Obrada vinograda

To sa tim linijama i kanapom mi nije najjasnije ...ne kapiram u čemu je nedoumica. Bitno ti je da se sa linijom kanapa slaže nadzemni deo, i da bude , dakle , u jednoj liniji ( u što sam bio jasan!). Problem sa korenom , da li ide levo ili desno može se javiti ako postavljaš kolac, kasnije, da ne potrefiš , baš koren. ....

Polako. Rupa je kocka. Kanap je linija u cijem pravcu sadim. E problem se javlja sto se sadnica malo kosi. E to moze na dva nacina da se uradi zavisno da li je sadnica u istoj ravni sa kanapom , kanap ke horizontalan
a sadnica kosa i ako bi se prava povukla kroz sadnicu ona bi idarila u kanap. KAda bi pogledao iznad kanapa sadnicu ne bi ni video jer je kanap iznad nje a ona je ispod samo ukosena.
A druga varijanta je da se koren postavi uslovno receno na dno rupe ali ne ispod kanapa vec sa strane i da se vrh sadnice postavi na drugi kraj kocke koja je iskopana . I kada bi pogledao odzgo video bi krst koju prave kanap i sadnica sa pravim uglom.

Jesam li sada jasniji.

Što se tiče stajnjaka,..na koren se stavi malo zemlje sa površine ( ona koja je malo plodnija nego ona koja je izbačena sa dna rupe), ...
Znači posle stavljanja zemlje na koren , zgazi se dobro, oa se onda doda stajnjak i opet zemlja i opet se zgazi i onda se zalije vodom...kad vodu upije zemlja dodati zemlju sa dna rupe da bi se izašlo na površinu ( a da ta manje plodnija zemlja, ne gura odmah korove)...Onda može šaka veštaka preko svega...ali paziti da ne bude jako blizu sadnici ,potom se može opet malo zaliti a i ne. mora,kako je ko predvideo, ali se preko veštaka mora baciti opert malo zemlje , da ga sunce ne dohvati, i tako pokriveno neka čeka padavine...
...

To je to. Tako ću raditi i onda mekom zemlju pokriti vrh sadnice i napraviti malu kupu.

Vidi ovaj prvi deo , da li smo se razumeli, sta pitam. Sustina je da li sadnica da bude u liniji ispod kanapa, malo ukosena ali i u ravni sa kanapom ili da sadnida da se mimoilazi sa kanapom ali ako bi kanap bio noz, i ako bi ga spustio on bi sadnicu ustvari prepolivio. Da li je sada jasniji opis polozaja.
 
Pa vidi, to dole u rupi nije bitno...bitno ti je da kad sve završiš, sve kupice budu u istoj liniji...To je bitno. A kad polažeš kalem u rupu, valjda trebaju biti u pravcu sadnje, znači i kanapa...u pravcu redova a ne popreko reda...valjda sam dobro razumeo "šta je pisac hteo da kaže".
Pozdrav!!!
 
gandrad je napisao(la):
.....biti u pravcu sadnje, znači i kanapa......valjda sam dobro razumeo "šta je pisac hteo da kaže".
Pozdrav!!!

Razumeo si a i ja kao " pisac" razumeo tebe.

Hvala ti, shvatio sam sta je tu bitno i kosi se sadnica zbog stajnjaka.

Pozdrav.
 
Postovani evo da kratko referisem sta je u subotu i nedelju pre podne uradjeno oko sadnje,
da ne bude da sam samo filozofirao.
Za relativno kratko vreme uz pomoc foruma i više učesnika foruma koji su pisali na moja zapitkivanja,
a ko pita ne skita, jer sam bio svestan svog neznanja, ja sam zasadio mali vingradic za svoje potrebe.

Od planiranih 10 do 15 čokoti to je naraslo na 28 pri čemu sam zasadio 24 i to posle duže diskusije
odabrao sam sledeće: demir kapiju, kraljicu, italijanski muskat, hamburg i afus ali.
Nisam zasadio cerevu plemenku a to planiram da uradim kada je nadjem.
Sve sadnice su iz Radmilovca i mogu vam reći da je odličn sadni materijal.

