Kukuruzna silaža

Dragojlo je napisao(la):
Gledao sam slike u nemackoj sada rade silazu u neke folije kao kobasica-parizer,virsla i sl. debljine negdje oko metar a dugo nekoliko metara,dokle je taj zapad otisao mi nemamo ni silo jama oni jame prevazisli vec... :haha:

Da,tocno,al te kobasice nisu neka sreca,jer ja sam vidio da su vrane napale i sve propalo,bila je sjenaza unutra.
Svabe ti se sad vracaju na sjenazu i silazu u silosima,imaju izuzimace i to im je najjeftinije,balirke i omotaci za sjenazu su preskupi,folija skupa,tako da je to dobra sjenaza ali neisplativa cak i Svabama,a kamoli nama,a oni su prodali te stare strojeve u Bugarsku,Hrvatsku,Srbiju, BiH....
a ONI SE VRATILI JEDNOSTAVNIJEM I JEFTINIJEM...
Inace jame nisu nesto posebno dobre,najbolji silos je ravan sa povrsinom zemlje bez ukopa,dolje beton i sa svake strane zid,sto uzi i sto dulji radi izuzimanja,tako da se svaki dan izuzme bar 20 sm
te mase. Ako je jama onda nemozes izuzimati sa izuzimacem.
 
nicolai-lapsus za 35%.
Koja je preporuka učešća u obroku siliranog zrna kravama muzarama i znaš li nešto više o silaži ovsa?
 
Nicyolas je napisao(la):
@Nicolai
Ja silos pokrivam debelom gumom , pricvrscujem gredama nema da mrdne !

Odlicno :D, bitno da se sprijeci prisustvo vazduha.
Post je spojen: [time]петак, 12. март 2010. 02:54:01 MST[/time]
_________________________________________________
zx je napisao(la):
nicolai-lapsus za 35%.
Koja je preporuka učešća u obroku siliranog zrna kravama muzarama i znaš li nešto više o silaži ovsa?

A sve zavisi kolko je kiselo,ako je silirano sa niskim vlagama onda moze skroz zamijeniti prekrupu susenog zrna,a ako je kiselije onda moze jedan dio siliranog,a ostatak suvog,plus soja,plus suncokretova sacma,plus premiks,plus plus....
A o sjenazi od ovsa(zobi),he to je nesto dobro...
Ovas se silira kada jos nije bacio klas,kad se osjeti zadebljanje,neko pusti da izbaci jer je prije ta masa jako vlazna,inace kao sjenaza pokazao se jako dobrim za mlijecnost,daje veliku masu sa jedinice povrsine. U ishrani njim treba davati paralelno i dosta kvalitetnog susenog sijena.
Post je spojen: [time]петак, 12. март 2010. 10:56:10 MST[/time]
_________________________________________________
 
Zoran Kostović je napisao(la):
Fino iskustvo.Reci nam koje inokulante koristiš i u kojim količinama?Neće valjda urednici(večeras ih baš ima)to okarakterisati kao reklamu.

A ja ne bi o imenama proizvodjaca inokulanata,neka se sami reklamiraju,
bitno je da se inokulant primjeni u kolicini propisanoj,jer on sluzi da mnogostruko poveca kolicinu bakterija mlijecno kiselog vrenja u masi,a ako stavimo inokulant na recimo duplo vecu kolicinu silaze ili sjenaze nismo uradili nista-nismo povecali koncentraciju bakterija.
Post je spojen: [time]1268417417[/time]
_________________________________________________
alfa 9 je napisao(la):
nicolai jel puno kosta takva masina sto radi vakumirane bale?

Rabljena balirka(presa) moze da se nadje za nekih 5-8 000 €,a omatac za nekih 3-4. A nova presa od 12 000 € na vise, a omatac od 8 000 €.
 
Još malo o siliranju ovsa, Nikolai: da li u setvi ide semena kao za zrno, da li se odmah silira ili se dovodi na određeni procenat i koji je prinos po hektaru?
 
zx je napisao(la):
Još malo o siliranju ovsa, Nikolai: da li u setvi ide semena kao za zrno, da li se odmah silira ili se dovodi na određeni procenat i koji je prinos po hektaru?

Ovas(zob) ako se sije za zelenu masu ide u sjetvi bar 20% sjemena više nego za zrno.
Prinos po hektaru je visok,uglavnom više mase nego italijanskog ljulja,kolko tačno neznam. Inače svježe pokošeni ovas ima mnogo vode u sebi i treba da provene,treba mu više vremena nego ljuljevima,a koliko ovisi o temperaturi vazduha u to vrijeme. Bitno da dobro provene.
 
