Radovi u malinjaku

da li jos nije kasno za prolecno prskanje? pupoljci jos nisu krenuli a i vreme nije dozvolilo ranije prskanje. da li moze pregoreli stajnak sad pa pomesati sa zemljom posle vezivanja i prskanja? i kad se baca kan djubrivo krajem marta ili sredinom aprila? hvala
 
Riba1990 je napisao(la):
da li jos nije kasno za prolecno prskanje? pupoljci jos nisu krenuli a i vreme nije dozvolilo ranije prskanje. da li moze pregoreli stajnak sad pa pomesati sa zemljom posle vezivanja i prskanja? i kad se baca kan djubrivo krajem marta ili sredinom aprila? hvala
Kliknite za proširenje...
Nije kasno,sacekaj prve dane lepog vremena i kreni,ovo ti je najvaznije prskanje.I za stajnjak ti nije kasno,dobro sto je pregoreli.Sada bacas NPK formulacije(10/20/30 ili ako ga nema 8/16/24,

/
 
ismo je napisao(la):
Nije kasno,sacekaj prve dane lepog vremena i kreni,ovo ti je najvaznije prskanje.I za stajnjak ti nije kasno,dobro sto je pregoreli.Sada bacas NPK formulacije(10/20/30 ili ako ga nema 8/16/24,

/
Kliknite za proširenje...

bacio sam npk jos u decembru 8/16/24 200kg toliko su mi preporucili kad sam radio analizu zemljista, kan su preporucili 65kg a stajnjak 1000kg i krecnjak 160kg za parcelu.
 
Riba1990 je napisao(la):
bacio sam npk jos u decembru 8/16/24 200kg toliko su mi preporucili kad sam radio analizu zemljista, kan su preporucili 65kg a stajnjak 1000kg i krecnjak 160kg za parcelu.
Kliknite za proširenje...
Sve je to u redu,te kolicine prema analizama,medjutim,nije mi jasno zasto u decembru?Verovatno su temperature bile niske i zemljiste zamrznuto,onda nema tu nekog efekta sto se NPK tice.Stajnjak je u redu ako je bio zagrnut zemljom odma posle rasturanja.Najbolje se konsultuj sa ljudima koji su ti uradili analize i preporucili te kolicine.
 
ismo je napisao(la):
Sve je to u redu,te kolicine prema analizama,medjutim,nije mi jasno zasto u decembru?Verovatno su temperature bile niske i zemljiste zamrznuto,onda nema tu nekog efekta sto se NPK tice.Stajnjak je u redu ako je bio zagrnut zemljom odma posle rasturanja.Najbolje se konsultuj sa ljudima koji su ti uradili analize i preporucili te kolicine.
Kliknite za proširenje...

bio je pocetak decembra nije bilo mrazeva vec kisovito vreme padala je kisa 3-4 dana uzastopno posle bacanja. rekli su mi da npk bacim najkasnije do decembra meseca a kan u prolece krajem marta pocetkom aprila 35kg a posle u polovini maja bacim ostatak. za krecnjak mi nista nisu rekli kao to je veoma mala kolicina i nemoras da bacas...
 
Riba1990 je napisao(la):
bio je pocetak decembra nije bilo mrazeva vec kisovito vreme padala je kisa 3-4 dana uzastopno posle bacanja. rekli su mi da npk bacim najkasnije do decembra meseca a kan u prolece krajem marta pocetkom aprila 35kg a posle u polovini maja bacim ostatak. za krecnjak mi nista nisu rekli kao to je veoma mala kolicina i nemoras da bacas...
Kliknite za proširenje...

Druze,ja se bavim malinom od 87.god, nepotcenjujem strucno znanje,ali i svaki proizvodjac mora kroz iskustvo da bude veci strucnjak od njih,a ako spois njihovo znanje i svoje iskustvo to je ono najbolje.Npr.da pitas 3 razlicita strucnjaka za istu stvar dobices 3 razlicita odgovora,onda ces se naci u jos vecem cudu.
 
tasoo je napisao(la):
Druze,ja se bavim malinom od 87.god, nepotcenjujem strucno znanje,ali i svaki proizvodjac mora kroz iskustvo da bude veci strucnjak od njih,a ako spois njihovo znanje i svoje iskustvo to je ono najbolje.Npr.da pitas 3 razlicita strucnjaka za istu stvar dobices 3 razlicita odgovora,onda ces se naci u jos vecem cudu.
Kliknite za proširenje...

da znam to jer sam vec uradio pitao sam 5-6 strucnjaka svako ima drugacije misljenje. nov sam u ovome, prosle godine sam zasadio maline, ali nisam ostao samo na ''strucno'' znanje raspitivao sam se okolo kod malinara ali i kod njih je sve razlicito svako ima svoju praksu...
 
