sarbanac
Banned
0644628507. Pošto me pitalo više ljudi. Neznam odakle je al je negde iz vojvodine. Šalje kurirom.
Upute za uzgoj gljive bukovače na porodicnom imanju
- Začetnik teme ivanhoe
- Datum pokretanja
U vrecu za kiseljenje kupusa stane cca 23 do 27 kila kuhane i ocjedjene slame , treba vam od 0,6 do 1 litre micelijuma , sto vise prije proraste i prije dodje u rod.
Vlaga ne smije prelaziti vise od 90% jer ce vam bukovaca kad ju oberete nakon sat vremena da pozuti ( virusno oboljenje zbog prevelike vlage) niti smije spasti ispod 80% jer ce kozica na gljivi poceti da puca i da se bora.
Svjetlo je veoma bitan faktor i morate imati minimalno 10 sat dnevnog svjetla.
Sto se tice sojeva naj bolje vam je odabrati zimski za uzgoj od 9 do 13 stepeni ili ljetni za temperature od 16 do 20 stepeni .
Prinos , hmmm , ono naj bitnije , na malo , par vreca mozete preci i 32% ako sami pravite supstrat i dodate do 20% zdravog sjena ( nesmije nikada pokisnuti niti povuci vlagu ) ako dodate sjeno onda supstrat obavezno tretirati nekim fungicidom protiv pljesni .
Ako radite na veliko kao sto sam ja radio , 6 tona supstrata , tesko da ce te preci 21% od tezine supstrata , znaci na tih 6 tona oko 1260 kg gljive u tri vala , s time da ce te oko 51% gljive imati u prvom valu , oko 35% u drugom valu i ostalo u trecem valu.
Prinos vam takodjer ovisi od kolicine kisika , u sat vremena se mora 2 puta promjeniti kompletna kolicina zraka u prostoriji , vrece odignite bar 20 cm od poda jer ugljik ljeze na pod.
Kad preko ljeta uzgajate bukovace obavezno odmaknite vrecu od vrece sa svih strana da se ne doticu nigdje da se supstrat ne grije , a preko zime slozite vrecu do vrece u redove tako da jedna drugoj dotaknu ledja , pa onda treca odozgo na polegusce njima na glavu , i tako jednu do druge , time ce te si znacajno umanjiti troskove za grijanje i hladjenje a vjerujte oni nisu ni malo mali.
Nek vam je sa srecom , ja je nisam nasao u tom poslu , naj manji ce vam problem biti proizvesti gljivu , naj veci ce biti sverceri i nakupci koji ce vam placati i vise nego u pola manje od stvarne cijene na trzistu.
Vlaga ne smije prelaziti vise od 90% jer ce vam bukovaca kad ju oberete nakon sat vremena da pozuti ( virusno oboljenje zbog prevelike vlage) niti smije spasti ispod 80% jer ce kozica na gljivi poceti da puca i da se bora.
Svjetlo je veoma bitan faktor i morate imati minimalno 10 sat dnevnog svjetla.
Sto se tice sojeva naj bolje vam je odabrati zimski za uzgoj od 9 do 13 stepeni ili ljetni za temperature od 16 do 20 stepeni .
Prinos , hmmm , ono naj bitnije , na malo , par vreca mozete preci i 32% ako sami pravite supstrat i dodate do 20% zdravog sjena ( nesmije nikada pokisnuti niti povuci vlagu ) ako dodate sjeno onda supstrat obavezno tretirati nekim fungicidom protiv pljesni .
Ako radite na veliko kao sto sam ja radio , 6 tona supstrata , tesko da ce te preci 21% od tezine supstrata , znaci na tih 6 tona oko 1260 kg gljive u tri vala , s time da ce te oko 51% gljive imati u prvom valu , oko 35% u drugom valu i ostalo u trecem valu.