Sve sam radio po propisu kako hje većina učesnika pisala , rupa 40 x 40 cm , prvo sitna zemlja na koren,
pa stajnjak pa zemlja pa saka nPK 8 16 25 pam odpet zemlja. Dobro sam zalio odprilike svaku sadnicu sa po 5 litara iz dva puta.
Stubove nisam postavio ali sam narucio , betonski visine 2,5 metra 10x 10 cm .

Sve je u jednom redu koji je 1,8 metara odreda malina i kupina. Odstojanje sadnica 0,9 metara.

Postavljam sliku pre nego sto sam sadnice pokrio kupicom zemlje, mora u sledecem pisanju.

- - - - - - - - - -

Ne mogu da copy paste sliku s obzirom na velicinu slike :(
Za sada dok ne nadjem nacin da resi problem.
 
Dobro je druže samo napred!!!
Što se mene tiče, i ja sam bio aktivan zadnjih dana....Doduše nisam sadio , ali sam izvodio druge radove, u i oko vinograda.
Radi se , prvenstveno o riljanju, zatim zameni dotrajalih stubova, a za to vreme je moj stariji sin čistio iza žice...Toliko se u susednoj, inače daaavno napuštenoj, parceli razvio razni , uglavnom drvenasti, korov poput šipka, gloga , bresta, trnjine ,te pasjeg drena itd. da je "malom " trebalo dva dana da prokrči stazu širine pola metra, da bi inače mogao da zaobiđe žicu i stubove sa one strane . Svaki stub smo morali , sa ove strane malo da otkopamo, a sa druge strane da podbijemo , da bi ih ispravili...Inače su još , relativno zdravi i čvrsti i poslužiće...
I tako urađeno dva i po reda, a ostalo , kad se popravi vreme...mada možda će to biti već sutra, bitno da ne pada ništa, a sa malo viška vode , i nema nekih problema...špaklica očisti ašov i ideemooo...
 
Hvala, hvala, da ne ispadne da samo "filozofiram".
Pojma nisam imao do pre mesec dva ovinogradasrtvu sem da jedem kupljeno grozdje, a sada bogama, dosta sam teoretski izcitao i
mislim da cu se snaci i oko podizanja. Mala je kolicina pa cu moci lepo to da gledam.
Na prolece cu dici stubove i postaviti zicu i videti kada okopati i prihraniti . Za ovu godinu puna kapa.
Hvala svima a posebni Entuzijastu on me opasuljio kako da mislim i sta mi treba, Zupi, Mornaru, tebi, Tomixu i ako sam nekog izostavio neka se ne zamerio, stariji sam čovek. :)

Koliko je cokota kod tebe u pitanji i koji je uzgojni tip čokota. Mislim da dominira jednostruki i dvostruki gijo, tako nekako se kaze.
Kakvi su ti stubovi i koliko visoki.
 
Mene pitaš?
Moja ti je priča poduža, ali ću se truditi...
Trenutno imam pet redova sa razmakom unutar reda od metra, a između 4,8 metara...Da, vadio sam po dva reda između...
Ustvari bilo je 17 reda sa razmakom od 1,6 m. , sađenim 1983 g. a u cilju ... "tom i tom" stao sam na sadašnjih pet...imam četiri ledine širine 4,8 m. ,koje sam popunio trešnjom,prvi, drugi šljivom, treći vinogradarkom ....Četvrti planiram da zasadim , ipak vinovu lozu...ali videćemo...Da , ima i peta ledina, ali ona je pripala sledećem nasledniku...
Šta još imamo....? Da , dvostrani gijo, tako smo rezali od početka...e , sad, ja sam počeo da, zadnjih godina, modifikujem u smislu da, tridesetak godina ona prva žica se savila skoro do ispod 30-40 cm. ,pa dižem gore do metra , tako da zavisi od gidže do gidže, negde imam i jednostruki sa jednom stranom a neki sa dve stranwe...Stubovi su bagremovi , u startu sečeni na 3.5 m. u dubinu su nekih 60-70 cm. , što zavisiod načina postavljanja, jer su neke rupe bušene mašinski, a neke ručno...Znam da će te buniti , onih 3,5 m. , ali to je bila filozofija moga Oca, da se osrtavi duže, pa kad ovaj istrune, ono u zemlji, isti stub se samo preokrene i nastavi da služi svrsi...To se pokazalo kao efikasno jer evo ...stubovi su postavljeni 1986 g. i do danas nisam unosio nove, već su u funkciji , oni originalni, neki okrenuti neki ne, neki stavljeni sa onih redova gde je iskrčeno i tako....Inače žica prva na metar i sledeće na dvadeset cm . razmaka još četiri duple žice. Duple smo stavljali jer nije potrebno vezivanje lastara u vegetaciji, samo je potrebno provlačenje između...
 
