Proizvodnja ribe u recirkulacionom sistemu

Što reče neko nema glupih pitanja samo glupi odgvori , pa onda da pitam : zbog čega bi se voda morala recirkulisati prečišćati ako mi recimo nebi bio problem non stop novu vodu da dodajem a i da ispuštam . Vodu iz bunara , ali sa dubine 10m u količini 100 lit/min imam relativno jeftino , recimo oko 15kwh struje dnevno . Naravno voda sa 10m je hladna , pretpostavljam da je oko 5 stepeni , ili se varam , pa koja bi onda bila mogućnost ,dali postoji riba kojoj to odgovara ili kako da iskoristim tako relativno jeftinu vodu i mogućnost oticanja?
 
Није тако ниска температура воде из дубине.....ту је негде 12-13 степени.

Послато са Mi 9T помоћу Тапатока
 
To znam. Ja govorim za ovog coveka iz Vrsca. Kada sam bio kod njega pre 3-4 godine jos je bio u centru Vrsca i te bazene je imao u ogromnom podrumu. Takodje je imao i bunar u podrumu i po njegovim recima je menjao skoro polovinu dnevno. Sreca mu je bila u gradsku kanalizaciju pa je u nju upustao tu silnu vodu. Sada se on preselio valjda u Vatin jer je prosirio proizvodnju.

Послато са SM-J530F помоћу Тапатока
 
Pozdrav svima , da li je neko imao iskustva ili zna nesto o tome sa uzgojem ribe u bazenima i to sa cirkulacijom vode iz jezera koje naravno ima dobar kvalitet vode , konkretno razmisljam o kecigi zbog temperature vode i duzine vremena uzgoja (95 dana do 350gr)

Послато са SM-A805F помоћу Тапатока
To sa gajenjem kečige u RAS-u je interesantno, ali ima još zanimljivih vrsta riba za gajenje. I o njima treba razmišljati. Ali za početak, jel možeš malo da nam pojasniš to sa jezerom, kakva je to voda, kakav kvalitet i temperatura, koliko vode količinski možeš da povučeš odjednom. To je bitna informacija, da bi se mogao izračunati proizvodni potencijal.. Pozdrav
 
Hvala Danko na odgovoru .
Voda je iz Jegricke i nije zagadjena ni sa cim. Jedino sto ima mali nivo u letnjem periodu kiseonika , ph je 7,2 .. vode ima na pretek i nema problema sa kolicinom .
Keciga mi je jedino zanimljiva zbog cene

Sent from my SM-A805F using Tapatalk
 
Zamisao možda nije loša. Imam neke ideje, ali prvo, zanima me da li možeš da nabaviš od negde hemijske analize vode Jegričke, rađene po sezonama (proleće, leto, jesen). Takođe da li imaš podatke o prosečnom mesečnom kretanju temperature vode. I imaš li podatke o prosečnom protoku (lit/sec) Jegričke u klimatski najnepovoljnijem periodu godine, odnosno u avgustu-septembru.
 
Ovo su neke od analiza koje imam.
8c554d298fb67d55c3d1b16e1d9e5d17.jpg
ca745d78c44bd8dec24ac8c70e36679d.jpg


Sent from my SM-A805F using Tapatalk
 
Nije loše za početak, ali je nedovoljno. U suštini ti podaci su neophodni da bi uvideli kvalitet vode na ulazu u buduću farmu i na osnovu toga odredili kapacitet i kvalitet filtracije vode na ulazu, te na izlazu vode iz sistema, kad vodu vraćamo u vodotok. Pre nego što nastavimo priču na ovu temu, moram da se ogradim, da je ovog momenta sve što izjavim, zasnovano na teorijskim postavkama dobiveno iz literature, mog radnog iskustva u gajenju nekih riba u visokointenzivnom sistemu i informacija dobijenih kroz razgovore. Ovu teorijsku postavku (ili što bi rekli hipotezu), treba u praksi potvrditi ili odbaciti. Pa sad, koliko mi se može verovati..

U svakom slučaju, mislim da bi se mogla napraviti farma za uzgoj riba zasnovana na RAS tehnologiji, koja bi bila smeštena na obali nekog takvog vodotoka kao što je Jegrička. Pre nego što nastavim, samo da rastumačim neke pojmove, a to su: predfiltracioni tretman vode (predfiltracioni pogon), glavni filtracioni pogon, postfiltracija, te bazeni za gajenje (proizvodne jedinice).

