Stajsko đubrivo

iskreno nisam znao za ovo do skoro,da sam znao sigurno bi ispostovao koliko bi mogao,jer treba isterati djubre po suvom a orati sa vlagom,tako da dosta i spoljne prilike uticu !
 
Jučerašnji , današnji i sutrašnji posao...

34ytfso.jpg

29gigir.jpg
 
Na zalost moj stajnjak zajedno sa kalcifikacionim njivalom stoji razbacan vec 20 dana.Jedino ta parcela se ne moze zaorati,kisa nije pala u isto meri kao u drugim delovima polja.A pre 5-6 dana kad smo mislili da zaoremo,ja jos razbacam i map.I oces djoku,opet neuspeli pokusaj,pored suve zemlje na 10-15cm,dodatno pravi problem proklizavanje zbog stajnjaka.Jedino me tesi sto su ipak bile ucestale padavine(mada ne obilne)i temperatura nije prelazila 10-12 stepeni,pa se nadam da nije doslo do znatnog isparenja iz stajnjaka i map-a.Prekosutra,ako da Bog,idemo sa jacim traktorom da stavim tacku na toj parceli.
 
dali postoji u stajnjaku 3 15 tice?pitam zato jer kod nas jedan samo djubri i baca ureju i nije mu los prinos.kolko ono moz godina trajati?
 
Milane, 3x15 ti je u stvari odnos N, P i K u đubrivu (N - azot, P - fosfor, K - kalijum). Znači u 3x15 je to izbalansirano, kod 7-16-32 vidiš i sam ima više kalijuma, a manje azota...

Tako da tvoje pitanje može da bude samo koliko N, P i K ima u stajskom đubretu. To sad zavisi od koje životinje je đubre, uglavnom ja koliko znam tj koliko sam čuo, ljudi koji imaju novaca bacaju i veštačko i stajsko. Opet to zavisi i kakvo ti je zemljište koliko čega ćeš da baciš, aj nek ti neko ko zna sigurnije odgovori, ja sam imao potrebu da ti objasnim tvoje pitanje zašto je loše formulisano :osmeh:
 