Jeste , tebe i hvala na detaljnom dogovoru.

Koja ti je sorta sljive.
Kako ti se cini ako je jednostruki ili dvostruki gijo, tj. koji bi preporucio za novi vinograd da sadis.
Originalna ideja sa stubovima od 3,5 m pa da se obrnu, kada istrune ukopano u zemlji.
A o zicama cemo vise kada dodje vreme. . .
 
Da, Šljiva sam ja sam kalemio na izdamke džanarike i ranke, a radi se o 17 komada stenlija i tri lepotice. Naime ta dužina vinograda je 60 m. i tu su mi stale dvadeset šljive. Inače u prvom redu su deset trešnje, a vinogradarke sam išao na dva metra tako da ih ima 29, a trideseta je vilja na dunji koju sam isto sam iskalemio. Vilju sam stavio zadnju u redu , zbog bujnostu , mada je dunja kao podloga i inače slabo bujna.
Što se tiče gijo-a , pa pisao sam već da mi je u originalu , dvostruki ...To znači da je druge godine ostavljena dva pruta koja su razvedena po žici , jedan levo drugi desno sa po najmanje četiri okaca i onda se svake godine ostavljaju svaki put druga dva sa dva do tri okaca...
Pisao sam već da se dosta toga poremetilo, vremenom, tako da jedan od onih se osuši , pa onda od onog jednog razvučeš na onu stranu koja nedostaje, čisto da ne bi gubio vreme da čekaš da iz glave odozdo izbije novi... Neke gidže moraš odrezati u glavu , tako da su tanji , nego drugi , koji su formirani u startu. Neke sam podizao za nekih tridesetak cm. pa izgledaju kao dva sprata... neki su se savili na jednu ili drugu stranu, neke povuče iskrivljeni stub , tamo ili vamo...dok ispraviš stub, forma toga ostane,pa se onda teško ispravlja ...uglavnom šarenilo jedno u uzgojnom obliku...
Uostalom , kako već može izgledati jedan tridesetrogodišnjak ...
 
U pitanju je vinograd 5 ari, bez spalira, ove godine je orezan bio i isfreziran jednom i posle toga nista nije dirano...prolecni mraz je unistio sve.. Odakle da krenem da bih povratio bar nesto?

U pitanju je star vinograd, znam da ima plovdine i hamburga, a ostalo ne mogu da se setim sto se tice sorti.

Sent from my CUBOT CHEETAH 2 using Tapatalk
 
Pa jel ostalo nešto? Jel izbilo nešto zelenila posle mraza? Jel ima nešto pruteva izbilih, posle.... iznad glave...kalemljenog dela...ako je uopšte kalemljen, jer ako su stare sorte, možda se razmnožavaju iz reznica.
Možda možeš sada ili kasnije, sve do kretanja vegetacije (zavisi kako te posluži vreme), da izriljaš okolo i daš malo stajskog đubriva ili veštaka ( NPK a kasnije KAN-a), a možeš da odradiš i plavo prskanje, i to bar dva puta do maja meseca ....čisto da prilikom prolećnog buđenja, gidža oseti snagu i krene s'obzirom da je "patila" celu prošlu sezonu...A prilikom prolećne rezidbe "udri u glavu" od onog što je ostalo tjt. (u zavisnosti od procenjene jačine svake pojedinačne gidže) ostavljaš po jedan do dva pupoljka na tri do četiri lastara...
No, ja mislim da je šteta što nije obrađivano tokom protekle sezone, nije se smela ostaviti nebranjena...neobrađena , nezaštićena...Em izmrzla, em ostavljena sama sebi da se bori bez pomoći...trebalo je čak i više posvetiti pažnje ...nego u nekom redovnom slučaju...Sad bar ima tih huminskih kiselina (možeš se informisati u temama jagode i maline te kupine...slično je to, ako nije isto), koje nadoknađuju oštećenja od mraza...
Tih , kako kažeš pet ari i nije mnogo, da se ne bi do proleća odradilo kvalitetno...a šteta je ne preduzeti nešto, jer se vinova loza teško podiže , a i sorte su stare, blagorodne takoreći...a i uzgojni oblik kao raritet je zanimljiv , izazovan i autentičan...
Sredi ga brate, bićeš ponosan na sebe...Navijam za tebe...
Gledaj, po mojoj računici i shvatanju, za takav vinograd ti ne treba više od desetak dana godišnje...I to ne uzastopno... nego raspoređenih na svih dvanaest meseci ( dobro sada ćeš morati malo više, kad je došao u takvu fazu) , računaj osam do deset sati rada svaki dan...Šta je desetak dana u odnosu na 364 dana godišnje.
I imaćeš i za jelo i za vince i za klince...
Pozdrav!!!
 
