Vremenske prilike u 2017-oj godini

Status
Zatvorena za pisanje odgovora.
Pogledajte Nemacku, Austriju, Holandiju, Belgiju, Francusku, Poljsku, Svajcarska, Madjarsku, Hrvatsku...
Gotovo svakodnevno imaju kisu i idealnu temperaturu koja retko prelazi 30 C i to tako godinama. Nisam bio pristalica bilo kakve kontrole vremena, ali sad definitivno jesam. A da bude gore gledam sve te godisnjake rhmz-a i trazim periode ovako dugog i vrelog vremena i naprosto ne nalazim.
Ne nadajte se bilo kakvoj ozbiljnijoj kisi jel je to reseno jos odavno.

Znam da se Kimi duboko nece sloziti sa ovim, ali ja ne znam kako drugo objasniti. Ovu vrelinu ne pamte najstariji u nasem mestu.
Ljudski vek i ljudsko pamcenje za katastrofe ovakvih razmera ne znace nista. Ako se ne varam poslednja gladna godina u srednjem i severnom banatu [odakle sam ja pa sam o tome citao] je bila 1869. Gladna godina je nastajala kad nastupe nekolko susnih godina u nizu. Sve se to desavalo kad sigurno niko nije mogao da utice na vremenske prilike. A okolne drzave koje si nabrojao spadaju skoro sve u humidne oblasti.Sigurno da niko ne moze da utice na vrememenske prilike jer da moze sto bi nam omogucio rekordnu proslu godinu i recimo 2014-tu? Jedna ovakva godina nekako i moze da se izdrzi ali molimo Boga da ih ne bude vise zaredom a i to je moguce bez obzira sto se niko ne seca.
 
Dobro ljudi jel ste putovali vi malo evropom (verujem da velika vecina jeste).
Sta danas ne moze, mogu da menjaju genetski kod biljaka i zivotinja, a ne mogu na neki nacin da uticu na vremenske prilike.
 
I kad prskaju avionima tacno se vidi iznad granice prekid tih linija cim prelaze u susedne drzave!:osmeh:
Samo nas truju mamu li im njihovu, kako se samo prekidaju te linije, ko da tacno znaju gde je granica!:osmeh:
 
U Americi iznad vecih gradova a i u ostalim delovima drzave toliko tih tragova ima iza aviona da skoro suncevi zraci ne mogu da prodiru do zemlje!:osmeh:
Mozda ih rusi ili talibani truju a oni pojma nemaju o tome!:osmeh:
 
Neznam ako ne padne u 00:00 do utorka počeću da verujem u to da neko čačka prekidače namenjene za Srbiju...:ppozdrav:
 
Ma ima tekstova koliko hočeš i o gladnim godinama u Banatu i o višegodišnjim poplavama,Nama se malo muti u glavi od sunca pa izmišljamo koje kakve teorije.
 
Da je suša ,jeste .Bilo je suša i ranije ali izgleda da sunce nije "peklo "kao sada ili sam omatorio pa mi se koža proredila.
O teorijama zavera i tumačenja raznih abnormalnih pojava možemo pričati pričati u nedogled.
Primer :
2010 kiša natapa oranice ,nivo podzemnih voda raste .Tada su se pojavile priče da je nivo podzemnih voda visok zbog upumpavanja gasa u podzemno skladište Banatski Dvor.

Od starijih ljudi sam slušao priče da je pedeset i neke bila strašna suša ,nisu imali hranu za stooku pa su skidali pokrivač sa zidova ,koji je bio od tulaja (kukuruzovine) i trave kako bi prehranili konje.
 
Da se moze uticati na padavine moze.Zagrevanjem stratosfere i akumuliranjem pare.Sve sto treba jeste malo vetra da pogura na potrebnu lokaciju.E sad to je u teoriji ali nije bas tako jednostavno.
 
Kroz priču sa starijim ljudima...tvrde da temperature ovde kod nas leti kroz dugih godina bile oko 30 stepeni,kažu kada je bilo već 31 stepeni napolju,hteli su svi da popadaju od vrućine...
 
