Organska zemlja bez oranja

Evo da i ja pokažem šta sam radio ove godine:

img0096yft.jpg


Ne znam koliko se vidi ali između krompira posađen je spanać, nadam se jednoj berbi a onda ću da ga zakopam u nagrtanju, inače krompir ćemo da jedemo kao mladi, kod druga u planini sam dogovorio da posadim još 10kg kenebeka, ovo je karera.

img0098c.jpg


Ovo je mešavina crnog luka i boranije (žuta olovka).

img0099wf.jpg


Malo puterke boranije, između je spanać koji baš i nije nešto nikao, očekujem jednu berbu spanaća pa onda tu stavljamo krastavac.

img0100kl.jpg


Četri reda graška, između sam posejao dva reda blitve, ona malo slabije kreće ali je ima pa ćemo videti kako funkcioniše

img0101j.jpg


Beli i crni luk jesenji, to je ujedno i jedina leja koja je đubrena sa veštačkim đubrivom još jesenas od onda ništa.

Ima još po malo šargarepe, peršuna, celera, sad ću ponegde i rukolu da stavim pa ćemo videti, uglavnom od kako sam stavio piljevine gornji sloj zemlje se brže cedi, isplevio sam danas sve a juče ujutru je poslednji put padala kiša i to non stop deset dana.
 
Imenjače ovde pričamo o organskoj zemlji a ti bacaš veštak?? viš da piljevina bolji posao odradi. Taj jesenji si mogao da malčiraš sa piljevinom, malo zaostane vremenski ali ništa ne diraš do branja, nema korova. Posle jesenji grašak ili tako nešto. Okreni slike.
Future to izgleda kao interesantna kombinacija daj neku fotku.
 
Posadio sam luk pre nego što sam odlučio da ne bacam veštak, naravno pre toga sam već nađubrio, ali to je to nema više veštaka, video sam u prodavnici organsko đubriva, peletirano pileće i goveđe đubrivo 30% N i 10% K, oko 7e 25kg.
 
Ta priča sa žičarom koji se množi u strnjaku je toliko izvikana da počinjem da sumnjam u nju (psihologija teorije zavere:). Pretpostavljam da je to problem kad sadiš godinu za godinom kukuruz ili žitarice na istoj njivi što je po meni nebulozna praksa. Kad sam pomenuo seljacima ovde sistem živog malča glavni argument je bio "pa jel znaš ti pošto je seme deteline" a u isto vreme daju te ili veće pare za veštaka.
Fali tu volje za eksperimentisanje sa raznim tehnikama dok je u isto vreme eksperimentisanje sa raznim herbicidima ultra popularno.

Jel mozes da mi objasnis sistem zivog malca?
 
To je zeleno djubrenje, samo je razlika što se ne unosi u zemlju nego se povalja i pritom izlomi da se biljka ne bi povratila. Posle se malo razgrne i sadi ili ide sadnja nekom od specijalnih sadilica za notill. Obično se sadi nešto što ima veliku zelenu masu da dobro pokrije zemlju u debljem sloju, recimo ječam.
 
Imam nekoliko pocetnickih pitanja.
Sta je dobro u votnjaku da se sadi protiv korova da li mozda detelina...Da li ima nesto sacim bi mogle sljive da se poliju da ih stiti i nesto kao prihrana preko lista. Interesuje me sta mislis o polivanju paradajiza krec i plavi kamen to koristim protiv plamenjace nikad ga nisam ni polivao sa nekim pesticidima, nisam ni imao potrebe nista ga nije ni napadalo, polijem sa ovom smesom 2 najvise triput za celu sezonu.
 
Korov u voćnjaku je korisna stvar naročito ako je korov dubokog korena. Postoje bilke koje se smatraju korovima ali su korisne i namenski se sade oko voća, pročitaj malo više o tome u temi permakultura.
Zašto bi prskao i prihranjivao šljivu?? štitiš od čega?
Isto važi i za paradajz, kada je u dobroj kondiciji plamenjača mu ne smeta pa ne treba ni prskati. Ako već ne možeš da sediš s mirom onda ga prihrani, koprivom, gavezom ili sl.
 
Ako moze da pomogne nesto iz iskustva reci cu par reci...
Prosle godine sam 30 ari dunje ostavio u korovu,drugih 70 ari obradjivao protiv korova.
30 ari koje nisam obradjivao napala je monilija ,vasi, za vasima i cadjavost lista. Da ne pricam to da su obradjivane vocke imali 100% veci prirast i nisu napadale bolesti.

Logicno je to da monilija za svoj razvitak bas trazi zatravljena mesta oko vocki,koja skupljaju vlagu i prvo aprilsko-majsko sunce samo potpomogne razvoju bolesti.
E onda moras hteo ili ne hteo da primenis kako sistematicne fungicide tako i nesistematicne+ otrove koji suszbijaju vasi.
Pokusavao sam sve bez hemije,maltretirao sam se prskajuci mlekom i jos 1000 trava i nisam uspeo.

To vam je na primer iz licnog iskustva naravno,da se u medjuredove krompira sadi ren i beli luk kako bi odbijali zlaticu,takodje je i taj mit pao na testu.Kada sam u krompiru video zlaticu u istoj meri kao kod ``ostalih`` koji su sadili mono-kulturno krompir.
Zlatica se resava samo mehanickim skidanjem ili hemijom,pa sta vam je bolje to i odaberite...
 
Korov u voćnjaku je korisna stvar naročito ako je korov dubokog korena. Postoje bilke koje se smatraju korovima ali su korisne i namenski se sade oko voća, pročitaj malo više o tome u temi permakultura.
Zašto bi prskao i prihranjivao šljivu?? štitiš od čega?
Isto važi i za paradajz, kada je u dobroj kondiciji plamenjača mu ne smeta pa ne treba ni prskati. Ako već ne možeš da sediš s mirom onda ga prihrani, koprivom, gavezom ili sl.