Pa jel ostalo nešto? Jel izbilo nešto zelenila posle mraza? Jel ima nešto pruteva izbilih, posle.... iznad glave...kalemljenog dela...ako je uopšte kalemljen, jer ako su stare sorte, možda se razmnožavaju iz reznica.
Možda možeš sada ili kasnije, sve do kretanja vegetacije (zavisi kako te posluži vreme), da izriljaš okolo i daš malo stajskog đubriva ili veštaka ( NPK a kasnije KAN-a), a možeš da odradiš i plavo prskanje, i to bar dva puta do maja meseca ....čisto da prilikom prolećnog buđenja, gidža oseti snagu i krene s'obzirom da je "patila" celu prošlu sezonu...A prilikom prolećne rezidbe "udri u glavu" od onog što je ostalo tjt. (u zavisnosti od procenjene jačine svake pojedinačne gidže) ostavljaš po jedan do dva pupoljka na tri do četiri lastara...
No, ja mislim da je šteta što nije obrađivano tokom protekle sezone, nije se smela ostaviti nebranjena...neobrađena , nezaštićena...Em izmrzla, em ostavljena sama sebi da se bori bez pomoći...trebalo je čak i više posvetiti pažnje ...nego u nekom redovnom slučaju...Sad bar ima tih huminskih kiselina (možeš se informisati u temama jagode i maline te kupine...slično je to, ako nije isto), koje nadoknađuju oštećenja od mraza...
Tih , kako kažeš pet ari i nije mnogo, da se ne bi do proleća odradilo kvalitetno...a šteta je ne preduzeti nešto, jer se vinova loza teško podiže , a i sorte su stare, blagorodne takoreći...a i uzgojni oblik kao raritet je zanimljiv , izazovan i autentičan...
Sredi ga brate, bićeš ponosan na sebe...Navijam za tebe...
Gledaj, po mojoj računici i shvatanju, za takav vinograd ti ne treba više od desetak dana godišnje...I to ne uzastopno... nego raspoređenih na svih dvanaest meseci ( dobro sada ćeš morati malo više, kad je došao u takvu fazu) , računaj osam do deset sati rada svaki dan...Šta je desetak dana u odnosu na 364 dana godišnje.
I imaćeš i za jelo i za vince i za klince...
Pozdrav!!!
Hvala druze!
Ovako- nismo imali dovoljno vremena, cale po terenu non stop, i ostalo jedva stigao da odradi, a ja se sada aktivirao da malo ozbiljnije krenem. Znam po prici mojih roditelja, da je posle mraza, kasnije, izbila pirovina, i da je buknula onako bas i oni mi kazu da se taj vinograd gubi, kao da je zadnjih godina sve manje i manje radjao. A star je minimum 30 godina, moj pokojni deda je obradjivao i secam se da sam kao klinac isao u berbu i da smo brali ohoho. Ima i tamjanike i smederevke u njemu.
Sto se tice stajskog djubriva, teze mi je da dodjem do njega, jer u komsiluku sve odavno rezervisano. Tako da bih kupio vestacko.
Do pre 10ak god je taj vinograd radjao super po babinoj prici- frezirali su ga i prskali iskljucivo plavim kamenom(dodavali mleko) i ponekad protiv onog sto "busi" listove. Tako baba rece i kad su rezali ostavljali po 4 pruta na gizi. A tada je bio na spaliru.
Bio bih zahvalan na nekom detaljnom uputstvu, sta kako i kad.
Npr. Kako da krenem?
Kad mogu da rezem- da cekam Sv. Trifun kad svi idu da rezu vinograde ili ranije, strah me zbog zime? I koliko pruta da ostavim ono da bude sigurica i na koliko prstenova da rezem? Ovako kao sto si mi napisao?
Da li da freziram ili mu znaci da idem da kopam ili riljam oko gize?
Kada da bacim vestacko djubrivo i koje da uzmem (npk8:16:24, 16:16:16 ili neko drugo)?
A kada KAN i koje da trazim da kupim?
I sta da kupim za prskanje-imam 2 bakarne pumpe ispravne, cekaju da krenu u vinograd? Kad, koliko puta da prskam(da li posle svake kise ili ne)?
A sto se tice ove pirovine, da li da prskam glifosalom izmedju redova, da jogurtskom casom na puzu, da ne ostetim gize?
Duduk sam totalni, tupson, izvini na zilion pitanja, cenim svaki odgovor i zahvaljujem se.
I jos nesto- kupio bih neke bolje makaze za rezanje, preporuka?
Nesto iz woby-hausa, ako ima dobro, blizu mi je da odem licno da pazarim.
Pozz prijatelju i hvala jos jednom.