[FONT=&quot]Danas će do podne biti sunčano a posle podne razvedravanje i u planinskim područjima biće veoma brdovito a u podnožju biće ispod nogu.U kotlinama će se senke kretati po čitav dan suprotno od sunca, vozače molimo da koriste zimsku opremu jer se sneg otopio. Jutarnja temperatura ce se kretati od -25 do 40 najviša dnevna oko nule a kod one raskrsnice gdje se levo odvaja za skretanje bice ona kuća sa prozorima.[/FONT]
 
Bilo je suse i pre cak i gore,tako pricaju stari ljudi,bas juce mi prica jedan stariji covek da je 1954 bila isto susna ko i ova,kaze da su kukuruze brali u dzakove a ne u kola.Tako da nije ovo nista novo,bilo je i bice suse uvek.
 
Malo zvanicne statistike i zanimljivosti

[h=1]PADAVINSKI REŽIM U SRBIJI[/h]Ekstremi padavina od kad postoje merenja do sada:

Najsušnija je bila 2000. godina, kada je izmereno samo 223.1 mm u Kikindi

Najkišovitija je bila 1937. godina, kada je izmereno čak 1324.5 mm u Loznici

Najveća mesečna količina padavina registrovana je u junu 1954. godine u Sr. Mitrovici, 308.9 mm

Najveća dnevna količina padavina registrovana je 10. oktobra 1955. godine u Negotinu, 211.1 mm

Padavine su jedan od najvažnijih klimatskih elemenata. Obzirom na atmosferske procese i karakteristike reljefa, padavine su na teritoriji Srbije nepravilno raspoređene u vremenu i prostoru. Normalna godišnja suma padavina za celu zemlju iznosi 896 mm. Godišnje količine padavina u proseku rastu sa nadmorskom visinom. Suvlje oblasti, sa padavinama ispod 600 mm, nalaze se na severoistoku zemlje, kao i u dolini Južne Morave i delu Kosova. Oblast koju čine Podunavlje, dolina velike Morave i njen nastavak prema Vranju i Dimitrovgradu, imaju tokom godine do 650 mm padavina. Idući na istok, u oblast Homoljskih planina, godišnje sume padavina dostižu vrednosti blizu 800 mm. Slično je i u planinskim predelima na jugoistoku Srbije. Veća i kompaktnija oblast prema zapadu i jugozapadu predstavlja najkišovitije predele Srbije. Prema Pešterskoj visoravni i Kopaoniku vrednosti rastu do 1000 mm godišnje, a neki planinski vrhovi na jugozapadu Srbije imaju obilnije padavine i preko 1000 mm.

Veći deo Srbije ima kontinentalni režim padavina, sa većim količinama u toplijoj polovini godine. Najviše kiše padne u junu i maju. U junu padne 12 do 13% od ukupne godišnje sume padavina. Najmanje padavina imaju meseci februar ili oktobar kada u proseku padne 5 do 6% od ukupne godišnje količine padavina. Područje jugozapadne Srbije usled reljefa, obronaka visokih planinskih masiva i uticaja mediteranske klime, ima mediteranski režim padavina sa maksimumom u novembru, decembru i januaru, a minimumom u avgustu mesecu.

Na slici 1 i slici 2, prikazan je godišnji hod prosečnih količina padavina za period 1961-1990., za Palić (stanica sa kontinentalnim režimom padavina) i Negotin (stanica koja nema tipičan režim padavina).

Pojava snežnog pokrivača karakteristična je za period od novembra do marta, a ponekad i u aprilu i oktobru, dok ga na planinama iznad 1000 m može biti i u ostalim mesecima. Najveći broj dana sa snežnim pokrivačem je u januaru mesecu, kada se u proseku javlja 30 do 40% od ukupnog godišnjeg broja dana sa snežnim pokrivačem.
 
@paore, izvini druze ali malo smaras vise sa svim ti podacima i kuknjavom. Ok, susa je svuda(osim Sombor-Apatin) i svi smo pogodjeni ali sta bi sad ti? 1952(ako ne gresim) je bila ovakva. Svima nam je isto, a mi to da promenimo ne mozemo, pod otvorenim nebom proizvodnja nije sigurna. Jbg, mozda se klima menja, mozda uticu na klimu(u sta sam siguran) ali sta je tu je.
 
Status
Zatvorena za pisanje odgovora.
Nazad
Vrh