Prinos vam takodjer ovisi od kolicine kisika , u sat vremena se mora 2 puta promjeniti kompletna kolicina zraka u prostoriji , vrece odignite bar 20 cm od poda jer ugljik ljeze na pod.
Kad preko ljeta uzgajate bukovace obavezno odmaknite vrecu od vrece sa svih strana da se ne doticu nigdje da se supstrat ne grije , a preko zime slozite vrecu do vrece u redove tako da jedna drugoj dotaknu ledja , pa onda treca odozgo na polegusce njima na glavu , i tako jednu do druge , time ce te si znacajno umanjiti troskove za grijanje i hladjenje a vjerujte oni nisu ni malo mali.
Nek vam je sa srecom , ja je nisam nasao u tom poslu , naj manji ce vam problem biti proizvesti gljivu , naj veci ce biti sverceri i nakupci koji ce vam placati i vise nego u pola manje od stvarne cijene na trzistu.
sarbanac
Banned
Mojalova reci molim te dali može na kuvanoj pšenici. Može se jeftino nabaviti lomnjeno zrno. Dali bi prinos bio veći nego na slami?
Tesko da bi uspio jer bi veoma tesko mogao da odrzis PH vrednost , pocelo bi ti se kiseliti , morao bi dosta krede i perlita da stavis , u praksi ne izvedivo , moze sojina slama , zobena slama , mozes dodati malo sjena , ljuske od kakaoca , ide i slama od psenice i jecma , drugo ti je sve nesigurno i ako se probni supstrati rade i od otpadnog pamuka , od konoplje , u teoriji sve sto je celuloza je moguce koristiti za supstrat.
Moj savjet: zdrava i cista zuta slama od zobi ili psenice se fino sasjece (za to se inace koriste mlinovi cekicari) , potopi se u vodi 24 sata da upije vodu u sebe i u tu vodu dodas i neki od fungicida ( zaboravio sam vec kako se zovu , uglavnom su to fungicidi protiv zelene pljesni , a mozes koristiti i hipermangan , imas ga u apoteci ) , i drugi dan izvadis slamu da se procjedi , i kad se malo procjedi onaj visak vode , stavis je u kotao s cistom vodom i kuhas nekih 45 minuta , kad to prodje izvadis slamu na najlon i pokrijes je drugim najlonom (rasiris je ) i ostavis da se ohladi , kad se ohladi stavljas u plasticne vrece na koje si prije toga izbusio rupe cca 16 mm , stavis sloj od oko 10 cm slame pa dobru saku micelijuma , opet red 10 cm slame pa saka micelijuma i tako do vrha , i kad napunis uvrnes vrh vrece i zaljepis ga selotep trakom ( siroka 5 cm prozirna ili smedja) , donje vrhove vrece ako ih vreca po obliku ima obavezno lagano odsjeces da na vreci ima kuda odtjecati visak vode ako se stvori kroz cjedjenje) , ako nisi izbusio vrece prije punjenja to mozes i nakon punjenja , skalpelom isjeces male + oko 2 x 2 cm kroz koje ce se pojavljivati gljiva ili uzmes cjev 16 mm od grijanja bakrenu , zagrijes je i busis najlon na vrecama punim ide ko ludo.
Prvih 15 dana ne pustaj cisti zrak , ne provjetravati prostoriju da se micelijum bolje razvije , ne treba svjetlo, kad to prodje naglo provjetri prostor i spusti temperaturu micelijuma ako mozes na nekih 18 stepeni , inace kod prorastanja treba da bude izmedju 21 i 23 stepena , i tad si sokirao micelijum , od tada svaki dan bar po sat vremena ubacuj novi svjezi zrak i u roku 7 dana ce ti se pojaviti na rupama gljive , dalje znas , vlaga oko 80 do max 90 % , svjetlo bar 10 sati na dan , obilne kolicine svjezeg zraka , provjetravanje preko zime , napravis propuh 10 minuta i onda sve zatvoris , tako bar 4 do 5 puta na dan da ti se zidovi ne podhlade jer ces previse izgubiti na temperaturi prostora , preko ljeta rashladjuj prostor preko noci , znaci sto vise svjezeg zraka po noci kad je temperatura zraka dosta niza od dnevne a i veca je vlaga u zraku , preko dana isti sistem ko i po zimi , propuh 10 minuta 4 do 5 puta na dan da se zidovi ne pregriju , vec ces ti nauciti u radu kako ti je naj bolje.