Sent from my CUBOT CHEETAH 2 using Tapatalk
 
To je relativno mali vinograd tako da ako imaš vremena bolje ga je kasnije orezivati nego pre rano izbjeći ćeš kasnije smrzavice gdje ti mogu izmrznuti pupovi znači možeš tamo krajem 2gog mjeseca komotno.Što se tiče rezidbe ti stariji načini rezidbe bez armature obično su išli na tri-četiri reznika sa po dva do tri pupa po rezniku pošto se loza vezala uz kolac tako da i ne možeš rezati sa lukovima. Znači ja bih ostavio par reznika po panju u zavisnosti od stanja u kojem je panj (jači ili slabiji).
Što se tiče obrade zemlje bolje bi ti bilo da uz panjeve sa obje strane preriljaš i odma ubaciš u jamu uz panj kad već nemaš stajnjaka jednu do dve čaše od jogurta kupovnog peletiranog stajnjaka imaš svakakvih od kokošjih do konjskog biće ti dobar bilo koji bolje nego nikakav drži ti kraće od stajnjaka koji obično ide svake treće god ovaj peletirani ide svake ponovo ali ipak dosta znači a odmah uz njega ubaci i oko 100tinjak grama umjetnog NPK gnojiva (oko pola čaše) sad u zimi ili rano proljeće bolje je ove formulacije sa više kalija i fosfora znači 7-20-30 ili 8-16-24 jer će ti se dušik(azot) većinom isprati do proljeća a fosfor i kalij i moraš staviti što bliže zoni korjena pošto oni jako teško prodiru u zemlju(1 do 2 cm godišnje) i zato ti je isto bolje riljanje da gnojivo staviš dublje.Kan ili UREA idu negdje početkom kretanja vinograda da ti se što manje ispera a da ga vinograd što bolje iskoristi za što brže nabijanje zelene mase isto ne treba pretjerivati šaka po panju dosta jer od viška azota može kasnije doći do osipanja cvijetova i kasnijeg sazrevanja loze što dovodi do izmrzavanja iste od ranijih jesenjih mrazeva.
Za korove mogu ići glifosati pošto imaš stariji vinograd ali moraš paziti da ne dobije po listu.
Što se tiče zaštita od bolesti tu se može napisat cijela knjiga mislim da ćeš najlakše to pokopčati ako si na netu nađeš par programa zaštite vinograda od raznih proizvođača(BASF,BAYER....) pa si sam iskombiniraš što ti je najlakše ili možda nešto već i imaš od prije kad dođe do toga opet pitaj a imaš i na ovom forumu zaštitu vinove loze pa malo pogledaj. Prvo prskanje poslije rezidbe a kad malo zatopli nek ti bude plavo kupanje tj dok još ne krene moraš potpuno okupati panjeve sa nekim plavim uljem ili crvenim (to ti je kombinacija bakra i nekog mineralnog ulja koji služe da unište što više prezimljavajućih oblika bolesti i štetočina na panju).
Makaze ako oćeš profi KUKER ili FELCO model koji ti najbolje leži u ruci ali ove su ti oko 40 eura a tebi bi bile dobre i neke amaterske TICK na primjer koji je Austrijska kopija Felca ili neke sl.
I ja se sad raspiso... kako ti šta dođe ti pitaj neko će ti odgovoriti jer i sami smo nekad radil isto.
 