Pokusaj da izaberes strucnjaka koji je vec radio kompletno vodjenje nekih malinjaka i postigao neke zadovoljavajuce rezultate, i onda se osloni na njega dok ne steknes iskustva. Tako sam bar ja uradio...
 
marko987 je napisao(la):
ONo sto sam uspeo da nadjem u vezi sumpora je da je prirodni fungicid i da sprecava hlorozu kod maline.
Sad hloroza je nedostatak gvozdja (hloroza) koju izaziva krec. Simptomi slicni kao nedostatak magnezijuma i cesto se javljaju zajedno. Pominje se da je malina osetljiva na to
Evo zanimljivog teksta http://www.zdravasrbija.com/lat/Zemlja/Povrtarstvo/274-Nedostatak-minerala-i.php
Evo saznali smo da i krec ima neke lose osobine.

Cegovac odgovoricu ti ovde da mogu i ostali da vide.
Yara je jedino djubrivo koje nije trokomponentno po granulama vec svaka granula sadrzi sve komponente i mikroelemente koje djubrivo ima u sastavu.
Razlaze se nenormalno brzo vec kada je uzmete u ruku osecate da pocinje da se topi,a konkretno COMLEX sadrzi sve mikroelemente koji su itekako potrebni malini. Takodje po preporuci proizvodjaca to je jedino djubrivo koje ne mora da se zakopava sto je za vocarsto odlicno.
Za dalje djubrenje ja koristim Multikal 200kg/ha kada su lastari 10cm proizvodjac svih prihrana koje koristim je Izraelska Haifa.
Posle toga po preporuci treba ici jos jednom multical kada su su lastari oko 30cm ali ja tada ipak idem krec jer svaka od ovih prihrana sadrzi po 15% azota. formulacija im je 15.0.0.-pa element. mislim da je to mnogo azota u tako kratkom roku jer pre toga ide yara.
posle toga ide kan 500kg/ha kada se primeti prvi cvet,negde 12-15 dana posle toga magnisal(magnezijum) 200kg/ha
onda ide kalijum 200kg/ha neged tamo 7 dana po pocetku formiranja poda ali opet gledamo da bude makr 12-15 od predhodnog djubrenja zbog azota u prihranama.

Sto se tice preko lista idem samo jednom na pocetku fertilider vital najvise zbog mikroelemenata i to negde kada su lastari oko 10-15cm i ako stignem bas pred prvu berbu jednom fertilider elit. Ja se fokusiram na prihrane koje idu u zemlju a ono preko lista eto cisto najvise zbog mikroelemenata prskam.
Kliknite za proširenje...

Postovani....! pitanje ove vrednosti kg/ h kako ih rasturas ..? po celoj povrsini ili u trake ? 1m HVALA
 
Pole 50-70cm od biljke ka sredini reda.Stim da se trudim da ne bacam bas za biljku vec malo dalje od recimo 10cm pa onda ovamo recimo ovo 50-70 jbg zavisi kako razbacis.Takodje ne vidim poentu bacanja nicega osim stajnjaka po celoj povrsini reda. Stajnjak ipak ima neke druge pozitivne osobine u odnosu na npk i prihrane. I evo uzeo danas 5 dana odmora i odoh malo da sredim one moje malinjake. Imam sa vikendima 9dana taman da se koliko toliko dovedu u red.
Inace sledeca nedelja cela preko 10stepeni u Ivanjici posle opet kisa.
 