Moj savjet: zdrava i cista zuta slama od zobi ili psenice se fino sasjece (za to se inace koriste mlinovi cekicari) , potopi se u vodi 24 sata da upije vodu u sebe i u tu vodu dodas i neki od fungicida ( zaboravio sam vec kako se zovu , uglavnom su to fungicidi protiv zelene pljesni , a mozes koristiti i hipermangan , imas ga u apoteci ) , i drugi dan izvadis slamu da se procjedi , i kad se malo procjedi onaj visak vode , stavis je u kotao s cistom vodom i kuhas nekih 45 minuta , kad to prodje izvadis slamu na najlon i pokrijes je drugim najlonom (rasiris je ) i ostavis da se ohladi , kad se ohladi stavljas u plasticne vrece na koje si prije toga izbusio rupe cca 16 mm , stavis sloj od oko 10 cm slame pa dobru saku micelijuma , opet red 10 cm slame pa saka micelijuma i tako do vrha , i kad napunis uvrnes vrh vrece i zaljepis ga selotep trakom ( siroka 5 cm prozirna ili smedja) , donje vrhove vrece ako ih vreca po obliku ima obavezno lagano odsjeces da na vreci ima kuda odtjecati visak vode ako se stvori kroz cjedjenje) , ako nisi izbusio vrece prije punjenja to mozes i nakon punjenja , skalpelom isjeces male + oko 2 x 2 cm kroz koje ce se pojavljivati gljiva ili uzmes cjev 16 mm od grijanja bakrenu , zagrijes je i busis najlon na vrecama punim ide ko ludo.
Prvih 15 dana ne pustaj cisti zrak , ne provjetravati prostoriju da se micelijum bolje razvije , ne treba svjetlo, kad to prodje naglo provjetri prostor i spusti temperaturu micelijuma ako mozes na nekih 18 stepeni , inace kod prorastanja treba da bude izmedju 21 i 23 stepena , i tad si sokirao micelijum , od tada svaki dan bar po sat vremena ubacuj novi svjezi zrak i u roku 7 dana ce ti se pojaviti na rupama gljive , dalje znas , vlaga oko 80 do max 90 % , svjetlo bar 10 sati na dan , obilne kolicine svjezeg zraka , provjetravanje preko zime , napravis propuh 10 minuta i onda sve zatvoris , tako bar 4 do 5 puta na dan da ti se zidovi ne podhlade jer ces previse izgubiti na temperaturi prostora , preko ljeta rashladjuj prostor preko noci , znaci sto vise svjezeg zraka po noci kad je temperatura zraka dosta niza od dnevne a i veca je vlaga u zraku , preko dana isti sistem ko i po zimi , propuh 10 minuta 4 do 5 puta na dan da se zidovi ne pregriju , vec ces ti nauciti u radu kako ti je naj bolje.
sarbanac
Banned
Hvala na odgovoru. Tehniku sa slamom sam savlado. Kuvana slama uz dodatak topolove piljevine oceđena i ohlađena. Ta kombinacija radi. Sadim samo za sebe.
Iron ex stefanvoce
Član
Uzeo sam micelijum K-12 , kakve su karakteristike tog micelijuma i kakav je uopste ??? Planiram sadnju na stablima .
sarbanac
Banned
Neznam kakav je taj soj. Ja sam prošle god sadio na panj i živo drvo. Mislim da bi na drvene oblice trebalo saditi zimski soj. Kod mene se pojavile posle 45 dana al je godina bila šašava. Sad bi trebalo da stupe na pravi rod. Čekam da otopli još malo pa da meljemo slamu i u kazan.
