mika_google
Član
Odg: PROTESTNA VOŽNJA TRAKTORIMA
Evo Miki druze moj, ja cu malo da pojasnim termin DEMOKRATIJA (pravi), a i ovaj nas model demokratije (kvazi, odnosno reprezentativna demokratija).
Pravo znacenje reci demokratija (poteklo iz grcke reci) je "vladavina naroda". Demokratija je pocela da se razvija u grckim gradovima-drzavama kao direktna i neposredna demokratija. To je drzavna forma u kojoj drzavna vlast proizilazi iz naroda i direktno ili indirektno biva izvrsavana od naroda.
Ova danasnja moderna demokratija je nastala iz nekih kalvinistickih (teoloski sistem i pristup hriscanskom zivotu koji naglasava vladavinu Boga nad svim stvarima) ubedjenja 17. veka, posebno u Skotskoj, Engleskoj i Holandiji, gde se pojavila kao nosilac religioznog i politickog zivota, po ucenju prosvetiteljstva, posebno po njegovom posmatranju slobode i jednakosti svih, te po normativnom znacenju razumnog razmisljanja pojedinca o drzavi i drustvu. Kao osnova pojavila su se ucenja Jean-Jacques Rousseau-a o suverenitetu naroda kao o nedeljivom i neotudjivom pravu naroda.
Prva moderna demokratska drzava bile su Sedinjene Americke Drzave.
U Evropi je po prvi put u Francuskoj revoluciji osnovana drzava na demokratskim principima.
Uostalom, demokratska forma drzave cak je i na zapadu veoma razlicita od drzave do drzave: najpre postoji podela na plebiscitarnu i reprezentativnu demokratiju.
Katrakteristika plebiscitarne demokratije je mogucnost neposrednog izjasnjavanja naroda o nekom pitanju putem glasanja, bilo da se radi o izboru najviseg drzavnog organa ili o mogucnosti da se najpre zahtevom za izjasnjavanje naroda o nekom pitanju, a potom i glasanjem ili direktnom odredbom drzavnog organa o izjasnjavanju naroda, narod ucini zakonodavnom vlascu. Ipak, i pri ovoj konstrukciji, normalna zakonodavna vlast ostaje u nadleznosti parlamenta. Dakle, kod plebiscitarnih odluka radi se uvek o retkim izuzecima. Ovakvi izuzeci su jako cesti u Svajcarskoj.
U reprezentativnim demokratijama (to je primer demokratije koja se po meni sprovodi u Srbiji) svako izjasnjavanje naroda putem glasanja o nekoj odluci je iskljuceno.
Iza osnovnog pricipa da je drzavna vlast u rukama naroda (a ne u rukama neke privilegovane klase ili grupe) krije se mnostvo mogucnosti i puteva za ostvarenje najrazlicitijih formi demokratije. Zbog toga je demokratija, u svako doba, za svaki narod jedan poseban, razlicit zadatak.
Evo Miki druze moj, ja cu malo da pojasnim termin DEMOKRATIJA (pravi), a i ovaj nas model demokratije (kvazi, odnosno reprezentativna demokratija).
Pravo znacenje reci demokratija (poteklo iz grcke reci) je "vladavina naroda". Demokratija je pocela da se razvija u grckim gradovima-drzavama kao direktna i neposredna demokratija. To je drzavna forma u kojoj drzavna vlast proizilazi iz naroda i direktno ili indirektno biva izvrsavana od naroda.
Ova danasnja moderna demokratija je nastala iz nekih kalvinistickih (teoloski sistem i pristup hriscanskom zivotu koji naglasava vladavinu Boga nad svim stvarima) ubedjenja 17. veka, posebno u Skotskoj, Engleskoj i Holandiji, gde se pojavila kao nosilac religioznog i politickog zivota, po ucenju prosvetiteljstva, posebno po njegovom posmatranju slobode i jednakosti svih, te po normativnom znacenju razumnog razmisljanja pojedinca o drzavi i drustvu. Kao osnova pojavila su se ucenja Jean-Jacques Rousseau-a o suverenitetu naroda kao o nedeljivom i neotudjivom pravu naroda.
Prva moderna demokratska drzava bile su Sedinjene Americke Drzave.
U Evropi je po prvi put u Francuskoj revoluciji osnovana drzava na demokratskim principima.
Uostalom, demokratska forma drzave cak je i na zapadu veoma razlicita od drzave do drzave: najpre postoji podela na plebiscitarnu i reprezentativnu demokratiju.
Katrakteristika plebiscitarne demokratije je mogucnost neposrednog izjasnjavanja naroda o nekom pitanju putem glasanja, bilo da se radi o izboru najviseg drzavnog organa ili o mogucnosti da se najpre zahtevom za izjasnjavanje naroda o nekom pitanju, a potom i glasanjem ili direktnom odredbom drzavnog organa o izjasnjavanju naroda, narod ucini zakonodavnom vlascu. Ipak, i pri ovoj konstrukciji, normalna zakonodavna vlast ostaje u nadleznosti parlamenta. Dakle, kod plebiscitarnih odluka radi se uvek o retkim izuzecima. Ovakvi izuzeci su jako cesti u Svajcarskoj.
U reprezentativnim demokratijama (to je primer demokratije koja se po meni sprovodi u Srbiji) svako izjasnjavanje naroda putem glasanja o nekoj odluci je iskljuceno.
Iza osnovnog pricipa da je drzavna vlast u rukama naroda (a ne u rukama neke privilegovane klase ili grupe) krije se mnostvo mogucnosti i puteva za ostvarenje najrazlicitijih formi demokratije. Zbog toga je demokratija, u svako doba, za svaki narod jedan poseban, razlicit zadatak.