Gavez - korov ili ..

Оно с ракијом па још на сунцу 3 недеље је зато што да би се извршила обрнута осмоза потребна је извесна температура.Она износи неколико десетина степени у вишедневном режиму.И тек је тада делотворно.Тачне температуре и време не могу да откријем па се не љутите.
Бољке од којих човек има тегобе не односе се "као руком".Трају некад и толико дуго да се човек просто запита да ли је погрешио што је уопште и почињао куру лечења с тим "мастима или тинктурама".Чукљеви баш спадају у такбе бољке и потребно је подуже стрпљење да би се осетило макар олакшање.Да сте пазили какву обућу носите сада не би кукали.
У сваком случају желим Вам да бољке што пре постану ружно сећање.
 
Ma jasno ...niti se gde žurim... niti sam razočaran...nastavljam dalje, dakako...
Da, ima malog nesporazuma, oko termina i mesta bola, naime ja sam sve zglobove na nogama zvao čukljevima, što naravno nije ispravno ni tačno, čukljevi se nazivaju izrasline sa strane palca tjt. u korenu palca na nozi...
A kod mene se radi ustvari o skočnom zglobu...
 
Gandradine i kod nas u kraju taj deo na skočnom zglobu zovu čukalj. Valjda kad se tu čukneš boli do besvesti - više puta probao na ličnom primeru :osmeh::haha:.
A onda su se pojavili čukljevi....
 
Gandradine i kod nas u kraju taj deo na skočnom zglobu zovu čukalj. Valjda kad se tu čukneš boli do besvesti - više puta probao na ličnom primeru :osmeh::haha:.
A onda su se pojavili čukljevi....

Pa dobro, ali ovde na netu kad se priča o tome podrazumeva se ona izraslina kod palca..
To i moja žena ima...jednu operisala još pre ...ihahaj , a na drugoj nozi još ima ...ali neće ona mene da sluša... da mora biti strpljiva....
 
Pa ima dugu istoriju kao lekovita biljka, ja sam više hteo da je predstavim kao djubrivo i malč materijal a pre svega kao stočnu hranu. 250 tona po hektaru je prilična količina, još kad ima 35% proteina, nema značajnijih štetočina, jedini trošak je sadnja i košenje, šta možeš bolje da tražiš.

Na više mesta sam našao podatak da gavez strašno iscrpljuje zemljište na kom se gaji što mi na osnovu ovog iznetog, zvuči sasvim logično.
 
Pa kad uporedim gavez, kao...kako da kažem, da li ratarska kultura ili kako se ono kaže za detelinu...nije važno...
Ako detelina crvena- trogotka, traje upravo toliko...lucerka nešto duže...( setio sam se-leguminoze) kad se razore i one iscrpu zemljište sa pojedinim elementima a sa pojedinim obogate... A navodim ove biljke, jer se one najviše koriste kao stočna hrana, što je Dzionik i potencirao...
Da li se to dešava i sa gavezom? Nemoj mi samo reći, da kad se razore posle nekoliko godina ( ili jedne), to zemljište ostane neupotrebljivo ili loše ili kako? Jel imaš neki primer?
 
Ne znam. Zato i pitam. Gavez nije leguminoza pa ga u tom smislu ni ne možemo upoređivati sa detelinom, bagremom i sl. Detelina i bagrem crpe iz zemlje ali joj i daju, pre svega azot. Gavez samo crpi.
 
Pa valjda ćemo saznati...A mislim i da kolega Dzionik, ono pisao, jer je pročitao negde...ne verujem da je neko kod nas to praktikovao...
 
Биљке више од 95% хранљивих материjа не добијају на рачун плодности земље, наших напора и ђубрива, већ од сунца, воде и ваздуха.
За биљке је врло важан угљен-диоксид, ког могу да стварају и земљишни организми: бактерије, глисте и други облици живота у земљи.
Биљци доступан фосфор, азот и калијум су концентрисани у биљним отпацима и у живом свету у земљи али је тога мало и пошто су растворљиви у води долази до испирања приликом падавина или заливања. Фосфора и калијума који нису директно доступни биљкама има у земљишту довољно, да се не могу вековима потрошити. Но они могу бити доступни биљкама само у здравом земљишту где постоји симбиоза између земље, биљака и микроорганизама

http://www.zdravasrbija.com/Zemlja/Povrtarstvo/2114-KAKO-SE-BILjKE-HRANE.php

Nema neke razlike izmedju gaveza i deteline - uloga ima je da iz dubljih slojeva zemlje izvlace kalijum i njihovom ragradnjom ostaje na povrsini i to je biljkama dostupan kalijum.
 
