftinije je. Neces gurati siguro 80c stepeni do radijatora.
Da bi gurao manju temperaturu povecaj radijatore. Stavljaj sto vece, ako nemas prostora u duzinu ili ti je ruzno ako budu mnogo duzi od prozora mozes uzimati i tip 33 radijatore.

Sta veci radijatori emituju vise toplote pa moze da ide manja temperatura u njima. Sutradan mozes se prebaciti na neku TP , vec ces imati spremne radijatore za takav vid grejanja.
 
Radi se sa plastičnim cevima ali to nisu cevi od vodovoda nego aluplex koje su otporne na temperaturu, spajaju se lepljenjem dvokomponentnim lepkom.
Sistem sa tim cevima je bio oko 40% jeftiniji nego sa bakarnim, ne znam kako je sad.

Послато са SM-A217F помоћу Тапатока
 
Kući sad centralno na drva temperature vode idu 55 do 70 a u kuci toplo ili pretoplo . Radijatori jesu veliki ,u dnevnoj sobi npr koja je 5x4 m nije velika ,dva radijatora ,jedan id 2m i jedan od metera
 
Radi se sa plastičnim cevima ali to nisu cevi od vodovoda nego aluplex koje su otporne na temperaturu, spajaju se lepljenjem dvokomponentnim lepkom.
Sistem sa tim cevima je bio oko 40% jeftiniji nego sa bakarnim, ne znam kako je sad.

Послато са SM-A217F помоћу Тапатока
Radio ja sa aluplex, nisam ih lepi nego spajao onim spojnicama i koristio obicne vodovodne metalne racve gde je trebalo.

Obicne za vodu znam da je radio jedan majstor sebi kucu u selu. Brat je sa kolegom odradio tako na nekoliko mesta. Skup bakar.
 
Pa i nije bakar toliko preskup.Skoro sam tražio neku ponudu za grejanje i majstor mi rekao 2000evra cevi,kolena,manometri, ventili,jedan najveći sušač i ruke.Moja TP,dva fan-coila i tri radijatora.
A onda sam se raspitao za cevi i ispadne negde oko 1100 din/mi za cevi ∅28mm i debljina zida 0,75 mm.Treba mi negde oko 50m cevi i nešto tanjih,kolena i ostali materijal.
Ako vidim u ponudi da je puno za ruke možda rešim da uradim sam.

@miksan

Ako nije problem da slikaš kako si uradio sa alpex cevima.
 
Nazad
Vrh