Pšenica 2011/12

Koliki prinos očekujete po ha ?

  • 3 tone

    Glasovi: 30 15,7%
  • 4 tone

    Glasovi: 43 22,5%
  • 5 tona

    Glasovi: 50 26,2%
  • 6 tona

    Glasovi: 31 16,2%
  • 7 tona

    Glasovi: 18 9,4%
  • 8 tona

    Glasovi: 19 9,9%

  • Ukupno glasača
    191
Status
Zatvorena za pisanje odgovora.
Kolko je vlage bilo nije ni čudo. Ko može da bude pametan , kolko su bile bolje pšenice na tanjiranom , i u nicanju i zimus , tako se okrenu sa ovim nenormalnim padavinama što su bar ovde bile pa sad bolje obećavaju pšenice na oranom.
(prvi put sam išao sa prosarom i to pola doze , bilo malo rdje u najavi , odma se zaustavilo , a drugi put duet ultra , e tu nije baš pomogo)
Izgleda da zaštiti u klasu , odn prskanju treba dobro posvetii pažnju , ići sa dosta vode i potrditi se da se klas okupa.
 
Pa baš kod mene se fuzarijum za sada pojavljuje po ivici do puta i ako tako ostane biće dokaz da se isplatilo prskati jer je tu vjerovatno preskočeno.
 
Tek ces da vidis dal se isplatilo,ima Fuzarijuma al nista strasno,ako imas neku njivu netretiranu prati je kako iz dana u dan propada kako zri,sve u svemu rod ce biti ove godine 20% manji od ocekivanog.zita obecavala al....
 
Da ne pričam mnogo,"buba" je žitna stenica .
Citat:
Štete
  • Odrasli insekti i larve napadaju razna strna žita, naročito pšenicu. Glavne štete pričinjavaju larve IV i V uzrasta i nov imago. Njihova štetnost ispoljava se na nekoliko načina i to: izostajanje klasanja usled oštećenja centralnog izbojka i stabljike, pojava belih šturih klasova, pojava zakržljalih ili smanjenih klasova, oštećenost zrna. To dovodi do snižavanja prinosa, obično 5-35% i kvaiiteta zrna. Značajnije ili veće pojave žitnih stenica u Voj*vodini zabeležene su 1958-1960,1964-1965,1968-1970. godine, naročito 1964. kada je bilo jače napadnuto oko 30.000 hektara strnih žita, sa oko 30% oštećenih zrna (Jovanić M.). Ukupan gubitak, tokom 1964.godine ceni se na oko 1.000 vagona zrna.
http://agroplus.rs/?p=2976
 
Kod mene u ataru se sve okrenulo u P.M.svima nama koji smo prskali psenicu vec uveliko zuti dok oni koji nisu njihove se zelene milina ih videti,na primer moj komsija i ja imamo po 5kj jedan preko puta drugog i on u njegovu nije usao od prolecne prihrane njegova izgleda extra dok moja zuti a zasticivana je od bolesti a do pre nedelju dana njegova je bila nula za moju sad me muka hvata kad vidim moju i njegovu psenicu.
 
Kod mene je simonida a za komsiju neznam koja je,a cini mi se da su najgore prosli oni koji su sejali rapsodiju cak i u S.Kovacevic gde sve rade u fulu i precizno do tancina zita zute.Sve mislim da nam je ovo drugo prskanje svima iniciralo da bolesti krenu jedino na 3-4 parcele gde sam dodao i folijarnu prihranu tu su zita modro zelena,a ostala mi izgledaju porazavajuce.Da i na jednu njivu od 3kj sam sejao za probu PKB-ovu psenicu ali neznam joj ime samo znam da je pisalo u prospektu da je otporna na fuzariju i jos neke bolesti ona mi je isto zelena bez zutila dok okolo komsije imaju rapsodiju i kod njih haos kako lose izgledaju.Inace smo isti dan prskali ja i te komsije.
 
Zuta je zato sto polako zri,a za njom i Simonida,Rapsodija je rana sorta,i kod mene je tako,apac je zelen zato sto je kasniji,mada i on zuti polako.
 
Juce sam saznao,da je institut u NS radio ispitivnje zasto je naglo pojedina psenica pocela da zuti.Ustanovili su da se viriza "patuljaste psenice" masovno pojavila na psenicicama koje su sejane u ranijim rokovima setve.Zvanicno nema leka i nema spasa.Sta ostane ostace i to je to.
 
Kod mene za sad nema bolesti , zastavičar i jedan list ispod njega se zeleni fino , ponegde ima i po 3 lista koja su zelena, klas i dalje naliva, zrno je lepo formirano i 90% naliveno, kod INGENIA ima od 30-38 zrna u klasu.
 
Na parceli koju nisam prskao od bolesti u pitanju simonida lisce zuti tamo di je gusca, sejana prva od nasih psenica. A na drugoj koja je oprskana dva puta ista ta sorta lisce se isto zuti., ko je tu pametan :sta:. Prskano falkonom i prosarom na vreme
 
Kolko je vlage bilo nije ni čudo. Ko može da bude pametan , kolko su bile bolje pšenice na tanjiranom , i u nicanju i zimus , tako se okrenu sa ovim nenormalnim padavinama što su bar ovde bile pa sad bolje obećavaju pšenice na oranom.
(prvi put sam išao sa prosarom i to pola doze , bilo malo rdje u najavi , odma se zaustavilo , a drugi put duet ultra , e tu nije baš pomogo)
Izgleda da zaštiti u klasu , odn prskanju treba dobro posvetii pažnju , ići sa dosta vode i potrditi se da se klas okupa.
nije u tome stvar zajebo si što nisi prvo išao sa duetom pa onda prosaro.i da nisam rekao list je u pšenici savršeno zelen i zdrav
 
Upravo tako Pankin , tu sam se zezno , inače dosada sam išo samo sa Prosarom i bio je pripremljen . Onda sam odlučio da ove godine idem sa dvije zaštite , i neznam zašto prvo sam prsko sa Prosarom (mislio sam da su otprilike slični a kanda sam negdje pročito da se prosarom može ići samo jednom)
U suštini ako se ne pojavi zaraza još negdje osim po ivici onda je ispalo dobro .
Kad se sve sabere ima više razloga ako pobijeli klas : fuzarijum ; stjenica, podgrizanje u dnu ( moguće da je miš) i ako ima nekog šljunka ili više pijeska tu.
 
Kod mene u ataru sve dobre psenice,koje su bile do pre 10 dana su uglavnom obolele od bolesti vlata i lista.Danas obilazio kukuruz prema Po ataru i snimio najbolju psenicu koju je uhvatila fuzarioza klasa.

 
Status
Zatvorena za pisanje odgovora.
Nazad
Vrh