Mislio sam da li krec i plavi kamen se smatra kao hemija ili moze da spada u organsko sredstvo?
 
Stefane naravno da mladim voćkama treba pomoći a ne prepustiti ih korovima. Presadjivanje je veliki stres za svako drvo i treba pratiti šta se dešava i intervenisati. Žao mi je što ti nije uspelo to sa dunjom ali može da postoji hiljadu razloga zašto se to desilo. Jedan može da bude bolja vodna situacija na kultivisanom delu u odnosu na nekultivisani koji je svakako gubio više vode ako voćke nisu bile malčirane, što je svakako povećavalo stres. Greška je ostaviti tek posadjeno voće bez kultivacije ili malča.
 
Dunja je inace jako teska za organsko gajenje jer je magnet za bolesti - po meni najteza vocka sa kojom sam imao kontakta i zavrsilo se vadjenjem.
Svako ko je malo procitao o moniliji zna da se siri putem velike vlaznosti vazduha od lenih komsija koji nisu poskidali trule plodove sa svojih vocki - a trava sa proleca je puna rose i pravi jos vecu vlaznost vazduha
Inace evo recept protiv monilije organski koji sam nasao u jednoj knjizi pod imenom "vrtlarski trikovi"
Protiv Monilije:
Ren - 300g lišća i korenja usitnite 3 sata natopite u vodi i na kraju 30 min. kuvajte. Onda sve to izlijete u 10 l kišnice i ostavite da odstoji 1 dan.
Nerazblaženo poprskajte voće uveče (zbog pčela - verovatno beze zbog mirisa )
recept licno nisam probao jer nisam imao potrebe i problem sa monilijom jer nemam u okolini lenog komsiju koji drzi voce - niti prskam icim od monilije niti imam problem sa njom
Mada monilija koliko sam upucen nije bolest jabucastog voca pre ce biti da je to erwinija, ali nemora znaciti da sam u pravu

- - - - - - - - - -

To je zeleno djubrenje, samo je razlika što se ne unosi u zemlju nego se povalja i pritom izlomi da se biljka ne bi povratila. Posle se malo razgrne i sadi ili ide sadnja nekom od specijalnih sadilica za notill. Obično se sadi nešto što ima veliku zelenu masu da dobro pokrije zemlju u debljem sloju, recimo ječam.
steta sto ne smemo gajiti konoplju (industrijsku naravno)

zanimljiv pristup:
89c2c4d75fe78caf4a00f15fed28ce52.jpg
 
Poslednja izmena:
Nekako mi nije logičan raspored, sadiš na stazi umesto na kompostu? a i gde sa tom iskopanom zemljom...
 
Тема је запостављена већ дуже време, па ме интересује да ли и даље узгајате поврће без обраде земље и ако узгаја неко нек пренесе искуства из ове године.
 
Sta misli te sto se ovog zastiranja zemljista tice,smijem li stabljike paradajza protjerat kroz sjeckalicu pomjesat sa nesto djubreta i prije slame prostirat po zemlji?
 
Тема је запостављена већ дуже време, па ме интересује да ли и даље узгајате поврће без обраде земље и ако узгаја неко нек пренесе искуства из ове године.

Naravno i dalje se samo lagano frezira u prolece, baca kompost, nekad malcira ako ima cime, sade sideriti na jesen i tako u krug:)
Pre neku godinu sam stavio kap po kap i to je velika razlika u potrosnji vode i pre svega kvalitetu zalivanja jer na neoranom ostanu svi kanali i rupe koje prave gliste, krtice itd netaknuti pa ako se zaliva crevom voda samo projuri u dubinu gde od nje i nema bas neke vajde za biljke sa plitkim korenom.

Zixo ako nameravas sada (kad skines paradajz) da zastires sa slamom mozda je bolje da sve to kompostiras a da preko zime imas neki siderit na zemlji.
 
@džionik šta su sideriti?
Mi smo u početku razmišljali da pokušamo da nam krajnji cilj bude vrt bez motike ali smo vrlo brzo shvatili kakvu zemlju imamo i kakvu organsku materiju možemo da ponudimo tom zemljištu. Malo smo redefinisali ciljeve pa smo uveli riljanje i bacanje komposta, videli gde je zemlja manje lošija a gde više, uneli malo stajnjaka, probali uzdignute leje.... specifičnost je da sunce kad grane vrlo brzo počne da daje toplotu pa izgleda kao da smo na tepsiji... jedan deo površine je pesak koji lako akumulira toplotu i isijava takođe.... Ne trudimo se da uklonimo korove momentalno i svuda... po negde namerno ostavimo da deo zemlje odmori - a i ne stignemo sve da obradimo....
U voćnjaku samo kosimo i primetili smo za ove tri sezone da se korov smanjio - komšija kada prska svoju njivu zakači pola metra u naše pa je tu korov veći. Pre dve godine je suša bila manja a u voćnjaku je bilo više i veći rupa - kratera nego ove sezone. Mislimo da su korovi dobri za zemlju a recimo smanjila se količina divljeg sirka....
 
Dzionik i mene zanima sta tacno mislis sa tim da preko zime imam neki siderit na zemlji?kod mene se radi o gredicama u plasteniku,jesi mislio na to da bacim neko gnjojivo ili? Ja sam isto htio da probam jedan plastenik sa nastiranjem,bez frezanja na proljece..ili bolje receno cilj mi je popravljanje plodnosti zemljista
 
Nazad
Vrh