Pšenica 2021-2022

Fendt515c za zalivanje tifonom ili kišnim krilima treba ti DOBAR bunar i doooooosta vode. Za sisteme kap po kap (da nad ili pod zemljom) trebaju manje količine vode. Najbolji je sistem pod zemljom jer možeš dosta različitih kultura da seješ i isti koroistiš. Zavisi i na kojoj dubini imaš dobru vodu za pobijanje cevi. Npr kod mene je ima na 10-15m koliko hoćeš. Znači cev od 120mm bila bi sasvim dovoljna. Ali poenta ovod zalivanja je u tome da ti sa njim samo održavaš vodni režim u zemljištu. Imaju uređaji koji mere vlagu u zemlji i daju signal celom sistemu kad da upali sistem i koliko da traje zalivanje. Ja sam radio projekat takvog zalivanja za parcelu od 5ha. Parcela je bila podeljena na 4 sektora i za svaki sektor je potrebno max 6 sati zalivanja za punu dozu. Dakle jedan ceo dan i sve zaliveno. Ali ako samo održavaš nivo vlažnosti onda ne treba toliko (već samo par sati). To je rađeno pre 3-4 godine i izašlo bi me sve komplet oko 25 000 eura. Sistem je izrealski (dakle top varijanta) i traje minimalno 30 godina. Čak se dobija i njihova tehnologija proizvodnje raznih kultura, jer imaju iskustva sa njihovim sistemima po celom svetu, a koriste se i vodotopiva đubriva kroz sistem. E sad na ovakve finalne cene žitarica i sa prinosom koji bi imao sa ovim sistemom mislim da za 2-3 godine bi se sve uloženo vratilo. A ko može da ostvari podsticaj od države još i brže. Npr 5 ha x 15t/ha x 35 din/kg = 2.625.000 din - 800.000 (ulaganja u samu proizvodnju bez investicije) = 1.825.000 din ili ti 15.250 eura. Ali ovo je ulaganje u sistem koji treba da traje bar 30 god a i više pa se uzme da je godišnji trošak za ceo sistem 830 eura i još sigurno postoje troškovi za godišnje održavanje tog sistema. Ali kažem da ovakav sistem se sigurno vrlo brzo otplatio. Ima tu još mnogo benefita sa ovakvim sistemom, a ne odnosi se samo na zalivanje kultura, već se s njim može održavati i vlažnost zemljišta za sve obrade zemlje koje trebaju a onda bi se mnogo manje goriva koristilo i još mnogo mnogo toga. Sigurno će ovde biti kolega forumaša koji će da napišu da ovo nije baš ovako i da imaju zamerke, ali ja sam ubeđen da je ovo jedna velika budućnost i vrlo brzo će se doći do toga da se ovo sve više koristi.
Da imam ovakav sistem sada bih ga već koristio i ne bih gledao nikakve prognoze i nebo hoće li ili neće biti kiše već bi naravno kompjuterizovani sistem sve sam odrađivao.
 
Pitanje je kada bi svi masovno krenuli sa zalivanjem kako bi to podneli vodotokovi, izvorista pijace vode i uopste podzemne vode. Dokle bi bilo te vode za sve??? Nije to bas tako jednostavno i naivno, pogledajte primer Aralskog mora i pamuka....
 
I ja sam mu hteo preporuciti kap po kap ,jedino tu nekako,tj najlakse moze podeliti u sekcije parcelu i navodnjavati nebitno koliko je slab bunar.Jer jbg on je uvek nesto sto ne mozes uticati ,kad se kopa bunar dobijes sta dobijes,taj i taj protok i to je to.Ne razumem se u bunare ali ne verujem da se moze kopati do kine,kod svih tipova navodnjavanja jako je bitan kvalitet vode,mozes upropastiti usev i njivu ako je voda loseg kvaliteta.A i kod kap po kap sistema jos je bitniji jer utice i na kapljace,njih jednom zapusis ,i ako su trake pod zemljom ,nzm sta mozes uraditi da ih ponovo vratis u funkciju ....na filtere ne smes stedeti to je sigurno.
 
Pexkap sigurno je da se troše zalihe vode kada bi se zalivalo. Ali nije kod nas klima takva da nema ikakvih padavina u toku godine. Drugo zalivanjem se i vraća jedan deo vlage u zemljište. Nije to da ti nju izvučeš i ona nestane. A ovakvim sistemom se troši nemerljivo manje vode nego tifonima. Tačno je i to da nije jednostavno da se svuda baš postave sistemi (bilo kakvi) za zalivanje.
Arkadije pošto sam se raspitivao baš za ovaj problem zapušavanja dobio sam obrazloženje da ovaj sistem ima specijalne kapljače koji nekako sami regulišu sve to, a i kroz sam sistem se dodaju određena sredstva koja ga čiste. Ima sve svoje. Opet kažem Izraelci su ga smislili prvi u svetu i kasnije sa korišćenjem ga modifikovali i došli skoro do savršenstva. Pa ne bi ovo džabe bilo top model, slično kao kod automobila, svi mogu da se voze ali nije kod svih sve isto i kvalitetno. Ali da sad ne širimo priču ovde u ovoj temi. Ipak je ovo tema za pšenicu.
 