Da, potpisujem sve što ti je kolega Entuzijast@ napisao , kome ovom prilikom čestitam Božićne praznike...
Pročitaj lepo, napravi plan i sa prvim poboljšanjem vremena kreni...
Ako šta imaš još nedoumica, pitaj!!
 
Hvala vam puno. Citajuci, dosao sam do nekog plana, sta kako, a vi pogledajte i dajte mi savet ili korekcije. Ovako sam "isplanirao" rad, da kazem:

Rezanje krajem februara na 2-3 okca, 3-4 pruta, zavisno od stanja gize.
Plavo ulje-bakar prskanje, okupati panjeve

Prvo prskanje 1-15. Mart
Drugo prskanje 1. April
Mankogal+akord+abastate

Trece prskanje 25.april
Cetvrto prskanje 1.jun
Peto prskanje 20. Jun
Sesto 15. Jul12.
Sedmo 15. Avg
Mankogal+akord+dional500

Abastate 860din
Mankogal 300din
Plavo ulje-bakar 310din
Dional 500 460din
Akord 460 din
NPK 8:16:24 ili 7:20:30
Izriljati oko gize i u jesen/zimu po 100g uz stajnjak
U prolece po 100g urea ili KAN
Izmedju glifosalom i voditi racuna da ne dodje u dodir sa listom loze.
Sta mislite, sta dodati, sta oduzeti?
I mozda bih ubacio fertigal humi top(huminsku kiselinu tecnu samo ne znam kad i koliko puta tokom sezone), za svaaki slucaj
Sent from my CUBOT CHEETAH 2 using Tapatalk
 
Poslednja izmena:
Zahvaljujem kolegi Gandradu na čestitki a odmah da i probam malo pojasniti zaštitu kolegi J.
Ne poznajem ova sredstva koja si opisao ali evo ukratko kako ja to odradim s obzirom da svaku zaštitu u biti prilagođavaš u zavisnosti od vremena stanja loze i još koje čega što može da se desi (jači napad bolest, grinje....)
Znači prva dva prskanja odradim obično sa bakar + sumpor (osnovna sredstva protiv plamenjače i pepelnice s tim da bakar djeluje na još neke gljivične bolesti koje napadaju lozu a sumpor donekle suzbija grinje i dosta su jeftini) potom pređem jedno prskanje nekim jeftinijim kontaktnim organskim fungicidom za plamenjaču(najčešće Dithan) + sumpor za pepelnicu + neko sredstvo za grinje (ako treba vidi se šteta na listu ako je jači napad)
E sad špricanje prije cvatnje i posle cvatnje koja su u biti najbitnija koristim sistemike i za plamenjaču i pepelnicu + poslije cvatnje i neki botricid (za sivu plijesanj) U ovo doba su ti obično i najači napadi bolesti radi toplog vremena i vlage a moraš zaštititi lozu koja je sad najosetljivija.
Poslije toga još jednom botricid+za plamenjaču i pepelnicu(sistemik ili organski zavisi jer dobra god ili loša(vremenski))
Znači sve to teško možeš odrediti prema datumima nego prema toma u kojoj fazi rasta ti je loza i od stanja u vinogradu što se tiče bolesti vremenskih uvjeta i štetočina.Znači ako je dobra suha i topla godina često se može i izbaciti di koje od ovih špricanja.
Prihrane preko lista su dobra stvar možeš prije cvatnje ubaciti nešto s Borom radi bolje oplodnje a poslije nešto sa kalijem i fosforom da ti grozđe lakše iznese i nakupi bolje šećere i boju.Sredstva sa aminokiselinama su dobra kao malo gasa u slučaju nekih šokova tipa suša neki lakši mraz ili nedajbože led onda ubrzavaju oporavak.
Kažem još proučavaj te programe i kombiniraš sam jer oni obično stave samo svoja sredstva a ja onda odaberem od raznih proizvođača sta meni paše po potrebi i cjeni imaš i na VVV forumu jako opširnu temu o zaštiti vinograda pa proučavaj do prvih špricanja imaš još ohohojj...
 