Ja sam pomalo ( ili poviše) priglup...A li iz ovog tvog napisa ne zaključih : da li je gavez poguban za zemljište gde se intenzivno gaji?
 
Ako imas dovoljno vlage [sto se podrazumeva pod intezivnm gajenjem] ne smeta, ako se jako razbokori ti uzmes pa poseces gavez pa sa njime izmalciras okolinu - naraste opet.
 
Pa na to intenzivno gajenje , smatrao sam recimo, cela njiva ( hektar,ili manje ili više), posejana gavezom, a za stočnu potrošnju...
Kako se zemljište po skidanju ( odnosno košenju) ponaša?
Odnosno "čovek" tvrdi da to zemljište je mnogo iscrpljheno...mnogo više nego posle bilo koje biljke...
 
Najvise iscrpljuju biljke zemlju sa koje puno se odnese malo ostane za njom na njivi, repa, kupus - nekako mi gavez tu ne spada.
Ali generalno gavez je zanimljiv u permakulturi zbog veceg procenta kalijuma u biljci, njenim malciranjem kalijum ostaje na njivi.
A kome treba gavez za ishranu stoke pored deteline, mislim da ta teorija ne drzi vodu.
 
Ne govorim o sečenju i ostavljanju na njivi već upravo o ovome o čemu priča Gandrad, o skidanju i sklanjanju sa njive za stoku ili bilo šta drugo. Takvim načinom eksploatacije gavez mora iscrpljivati zemlju. Čista logika. Ako nešto ima prinos od 250 t po hektaru i vi svake godine to nosite sa njive pa toj njivi ćete za par godina izvući dušu. Ako je ne pođubrite. Sad se postavlja pitanje koji je smisao njive gaveza ako na nju moramo bacati ureu.
 
Za stoku nije, a sta moze biti bilo sat drugo, gavez ima lekovita svojstva, ali i za to ga ne treba mnogo - znace ne vidim razlog da ga neko nosi kuci
Bagrem i detelina su azotofiksatori i ostavljaju azot, kalijum slabije - permakutltura i jeste stvar da vise razlicitih vrsta raste na jednom mestu bas zbog raznovrsnosti sastava tih biljaka, tako i nijhovom razgradnom dobija se mnostvo elemenata, ne samo azot.
 
Kad smo već kod berbe...
Da li je došlo vreme da se vadi koren , radi spravljanja tinkture?
Ili je još rano, s obzirom na temperature...mislim na stanje korena a ne na tlo...
 
Treben Marija Zdravlje Iz Bozje Apoteke

Г А В Е 3 (Symphytum officinale)
Ова лековита биљка, позната и под називом содул или содула, као и црни корен и кухињско зеље, убраја се међу неопходне и најврсније биљке које нам природа даје на располагање. Расте на влажним ливадама, на ивицама њива, у влажним јарковима и поред вода. Наћи ћемо је и уз плотове и на осулини (шуту), где цвета током целога лета. Листови су храпави и веома шиљати. Споља тамносмеђ до црн а изнутра бео до жућкаст, вишегодишњи корен је дебео као палац, а када се расече, веома је слузав и клизав, као да је мастан. С обзиром на то да је корен дубоко у земљи, гавез тешко може да се уништи. Он се вади у пролеће или у јесен, и то шиљатом мотиком. Свежа биљка скупља се за време цветања. Пошто се гавез у народу зове и црним кореном , не треба га бркати са шпанским црним кореном (Scorzonera hispanica) који се код нас гаји искључиво у повртњаку и користи за припремање варива. !

Neko je čini mi se pominjao avgust....
 
Чим влага у тлу дозволи да се ископа а да се држало ашова не поломи.Вади се рано изјутра,тако да се ископа "цела" биљка одн.колико то може да се изведе,отресе од земље и сложи у плетену корпу од прућа.Избегавати пластику у било ком облику.Медицински је корисна цела биљка.Корен може и да се после прања и просушивања остави у замрзивач до употербе.Лист се користи одмах а може да стоји на хладном пар дана.

Водите рачуна да увек оставите пар биљака за следећу годину.
 
Nazad
Vrh