Vertical tillage - obrada bez prevrtanja

Paore slazem se sa tobom,ali me najvise nervira karikiranje nekih podataka i to se tako podmuklo govori kao npr kad je pocelo o humusu u sumama za koji se uspostavilo da su sumska zemljista najsiromasnija humusom,a najbogatija sticajem raznih pedogenetskih faktora u Ukrajini i delu Rusije,a ima jos miliona i miliona hektara sirom planete koja jos nisu privedena kulturi i nemaju uopste visok sadrzaj humusa. Ali eto da se preslo preko te jedne izjave ispalo bi kako kolicina humusa stvarno zavisi od oranja...jako puno demagogije se podvaljuje narodu.
Ako ces iskreno voleo bih da imam zelenka kao ti i gruber ali kadar gruber sa krilcima koji jako dobro mrvi,rahli i mesa zemljiste jer on po meni radi isto kao i plug samo na drugi nacin,znaci i ti iznosis zemljiste iz dubljih slojeva na povrsinu,zetvene ostatke spustas dole,aerises zemljiste...samo to ne radis plugom,nego gruberom.
Pre neki dan smo drugar i ja busili rupe svrdlom za medje (granice) na njivama na mekih 60 cm dubine. Posto su geometri utvrdili da su sve mere sticajem okolnosti u putu, to jest put su uterali u njegovu njivu mi smo tu busili rupe. Do nekih 30 cm dubine smo jedva probusili, a posle je islo lakse. Zuta zemlja je vec na nekih 35 cm. Onda smo busili rupe u oranom i tu je bilo obrnuto. Do nekih 25-30 cm je bilo mekano, a posle toga smo naisli na nekih 20 cm pluznog djona gde je bilo dosta tvrdo. Sticajem okolnosti neka moja njiva je blizu i ja iz znatizelje odem da vidim da li ima kod mene pluznog djona jer se ta njiva radi samo gruberom vec nekih 5 godina, znaci bez oranja, na razne dubine, a najdublje na nesto preko 30 cm. Pluznog djona nema do dubine od 60 cm kad sam vec podosta usao u zutu zemlju. Dalje nisam busio :osmeh:
 
I Matic i Garisa i Branko i ja...smo zabadali penetrometar u orano i Mindjusarevo redukovano i u oranju je penetrometar usao kao u sir na 40-50cm. Ne znaci da svaka njiva ima pluzni djon iako je godinama samo orana i gruber i spremac i tanjiraca ostavljaju "pluzni" djon. Imam i ja nekog skromnog iskustva i ne pisem na slepo.
 
To je druže bilo pre podrivanja
Ove godine rezultat nikakav,ali poređenja radi,imao sam veći prinos repe ra razrivaču,a i predprošle godine bila repa,nego dva moja zemljaka na oranju,na njivama gde repa nije bila u zadnjih 10god i sa po 2 zalivanja :ppozdrav:
 
Plužni đon nastaje prvenstveno od pluga,odnosno prenosi se sila prevrtanja zemlje na raonik
Da plužni djon nastaje od razrivača,verovatno bi se onda zvao razrivački djon,ali takav ipak ne postoji :ppozdrav:
 
Pa pazi i predsetvena priprema zahteva tvrdu posteljiu i mek pokrivac,a ta postelja se dobije radom setvospremaca,pa se ne zove setvospremacki djon,takodje i tanjiraca pravi taj djon i ne zove se tanjiracki djon,ali prave ta orudja.
 
Ja bi se u ovom slučaju složio sa NA , i po sabijanju zemljišta bi poredao : tanjirača . plug, razrivač , ... Sve što ima horizontalno postavljeno tijelo pravi kompakciju čak i podrivač sa krilcima .
 
Drljaca jos najvise ubije zemljiste,nazalost ovo iz tudjeg iskustva znam. Kad gledam sa uvratina pista od njive,a dole nece raonik u zemljiste,pa jednu njivu moram da sejem 3SH sa 539.