Ja sam danas "bacio" u mom vinogradu NPK 6-12-24, iskoristio sam lepo vreme i sa vrlo malo blata na obući, toliko da se to uspešno moglo odraditi , ionako najavljuju neke padavine narednih dana.
Što se tiče tvog plana prskanja ...nije loše...evo kako ja...
Ja idem sa plavim prskanjem u jesen ( ovo sam već odradio) i u rano proleće , nekad pre rezidbe, a nekad posle ...Do kretanja vegetacije možeš prskati sa plavim uljem ilji samo bakrom bez ulja (letol), može samo koristiti, a da šteti neće...Sva ta prskanja ( sva ta prskanja dosad su gola gidža, gola grana , bez listova i pupoljaka) su u stvari preventiva da na "spavanju" uhvatiš moguće , kasnije , uzročnike raznih bolesti...tjt. kako kažu, umanjuješ kapacitet bolesti...bilo šta to da znači...Ali ta prskanja i ne računaš u konačnom saldu prskanja...
Prvo prskanje ti je negde pre Svetog Nikole prolećnog (21 maja ako se dobro sećam) ja tad obično udarim ridomil za plamenjaču , te neki sistemik za pepelnicu recimo postalon, (ako se dobro sećam tih, ko ih samo smišlja , naziva)a možeš dodati i neki kombinovani insekticud -akaricid, jer se mogu pojaviti grinje i neki surlaš ... onda čekaš cvetanje i sledeće ide posle Duhova-Svete Trojice ( sredinom juna), možeš ponoviti ridomil i postalon i ovog puta dodaješ nešto za crnu trulež i opet možeš insekticid, ako treba, videćeš već... potom treće nešto pre letnjeg Svetog Jovana ( 7jula), moraš uzeti nešto drugo za plamenjaču , recimo alijansu ili kurzejt i takođe promeniti sistemik za pepelnicu i još jednom ideš sa onim za crnu trulež i dodaješ za sivu trulež koja je ovog puta obavezna ( ne mogu se sad setiti svih tačnih naziva preparata, a ima tu negde na prethodnim listovima, pisao sam već) i imaš još jedno ...četvrto posle Petrovdana ( 12 jula), tu možeš komotno ići sa običnim kontaktnim fungicidima mankogal , te kosan za pepelnicu...odnosno on se sad drugačije zove ( mislim vatsul) ... i eventualno , ali ne svake godine, znači po potrebi nešto oko Svetog Ilije ( 2 avgusta), onda možeš čistim bakrom , odnosno funguranom ili nešto slično.
E sad poželjno je u svako od ovih prskanja stavljati slavol ili nešto kao murtonik i slične stvari, sem kad prskaš sa bakrom ( jer bakar ide sam)...a huminske kiseline samo po potrebi, ako se , ne daj Bože, neko nevreme...
Ovo ti je otprilike moj plan , kako ja to godinama već praktikujem...Naravno ne možeš se držati tačnog datuma, jer to od mnogo čega zavisi...isto tako i nazivi preparata, svaki proizvođač ima svoj naziv za istu aktivnu matriju...i osnovno je da više od dva puta uzastopno ne koristiš iste aktivne materije, odnosno preparate.
To ti je neki plan i kako i PSS , koji ima svaka opština preporučuju, možeš i to pratiti, ili sa "tvojim" apotekarom, tjt. tamo gde kupuješ hemiju, reći će ti sve što treba.
Nemoj se samo vladati prema proizvođačima tih preparata, jer oni kad napišu treba ti deset prskanja...
 
Poslednja izmena:
Nazad
Vrh