Predfiltracioni pogon predstavlja skup uređaja (neki mehanički filteri, UV sterilizator, itd.) sa kojim bi bez obzira što je voda Jegričke dobra, preventivno izvršili tretman ulazne vode u sistem (kondicioniranje, uništavanje patogena, uništavanje divlje ribe, potencijalnih parazita, punoglavaca, opalo lišće, itd.). Koje ćemo uređaje i kojeg kapaciteta koristiti zavisi od kvaliteta i količine vode koju zahvatamo. Glavni filtracioni pogon služi za tretman vode iz proizvodnje koja se više puta vrti u sistemu. Tu opet spadaju razni mehanički filteri, razni biološki filteri, UV sterilizatori, oksigenacija, itd.). Koji uređaji i u kom obimu će ovde da se koriste, zavisi opet naravno od kapaciteta u proizvodnji ribe. Više ribe, veći i jači filteri i obratno. Postfiltracija je tretman izlazne vode iz sistema u vodotok, u ovom slučaju Jegričke. Tu može da se vrši mehanički tretman vode, biološki, UV sterilizacija i oksigenacija. Šta će se koristiti zavisi opet od stepena zaprljanosti izlazne vode i ekoloških propisa. Bazeni za gajenje u RAS tehnologiji su obično okrugli, raznih dimenzija i materijala, i ako postoje i bazeni drugih oblika, ali o tome drugom prilikom.

E sad, po meni, postoje dva koncepta gajenja. Prvi je polusezonski (kasno proleće, leto, rana jesen), a drugi bi bio tokom cele godine. U prvoj varijanti, investitor gaji ribu polusezonski, povlači vodu iz vodotoka i provlači je kroz predfilter. Tako tretirana voda prolazi samo jednom kroz uzgojne bazene i odmah odlazi iz sistema u postfiltracioni pogon i dalje u vodotok Jegričke. Ova koncepcija i ako koristi RAS tehniku u stvari je klasični protočni sistem gajenja.

U drugoj varijanti, u kasnu jesen se aktivira glavni filterski pogon, voda iz otvorenog toka se u dosta manjoj količini uvlači u farmu, prolazi predfiltraciju, vrti se i filtrira u sistemu mnogo puta i samo mali deo dnevno vraća preko postfiltracije u otvoreni vodotok. To je pravi zatvoreni RAS, koji tako može da radi, sve dok temperature u otvorenom vodotoku opet ne počnu da rastu na zadovoljavajući nivo (kasno proleće). Tog momenta, glavni filtracioni pogon se gasi i ponovo upušta voda u većoj količini iz otvorenog vodotoka, tj. uspostavlja se protočni sistem koji tako radi do jeseni kada opet počnu da padaju temperature vode. I tako u krug.

I samo da skrenem pažnju, čini mi se da je Jegrička nekakvo zaštićeno prirodno dobro, park prirode ili tako nešto, gde važe mnogo rigidniji propisi što se tiče uopšte izgradnje i ekoloških standarda koje treba ispuniti, tako da to treba obavezno imati u vidu.
 
U poslednje vreme, a nakon 1.1.2019.g. od donošenja Zakona o zabrani lova kečige dešava se i dalje da kečige???? ima u restoranima, a da to niko ne kontroliše. Uostalom mi smo poznati po tome da donosimo zakone kojih se ne pridržavamo.
Novina je da se u restoranima ( kao i ribljim prodavnicama) i dalje prodaje kečiga koja u stvari nije kečiga. Naime prodaju se razne vste riba iz porodice jesetri kao da je kečiga. Najčešće se kao kečiga (Acipenser ruthenus) prodaje Acipenser baerii (Sibirska jesetra), Bester (hibrid majka Huso Huso otac Acipenser ruthenus) kao i razni drugi hibridi. Poštenog potrošača je jako lako zavarati zato što jako sliče. Koliko sliče pokazuje i to da su u Sloveniji poribili reku Sava kečigom u prisustvu veterinara, ribolovaca i ihtiologa, a nakon izvesnog vremena jedan primerak je ulovljen na Dunavu u Beogradu i prepoznat je kao sibirska jesetra. Slovenci su priznali blam oko neprepoznavanja ribe, kao i poribljavanje sa ribom koja nije autohtona.
U čemu je "kvaka" sibirska jesetra i hibridi rastu mnogo brže u RAS od kečige što znači mnogo manje troškova proizvođaču, pa bi morale biti sa nižom cenom.
Lično nemam ništa protiv proizvodnje ostalih vrsta iz porodice jesetri, ali kupac mora da zna šta kupuje.
Kada sam ispržio kečigu i jesetru nisam primetio znatne razlike u kvalitetu mesa, ali kao kupac hoću da znam šta plaćam.
 
Još jednom pozdrav svim članovima foruma i učesnicima ove teme.
Pročitao sam od prvog do poslednjeg posta i vidim da baš nema mnogo učesnika.
Inače bavim se ratarstvom a imam želju da proširim posao na još neka polja među kojima je i gajenje ribe u RAS sistemima.
Obzirom da je tema stara, pretrpela je i rekonstrukcije foruma a tom prilikom je mnogo slika, videa i linkova nefunkcionalno ili izgubljeno.
Bio bih zahvalan ako bi određeni članovi osvežili temu slikama svijih sistema i iskustvima.
Unapred hvala:osmeh:
 
Nazad
Vrh