Табела 1. Просечан садржај макроелемената у свежем стајњаку (%)​
[TABLE="width: 458"]
[TR]
[TD="width: 96"]Тип стајњака[/TD]
[TD="width: 59"]
N​
[/TD]
[TD="width: 60"]
P2O5​
[/TD]
[TD="width: 59"]
K2O​
[/TD]
[TD="width: 59"]
Ca​
[/TD]
[TD="width: 59"]
Mg​
[/TD]
[TD="width: 50"]
S​
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 96"]Говеђи[/TD]
[TD="width: 59"]
0.6​
[/TD]
[TD="width: 60"]
0.3​
[/TD]
[TD="width: 59"]
0.5​
[/TD]
[TD="width: 59"]
0.3​
[/TD]
[TD="width: 59"]
0.1​
[/TD]
[TD="width: 50"]
0.04​
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 96"]Коњски[/TD]
[TD="width: 59"]
0.6​
[/TD]
[TD="width: 60"]
0.3​
[/TD]
[TD="width: 59"]
0.6​
[/TD]
[TD="width: 59"]
0.3​
[/TD]
[TD="width: 59"]
0.1​
[/TD]
[TD="width: 50"]
0.04​
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 96"]Овчији[/TD]
[TD="width: 59"]
0.9​
[/TD]
[TD="width: 60"]
0.5​
[/TD]
[TD="width: 59"]
0.8​
[/TD]
[TD="width: 59"]
0.4​
[/TD]
[TD="width: 59"]
0.1​
[/TD]
[TD="width: 50"]
0.06​
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 96"]Свињски[/TD]
[TD="width: 59"]
0.6​
[/TD]
[TD="width: 60"]
0.5​
[/TD]
[TD="width: 59"]
0.4​
[/TD]
[TD="width: 59"]
0.5​
[/TD]
[TD="width: 59"]
0.1​
[/TD]
[TD="width: 50"]
0.10​
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 96"]Кокошји[/TD]
[TD="width: 59"]
1.5​
[/TD]
[TD="width: 60"]
1.3​
[/TD]
[TD="width: 59"]
0.5​
[/TD]
[TD="width: 59"]
3.0​
[/TD]
[TD="width: 59"]
0.3​
[/TD]
[TD="width: 50"]
0.40​
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 96"]Бројлерски[/TD]
[TD="width: 59"]
3.1​
[/TD]
[TD="width: 60"]
3.0​
[/TD]
[TD="width: 59"]
2.0​
[/TD]
[TD="width: 59"]
2.0​
[/TD]
[TD="width: 59"]
0.4​
[/TD]
[TD="width: 50"]
0.70​
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Tабела 2. Просечан садржај микроелемената у свежем стајњаку (%)​
[TABLE="width: 455"]
[TR]
[TD="width: 91"]
Тип стајњака​
[/TD]
[TD="width: 56"]
Mn​
[/TD]
[TD="width: 57"]
Zn​
[/TD]
[TD="width: 57"]
Cu​
[/TD]
[TD="width: 57"]
B​
[/TD]
[TD="width: 56"]
Fe​
[/TD]
[TD="width: 65"]
Влага %​
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 91"]Говеђи[/TD]
[TD="width: 56"]0.003[/TD]
[TD="width: 57"]0.002[/TD]
[TD="width: 57"]0.0008[/TD]
[TD="width: 57"]0.002[/TD]
[TD="width: 56"]---[/TD]
[TD="width: 65"]
80​
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 91"]Коњски[/TD]
[TD="width: 56"]0.003[/TD]
[TD="width: 57"]0.002[/TD]
[TD="width: 57"]0.0008[/TD]
[TD="width: 57"]0.002[/TD]
[TD="width: 56"]---[/TD]
[TD="width: 65"]
70​
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 91"]Овчији[/TD]
[TD="width: 56"]0.003[/TD]
[TD="width: 57"]0.002[/TD]
[TD="width: 57"]0.0008[/TD]
[TD="width: 57"]0.002[/TD]
[TD="width: 56"]---[/TD]
[TD="width: 65"]
65​
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 91"]Свињски[/TD]
[TD="width: 56"]0.0005[/TD]
[TD="width: 57"]0.010[/TD]
[TD="width: 57"]0.0004[/TD]
[TD="width: 57"]0.0003[/TD]
[TD="width: 56"]0.03[/TD]
[TD="width: 65"]
80​
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 91"]Кокошји[/TD]
[TD="width: 56"]0.003[/TD]
[TD="width: 57"]0.002[/TD]
[TD="width: 57"]0.0006[/TD]
[TD="width: 57"]0.002[/TD]
[TD="width: 56"]0.06[/TD]
[TD="width: 65"]
65​
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

NPK 15-15-15 znači da na 100 kila đubriva imaš po 15 kila N, P i K. Drugim rečima 15 %. To znači da tvoj goveđi stajnjak ima NPK u odnosu 0.6-0.3-0.5 što je malo ako računaš recimo 100 grama veštaka po sadnici, radi okruglog računanja, ovde ti treba znači 2 kila po sadnici umesto 100 grama veštaka, molim vas da me neko ispravi ako lupetam gluposti. Znači ili da ga staviš veće količine od preporučene količine veštaka ili da dodaš veštačko. Naveo sam ti 100 grama da bi lakše računao tj množio po potrebi.