Iron ex stefanvoce
Član
A je l` problem da mi napises oznake zimskih i oznake letnjih micelijuma ?
sarbanac
Banned
. Bi rado samo kad bi znao. Valjda zna ovaj što prodaje seme.
biljojed
Član
jel mogu da zapatim ja te bukovače po nekim panjevima u hladovini, itd? I gde da kupim micelijum? Ne zanima me da prodajem, nego čisto iz zabave za mene...
Milivoje991
Novajlija
Da li je pametno gajiti bukovacu u potkrovlju.. ispod krova?? To pitam zbog radi vrucine kada upece sunce po krovu, pa da li ce da prezive tu vrucinu...))
I da li bi mi mozda pomogla neka izolacija zidna??
I da li bi mi mozda pomogla neka izolacija zidna??
ana marija
Novajlija
gde moze da se kupi micelijum za uzgoj bukovace ? zamolila bi sve koji znaju da mi posalju na moj majil zoranapanic@gmail.com
Pazljivo sam citao celu temu,voleo bih da probam proizvodnju bukovace ovde sam mnogo naucio,jedno mi nije jasno posejane micelije rastu u tri navrata-znaci tri berbe-sta posle sa slamom i dzakovima,dali se sve baca ili se moze ponovo koristiti.
peto1
Moderator
Sve se baca ali se moze upotrebiti za dubrenje basta ili njiva zavisno od kolicine.
sve mi je jasno sad samo na posao.Hvala vam ljudiborbar
Član
Sad za vikend sam "posijao" vrecu bukovace. Koristio sam psenicnu slamu. Micelij sam nabavio od jednog covjeka iz Tuzle preko pik-a. U blizini Broda ili Banja Luke niko se ne bavi ovime. Micelij je bio na psenici,drzao sam ga jedno vrijeme u frizideru (tako je rekao ovaj sto mi je prodao micelij "moze stajati u frizideru dok ne htjednes posijati") jer sam cekao da prodje zetva. Radim ovo za kucne potrebe, cisto da vidim hoce li biti ista od toga. Nisam se bas drzao pravila sto se tice postupka pravljenje(sjeckanje, kuvanje, cijedjenje) vec onako. Stavio slamu u kazanicu, nalivio vrele vode, ostavio da stoji oko 10-ak minuta, ocjedio 15-ak minuta, i stavio u onu crnu vrecu od smeca po prinicipu red slame, red micelija i sad cekam sta ce da se desi. Vjerovatno nista al opet ko zna 
Vrecu sam smjestio u pusnicu iz nekoliko razloga:tamno je,betonski pod zbog vlage a i tu siguno nece smetati jer se slanina i suvo meso davno pojelo a do nove ture ima jos vremena.
Jos sam nesto uradio vezano za bukovacu pa me zanima vase misljenje. Pravio sam drvene cepove sa micelijom bukovace. Kako nigdje nisam nasao nikakvo uputstvo kako bi se napravilo,uradio sam sljedece. Kupio sam drvene cepove sa namjestaj(30 komada oko 3km=1.5EUR). U jednu teglu od krastavaca stavio micelija, ubacio te cepove, malo pokvasio i ostavio da vidim sta ce da ce desi. Za par dana se micelij prosirio i na te cepove. Dio cepova sam ubacio u bukove panjeve i sad cekam da vidim sta ce da bude.