- - - - - - - - - -

P.S. Mindjusar nisam ni pisao kako je kod tebe isao penetrometar jer je sad skroz nebitno,bitno u celoj prici je da iako se godinama ore nema pluznog djona.
Posto sejem 3 kulture isto tako i orem na 3 dubine za psenicu najplice,za soju malo dublje i kukuruz najdublje,tako da se formiranje pluznog djona maksimalno izbegava + besplatno podrivanje u julu i avgustu od onog gore. :cool:
 
Tamo beše peskovita zemlja, pa sve nešto razmišljam dal' tu ima nekog uticaja plužni đon?
Dakle ovo je pitanje za stručnije, jer se ja stvarno u to ne razumem.
 
Pa nisam ga ja poneo na njivu. Znaci ako se biljka ukorenjava dok je vlazno pluzni djon ne pravi problem,a kad u julu zasusi do tad je koren vec razvijen i formiran.
 
Ma,da,u pravu si,koren narasti da 23.maja,i posle nerasti ništa :osmeh:
A po višegodišnjim prosecima do 23.maja uglavnom ima dovoljno vlage,osim u situacijama kad nema
Zaključak : Najbolje što suvlje letao,po mogućstvu još sulje i toplije nego ovo leto,pa se to lepo prirodno podrije,al čemu?
P.S. ako vas to uče na fakultetu,bićete na kraju dobri moleri,konobari i štogod :ppozdrav:
 
Ako je u onom tvom betonu nesto naraslo onda je pluzni djon Meka i Medina za biljku. Da si bar isao oko skole cuo bi da biljke brze razvijaju koren od nadzemnog dela i da se 70-80% korena nalazi na dubini oko 25cm.
 
Poslednja izmena:
Ja sam ma moj beton ponosan,i na rezultate koje ostvarujem na njemu,koji su obično malčice bolji,u odnosu na moje zemljake sa konvencionalnim načinom obrade
Primarni koren raste do kraja života biljke,i on kod pšenice MOŽE dostići i dužinu 2m,kod kukuruza takodje do 2m,a glavni snabdevači korenovog sistema ratarskih kultura su u zoni 50-70cm
Pšenica u ovoj fazi ima korenje na dubini koju ti spominješ :ppozdrav:
Ali ja sam samo neuki seljak
Aj zdravo
 
Predstavlja porast i razviće žila i žilica korenovog sistema. Posle nicanja, korenovi pšenice brže rastu od nadzemnog dela. U fazi 3 lista klicini korenovi, pri optimalnoj vlažnosti dostižu dubinu oko 60 cm. U fazi nicanja formira se primarni koren koji, isključivo u početku, snabdeva mladu biljku vodom i hranom. U daljem razvoju biljke počinje razvoj sekundarnog korena iz čvora bokorenja, koji se formira u fazi 3 stalna lista. Primarni korenovi više rastu u dubinu (dostižu 150-200 cm) i u nepovoljnim uslovima za formiranje sekundarnog korena oni jedino ostaju do kraja života biljke. Međutim i posle formiranja sekundarnog korena, primarni korenovi se i dalje razvijaju i ostaju aktivni do kraja života biljke. Sekundarni korenovi koji se nazivaju i koreni stabla razvijaju se iz čvora bokorenja. Produktivnost biljke je veća, ukoliko je jače razvijen korenov sistem.
Najveći deo korenovog sistema (oko 70%) se formira u sloju zemljišta 0-40 cm. Razvoj korena zavisi od agrotehnike, temperature i aeracije zemljišta. Koren raste na nižim temperaturama brže od nadzemnog dela i obratno.
http://agronomija.rs/2014/psenica/

Ovo je samo izvor na brzaka sa jednog renomiranog sajta,jer mi knjiga nije pri ruci da ti dokumentujem. Nije problem sto si neuk,nego sto mislis da znas. :ppozdrav:
 
Nazad
Vrh