Pitanje je kada bi svi masovno krenuli sa zalivanjem kako bi to podneli vodotokovi, izvorista pijace vode i uopste podzemne vode. Dokle bi bilo te vode za sve??? Nije to bas tako jednostavno i naivno, pogledajte primer Aralskog mora i pamuka....
To je samo izgovor onih koji nisu spremni da navodnjavaju ,,u nedostatku bunara,pumpi,znanja,i ponajvise volje za dodatnim poslom sem pukog (lenjog) ratarenja,nisu grci npr budale,a mi pametni,pa necemo da navodnjavamo,ne treba se tu mnogo ni sporiti,ko moze ,neka navodnjava,u ovom slucaju psenicu,pa i kukuruz sistemom kap po kap,na ove cene,se itekako isplati

Послато са SM-A225F помоћу Тапатока
 
Koje povrsine imaju Grci, video sam te njihove tifone i opet dzaba kukuruz metar visine. Ja ti kazem da kada bi masovno sa tifonima navodnjavalo po Vojvodini doslo bi do promena u podzemnim vodama. Zalivanjem se dobar deo vode ispari ode u vazduh, ne dopunjuju se zalihe sigurno podzemnih voda....
Bio je primer Almex je navodnjavao preko onih velikih sistema negde u juznom banatu jedno leto pa je presusio bunar seoskog vodovoda, negde cini mi se bavaniste, bns, karlovac taj teren negde....
 
Tačno tako. Nije nikakvo "lupetanje" da zalivanje obara nivo podzemnih voda i vodotokova.
Priroda se ne može "prevariti" kako mnogi pokušavaju i misle da su mudri.
Kada bi se u većoj meri navodnjavalo presušilo bi sve.
Ne bi se to naravno desilo odmah, ali za par godina uz ovakve vremenske neprilike, sigurno.
Lepo je pomenut primer Aralskog mora koje je gotovo iščeznulo zbog izuzimanja vode za navodnjavanje ogromnih površina pod pamukom iz reka Amu Darja i Sir Darja koje su se ulivale u njega u bivšem SSSR-u.
U Bečeju gradski vodovod već sada ima ogromne probleme da obezbedi pijaću vodu. Bunari brzo propadaju zbog preterane eksploatacije a vode sve manje. Više godina unazad leti pogotovo noću pritiska skoro da i nema.
Kod mene na salašu stari kopani bunar pre je imao 2-3m3 vode dostupno odjednom, a sad je to došlo na 1/10 te količine, pa vi vidite gde je to došlo.
Arapske zemlje crpe podzemnu vodu koja se nalazi ispod pustinje, ali je uzelo tolikog maha da će vrlo skoro te zalihe nestati.
Ovaj svet ako želi da opstane moraće da se menja.
Kiša ne pada zbog zagadjenja i silne zajebancije da prostite na sve strane. Svuda je to tako, pogotovo zapad, a i mi sve njihove gluposti vrlo uspešno kopiramo. Niko više neće nigde da ide peške, biciklom ili bar malim motorom. Samo auti, i to najčešćepo jedan u njemu. Ne možeš više raskrsnicuvda predješ od silnih lelemuda za volanom. Oligledno da gorivo ipak nije skupo. Da ne pominjem ove "letače" - turiste koji bi da obidju čitav svet i da svugde "ture" nos. Prisečan avion na prekookeanski let spržii 10T goriva!
Živi se nezasluženo dobro, bez suštinskog ili ikakvog rada kod većine i zato nam se vraća ovako.

U prašini, makar bila ona i najboljeg kvaliteta ako je kiša ne pretvori u blato neće roditi ništa.
Navodnjavanje može privremeno nešto da spasi, ali dugoročno pravi veću štetu nego korist.
Degradira, ispira zemljište. Dobar deo vode ispari i ne stigne do zemljišta. Biljke se "kuvaju" u tin neprirodnim uslovima, jer zna se kada pada kiša, sigurno ne na 35C, itd..
 
Upravu si za dobar deo ovoga što si napisao.
Međutim za navodnjavanje jako grešiš .
Kad se kaže navodnjavanje odma ljudi pomisle na besomučno zalivanje 365 dana.
Ja dosta navodnjavanjam ali posle te parcele idu u period mirovanja.
Sto se tice navodnjavanje mislim da je spas u navodnjavanju gde se polažu kapljici duboko takozvano drip irrigation.
To je racionalno zalivanje ,nema gubitaka,malo vode malo energije itd.
Mislite o tome.
 
Sostin na 3 bašte ovako.
8c8dd953d4bcb4f9520e1a0c974e5ab0.jpg
ff6a2d74fb70afec70f480c4481e5016.jpg
1def26f76683fc1812ae95793c41a07b.jpg


Poslato sa ANA-NX9 pomoću Tapatoka
 
Pitanje je kada bi svi masovno krenuli sa zalivanjem kako bi to podneli vodotokovi, izvorista pijace vode i uopste podzemne vode. Dokle bi bilo te vode za sve??? Nije to bas tako jednostavno i naivno, pogledajte primer Aralskog mora i pamuka....
Drugar zaliva povrće na 15-20ha.
U krugu od 1km. Ima 4 aktivna bunara. (zalivaju oko 70-80ha) Njih 4 moraju da se dogovaraju kada će ko da zaliva i koliko dugo. Jer obore toliko nivo podzemnih voda da dva bunara ne mogu da rade istovremeno. Tako da to zalivanje svega može samo u teoriji, još pogotovo sada na ceni nafte od 200+din... Okolni usevi se takođe vide da su ne veseli. Jer im fali vode. Bune se po neki ljudi, ali za sada je samo na tome ostalo.
 
Nazad
Vrh