A možeš još svašta pročitati na sledećim sajtovima, svima preporučujem ovaj prvi kao najobimniji:

http://moba.rs/tekst?article=dobra-poljoprivredna-praksa-na-farmama-i-stajnjak

http://www.poljopartner.rs/VestDetaljno.aspx?id=22907&grupa=6

http://www.agroinfotel.net/index.ph...:organska-ubriva&catid=11:ratarstvo&Itemid=27

http://www.biogassrbija.com/biogas-postrojenja.php
 
Jedna rečenica u tekstu me zaintrigirala, svi vidim bacaju stajnjak na jesen zimu, po ovoj rečenici razumem za ratarstvo i nešto što sad treba već da krene ali za voćarstvo i voćke koje ulaze u period mirovanja, po ovoj rečenici je bolje stajnjak baciti u martu aprilu:

Нутријенти из стајњака ће се најбоље искористити ако се стајњак користи непосредно пре или током сезоне пораста усева.
 
Zamolio bih vas da mi razjasnite neke stvari.Po gore navedenoj tabeli sadrzaja NPK u stajnjaku po mojoj racunici(nadam se da sam dobro izracunao) izadje da kroz 30t/h govedjek stajnjaka mi unesemo 180kg azota,90kg fosfora i 150kg kalijuma.To uopste nije mala kolicina,a i poznato mi je da biljka lakse usvaja hraniva organskog porekla.Ako uzmem u obzir da na primer za kukuruz optimalne potrebe su: azot=120-160kg/h,fosfor= oko 80kg/h,za kalijum sam zaboravio, jer ga imam u dovoljnoj kolicini,dodjemo do zakljucka da sa jednim unosenjem stajnjaka mi smo zadovoljili sve potrebe,cak smo i prekoracili.Zasto je onda preporuka da uz stajnjak unosimo i NPK kroz vestak?.Mogli bi na primer svake godine samo stajnjak.Da li je mozda odgovor u tome da( kao sto @mindjusar rece),mi stajnjakom odrzavamo kolicinu NPK u zemljistu(makro i mikro elemente obzirom da svake 4-te godine po preporuci unosimo),a vestakom nadoknadjujemo iznesene kolicine NPk kroz useve?:sta:
 
Poslednja izmena:
Ima istine u tome što kaže minđušar. Takvom kombinacijom održavaš nivo NPK na visokom nivou.
Ja lično gde počnem da unosim stajnjak, gledam da to bude svake druge-treće godine (sve zavisi dal je pileći ili goveđi stajnjak) i tu više veštačko NPK đubrivo - nema šta da traži. To mogu jer nam je zemlja izuzetno bogata sa Kalijumom. Jedino koristim prihranu sa AN-om ili UREA đubrivima. I to je svake druge godine, jer idem sistem soja-kukuruz, pa soja ne dobija ništa od azotnih đubriva.

Najveći problem srpskog ratarstva je manjak stajskog đubriva, te je većina prinuđena da koristi veštačka đubriva.
 
Zakljucak na mestu.
Zbog toga bitno osiromasujemo zemljsite. Odatle ce onda morati da se smisle neke strateske mere, jer ovako nece moci. Mislim da je svima jasno u kom cemo se pravcu kretati.
 
Rambos nesto ti se neslaze racunica ,sa tebelom,po tabeli izadje da dobies dosta vise NPK od 30 tona stajskog djubriva,,-ako sam i ja dobro racunao.
 
Zakljucak na mestu.
Zbog toga bitno osiromasujemo zemljsite. Odatle ce onda morati da se smisle neke strateske mere, jer ovako nece moci. Mislim da je svima jasno u kom cemo se pravcu kretati.

да поделимо паткице по министарству пољопривреде ? па да буде неке користи од њих :haha:
 
N
100kg x0,6%= 0,6 kg
1000kg=6kg
10000kg=60kg
30000kg=180kg
ili
30000kg:100%=x:0.6% , X=(30000kgx0.6%)/100= 180kg
100 kg x0,3%= 0,3 kg
1000 kg=3 kg
10000 kg= 30 kg
30000 kg= 90 kg
I tako dalje....
 
Nazad
Vrh