Imam i slike ali nigdje ne vidim atach
Vrecu sam smjestio u pusnicu iz nekoliko razloga:tamno je,betonski pod zbog vlage a i tu siguno nece smetati jer se slanina i suvo meso davno pojelo a do nove ture ima jos vremena.Jos sam nesto uradio vezano za bukovacu pa me zanima vase misljenje. Pravio sam drvene cepove sa micelijom bukovace. Kako nigdje nisam nasao nikakvo uputstvo kako bi se napravilo,uradio sam sljedece. Kupio sam drvene cepove sa namjestaj(30 komada oko 3km=1.5EUR). U jednu teglu od krastavaca stavio micelija, ubacio te cepove, malo pokvasio i ostavio da vidim sta ce da ce desi. Za par dana se micelij prosirio i na te cepove. Dio cepova sam ubacio u bukove panjeve i sad cekam da vidim sta ce da bude.
Imam i slike ali nigdje ne vidim atach
http://poljoinfo.com/showthread.php?3231-Postavljanje-slike-u-poruciImam i slike ali nigdje ne vidim atach
borbar
Član
Od onih bukovaca na slami nema nista (bas sto se tice ove sjetve)! Izgleda da nisam dobro ocijedio slamu. Kada sam otvorio vrecu, vec je pocela da truli i opako smrdi.
Ovo je moja proizvodnja. Kompost pravim sam ...
Ko tvrdi da je proizvodnja bukovace "lak posao sa malim ulaganjem i velikom zaradom", ili nema pojma, ili obmanjuje namerno.
10 - 20 komposta za kucne potrebe moze da proizvede svako bez vecih problema, ali, sve preko 50 - 100 komposta po prostoriji, znaci komercijalni uzgoj, ogormna je muka. Ja proizvedem svakog meseca izmedju 2000 i 2500 Kg sveze bukovace, i nije nimalo lako. Na svakom koraku su ozbiljni problemi. Ko je probao, zna o cemu pricam. To ne znaci da treba odustati (ja sam primer da moze), ali onaj ko namerava time komercijalno da se bavi, mora dobro da se informise, da istrazi trziste, spremi se na ogromna ulaganja i rad.
U prethodnom periodu sam kupovao kompost od raznih proizvodjaca po Srbiji, i ni sa jednim nisam bio zadovoljan, Tacnije, ni sa jednim nisam mogao da predjem pozitivnu nulu. To me je nateralo da krenem u proizvodnju svog komposta. Bilo mi je potrebno prvo mnogo ulaganja u infrastrukturu, a tek onda je krenulo visemesecno ispitivanje i istrazivanje, dok nisam dosao do rezultata koji mene zadovoljava.
Od ovog posla, moze da se zivi, ali rizici su na svakom koraku. Ko planira avione i kamione, mora da mnogo ulozi, da mnogo zna, da ima obezbedjeno trziste, i da ima mnogo srece ...
Iako sam tehnolog po struci, iako sam procitao pola biblioteke o bukovaci, obisao pola Srbije gledajuci druge proizvodnje, pricao i savetovao se sa raznim strucnjacima i uglednim profesorima, dok nisam sam sve prosao, probao, provalio i naucio, nisam poceo pozitivno da poslujem. A to nije nimalo ni kratak ni jeftin put.
@paun13
Lepo vam ovo izgleda, da li biste mogli da malo detaljnije opisete proces prozivodnje? ( kolicinu micelije, zasto crni dzakovi, koji vam je procenat ploda u odnosu na tezinu supstrata)
Ja sam poceo sa 3 tone supstrata, jos uvek ucim, i manje vise sve radim rucno, pa gledam kako je moguce polako ali sigurno napredovati u proizvodnji i povecanju prihoda.
Lepo vam ovo izgleda, da li biste mogli da malo detaljnije opisete proces prozivodnje? ( kolicinu micelije, zasto crni dzakovi, koji vam je procenat ploda u odnosu na tezinu supstrata)
Ja sam poceo sa 3 tone supstrata, jos uvek ucim, i manje vise sve radim rucno, pa gledam kako je moguce polako ali sigurno napredovati u proizvodnji i povecanju prihoda.