Evo da i dr. vide...?
Gavez je izvor željeza, kalija, kalcija, fosfora, mangana, B vitamina, bjelančevina, minerala; sadrži alantoin (tvar što potiče stvaranje novih stanica), tanine te pirolizidinske alkaloide i kao takav je izvrsno biognojivo.
Sastojci:
1. gavez, list i stabljika
2. kišnica, izvorska, dobra bunarska ili 2-3 dana odstajala vodovodna voda
3. drvena ili plastična posuda
4. mreža ili rupičasti poklopac
Priprava gaveznog gnojiva:
1. kilogram svježeg lista i stabljike gaveza, ili 150 grama suhe tvari stavi se u drvenu posudu i prelije s 10 litara hladne vode
2. posuda se postavi na toplo, osunčano mjesto; dalje od kuće zbog mirisa koji se razvija, nalik stajskom gnoju
3. posuda se pokrije rupičastim poklopcem ili gušćom mrežicom, kako bi nesmetano cirkulirao zrak i kako ne bi upadali kukci
4. svaki se dan većom kuhačom ili drvenim štapom - smjesa brižljivo promiješa
5. vrenje prestaje za otprilike 2 tjedna, kada se smjesa prestaje pjeniti, a gnojivo postaje smeđe i spremno za uporabu
6. sadržaj se procijedi u nemetalnu posudu
7. litra tekućeg gaveznog gnojiva miješa se s 10 litara vode.
Napomena:
Gnojidba se obavlja jedanput tjedno u proljeće i ljeto, odnosno jednom mjesečno, kada prestane intenzivan rast biljke.


MAY
2
TEKUĆE GNOJIVO OD KOPRIVE, potiče rast i stvaranje klorofila, privlači gliste u vrt









(lat. Urtica dioica)


Kopriva je izvor dušika, kalija, željeza, fosfora, kalcija, vitamina C i A te različitih minerala, organskih kiselina i flavonoida. Zbog toga je izvrsno biognojivo.
Sastojci:
1. kopriva, cijela biljka
2. kišnica, izvorska, dobra bunarska ili 2-3 dana odstajala vodovodna voda
3. drvena ili plastična posuda
4. mreža ili rupičasti poklopac
5. šaka – dvije kamenoga brašna
Priprava koprivnog gnojiva:
1. kilogram svježe koprive, ili 200 grama suhe tvari ubrane prije cvatnje, stavi se u drvenu posudu i prelije s 10 litara hladne vode
2. u posudu se ubaci šaka – dvije kamenoga brašna, zbog ublažavanja neugodnog mirisa koji se razvija tijekom vrenja
3. posuda se postavi na toplo, osunčano mjesto; što dalje od kuće, zbog neugodnog mirisa
4. posuda se pokrije rupičastim poklopcem ili gušćom mrežicom, kako bi nesmetano cirkulirao zrak i kako ne bi upadali kukci
5. svaki se dan većom kuhačom ili drvenim štapom - smjesa brižljivo promiješa
6. vrenje prestaje za 12-21 dan, kada se smjesa prestaje pjeniti, a gnojivo postaje tamno i spremno za uporabu
7. sadržaj se procijedi u nemetalnu posudu
8. litra koprivinog gnojiva miješa se s 10 litara vode.
Napomena:
Gnojidba se obavlja svakih 10 dana u proljeće i ljeto po tlu, a ne po zelenim dijelovima biljke, odnosno jednom mjesečno, kada prestane intenzivan rast biljke.
Koprivino gnojivo nije pogodno za uporabu na grahu, grašku, luku i češnjaku
 
Radi li se sta?Ja sam povezao gornju zicu pre 10 dana i od tada sneg,kisa katastrofa.Sad dolazim iz malinjaka,snega ima jos malo ali trebace bar 3 dana da se zemlja prosusi pa nastavljamo radove.Kakvo je stanje kod vas?
 
Ćegovac je napisao(la):
Radi li se sta?Ja sam povezao gornju zicu pre 10 dana i od tada sneg,kisa katastrofa.Sad dolazim iz malinjaka,snega ima jos malo ali trebace bar 3 dana da se zemlja prosusi pa nastavljamo radove.Kakvo je stanje kod vas?
Kliknite za proširenje...
:sjasi:O jarane pa ti si ko na konju,ja nemogu uci u malinjak najmanje jos 7-10 dana,a taman sam se bio zalaufao,al jbg. sneg,a mozda je bolje nego prosle godine da pada na ozelenilu malinu pa je umanjio prinos 30%
 
Kod mene spao sneg ima 3,4 dana.Sto se tice vezivanje negde sam na pola puta,a pupak je krenuo lepo.Primetio sam da uopste nema suvih lastara,sto je dobro,a bilo je jakih mrazeva.
 
tasoo je napisao(la):
:sjasi:O jarane pa ti si ko na konju,ja nemogu uci u malinjak najmanje jos 7-10 dana,a taman sam se bio zalaufao,al jbg. sneg,a mozda je bolje nego prosle godine da pada na ozelenilu malinu pa je umanjio prinos 30%
Kliknite za proširenje...


I kod mene isti slucaj... sneg u malinjaku 30-ak cm, jos 10 dana nema sanse da pocnem bilo sta...
 
Ja sutra krecem u vezanje maline,blata ima pa me najvise brine ucvrscivanje direka jer sve klima...Do vikenda da se zavrsi i da poprskam bakarnim uljem... agrosava mislim da je proizvodjac...

Kakva su Vam iskustva sa bakarnim uljem,dali je sada pravo vreme,koja koncentracija...nasao sam da moze razlicita razmera zavisno koji je stadijum pupoljaka mislim...
 
pole je napisao(la):
Evo da i dr. vide...?
Gavez je izvor željeza, kalija, kalcija, fosfora, mangana, B vitamina, bjelančevina, minerala; sadrži alantoin (tvar što potiče stvaranje novih stanica), tanine te pirolizidinske alkaloide i kao takav je izvrsno biognojivo.
Sastojci:
1. gavez, list i stabljika
2. kišnica, izvorska, dobra bunarska ili 2-3 dana odstajala vodovodna voda
3. drvena ili plastična posuda
4. mreža ili rupičasti poklopac
Priprava gaveznog gnojiva:
1. kilogram svježeg lista i stabljike gaveza, ili 150 grama suhe tvari stavi se u drvenu posudu i prelije s 10 litara hladne vode
2. posuda se postavi na toplo, osunčano mjesto; dalje od kuće zbog mirisa koji se razvija, nalik stajskom gnoju
3. posuda se pokrije rupičastim poklopcem ili gušćom mrežicom, kako bi nesmetano cirkulirao zrak i kako ne bi upadali kukci
4. svaki se dan većom kuhačom ili drvenim štapom - smjesa brižljivo promiješa
5. vrenje prestaje za otprilike 2 tjedna, kada se smjesa prestaje pjeniti, a gnojivo postaje smeđe i spremno za uporabu
6. sadržaj se procijedi u nemetalnu posudu
7. litra tekućeg gaveznog gnojiva miješa se s 10 litara vode.
Napomena:
Gnojidba se obavlja jedanput tjedno u proljeće i ljeto, odnosno jednom mjesečno, kada prestane intenzivan rast biljke.


MAY
2
TEKUĆE GNOJIVO OD KOPRIVE, potiče rast i stvaranje klorofila, privlači gliste u vrt









(lat. Urtica dioica)


Kopriva je izvor dušika, kalija, željeza, fosfora, kalcija, vitamina C i A te različitih minerala, organskih kiselina i flavonoida. Zbog toga je izvrsno biognojivo.
Sastojci:
1. kopriva, cijela biljka
2. kišnica, izvorska, dobra bunarska ili 2-3 dana odstajala vodovodna voda
3. drvena ili plastična posuda
4. mreža ili rupičasti poklopac
5. šaka – dvije kamenoga brašna
Priprava koprivnog gnojiva:
1. kilogram svježe koprive, ili 200 grama suhe tvari ubrane prije cvatnje, stavi se u drvenu posudu i prelije s 10 litara hladne vode
2. u posudu se ubaci šaka – dvije kamenoga brašna, zbog ublažavanja neugodnog mirisa koji se razvija tijekom vrenja
3. posuda se postavi na toplo, osunčano mjesto; što dalje od kuće, zbog neugodnog mirisa
4. posuda se pokrije rupičastim poklopcem ili gušćom mrežicom, kako bi nesmetano cirkulirao zrak i kako ne bi upadali kukci
5. svaki se dan većom kuhačom ili drvenim štapom - smjesa brižljivo promiješa
6. vrenje prestaje za 12-21 dan, kada se smjesa prestaje pjeniti, a gnojivo postaje tamno i spremno za uporabu
7. sadržaj se procijedi u nemetalnu posudu
8. litra koprivinog gnojiva miješa se s 10 litara vode.
Napomena:
Gnojidba se obavlja svakih 10 dana u proljeće i ljeto po tlu, a ne po zelenim dijelovima biljke, odnosno jednom mjesečno, kada prestane intenzivan rast biljke.
Koprivino gnojivo nije pogodno za uporabu na grahu, grašku, luku i češnjaku
Kliknite za proširenje...

Može li jedno malo pojašnjenje u vezi kamenog brašna? Pošto se prvi put susrećem sa ovim terminom,šta je to i gde može da se nabavi?
Hvala unapred
 
Morate se prijaviti ili registrovati da odgovorite ovde.
Nazad
Vrh