Evo kako se pakuje silaza u okrugle bale.
zk5ncp.jpg
33to3gw.jpg
Ove dve slike mi se zadrzale u telefonu. Inace su stare 3 god. Ko ne razume o cemu se radi na ove dve slike neka mi pise da mu objasnim. Zao mi je sto nemam jos slika. :ppozdrav:
 
Dragane, slike su fenomenalne,ovaj nacin spremanja silaze i sjenaze je jako dobar,al skup do zla boga,folija(najlon) za omatanje tih rolo bala kosta nekih 100 Evra,a sa njom omotas,napravis oko 15-17 bala,ako oces dobro da uradis,Svabe,Francuzi i veci dio Evrope se je vratio na standardne silose i za sjenazu,a silaza nikad nije ni radjena ovako u bale u nekoj vecoj proizvodnji,osim izuzetaka i nekih pokusa,al to je zanemarivo,jer kazem da je ekonomski neisplativo.
Al kazem kvaliteta ti je u balama jako dobra i ako ti se iskvari bala ne iskvare ti se sve,a u silosu ako nesto zeznes zna da ode sav,sve se iskvari,a kod bala svaka je zaseban slucaj,lakse je sa njima manipulirati,uzmes ju sa nosacem i nosis pred stoku,al zato kod silaze i sjenaze u silo jamama imas izuzimace kojni izrezu jednu kocku i tu hranu nosis svjezu pred stoku,tako da su se Evropljani vratili jednostavnijem i jeftinijem nacinu spremanja hrane za stoku,mada sa malo vise fizickog posla,al bitna je zarada,a u nasem slucaju egzistencija,jer đe da sve to poplacas ako je tvoj proizvod srozan na minimum,ako imas kao proizvod meso,nemozes da prodas i ako mozes to je bagatela,a tako je i sa mlijekom,tako je i sa ratarskim kulturama,tako je i u peradarstvu i u svim granama poljoprivrede od Vardara pa do Triglava,od Đerdapa pa do Jadrana,bilo i bice,uvijek je seljak bio jebena stranka i nazalost bice,tako da mi moramo gledat da sto jeftinije prodjemo jer nam trziste nije sredjeno,a to nam jedino nedostaje,znamo mi sve al dzaba nemozes to unovciti,pretrzci,prekupci i ostala banda,sitna ili krupna nas muze svo vrijeme.
 
Zdravo Nikolaj. Lepo si sve rekao.
Ja sam prolazio autoputem za Zenevu , pa sam ugledao ove seljake na njivi pored autoputa i svratio sam da vidim sta rade. Iz diskusije s njima sam shvatio da je ovo preskupa proizvodnja silaze. Mada su mi priznali da su sve silose napunili pa su primorani da malo silaze prave i u ovim balama. Nemogu tacno da se setim , ali mislim da su bili 3 seljaka koji imaju svoju zajednicku farmu. Ovde su jako ceste pojave da se ljudi udruzuju i da rade zajedno. Ta njihova udruzenja traju i po 20, 30 i 40 god. Ali to su ljudi lepo vaspitani , nemaju nas balkanski mentalitet. Da bi ta udruzenja funkcionisala nije potrebno veliko obrazovanje, vec samo postovanje pravila. :ppozdrav:
 
@dragojlo
To što si pitao nisu rol bale, kako je nicolai odgovorio, nego silaža trpana u plastičnu cev, ag-bag, ili euro-bag su firme, koje su najprisutnije na tržištu.

Bio sam u 2008-oj prisutan na jednoj prezentaciji slične mašine, koja ne koristi cev iz folije, nego plosku foliju prosto podvuče ispod silaže.
Pre dva meseca sam bio slučajno u komšiluku kod proizvođaća mašine i navratili smo pogledat kako se ponaša silaža posle toga, kad se par meseci izuzima iz hrpe. Silaža je zbijena ko izvibriran beton. Imaju puno posla u njihovom kraju, jer i pored malo niže cene (za travnu silažu) su interesantni zbog brzog rada i nepotrebne radne snage.
Samohodni silokombajn ima kapacitet žetve, koji se ne može iskoristit bez štete za kvalitetu gaženja i time silaže. Ovi su u stanju s velikom mašinom obradit do 6 kubika na minutu.
Spreme travnu silažu s 30 hektara za sat i po.

Cena? Sitnica, G5, veliki model s rotorom i vlastitim motorom oko 200.000 Eura. Isto ko Orkel Compaktor, koji je stavio Dragan.
Mali model G3, bez motora za punjenje samo kukuruzne silaže i sličnih materijala, rezanace š. repe i sl. oko 50.000 Eura.
Uslužno rade po ceni oko 3,5-4 eura po kubiku, što je puno niža cena od rol bala i skoro i od silo jama, kad se kalkulira amortizacija betonskih komponenti i cenu rada.

http://www.silospeed.com/

alka-foto_1569974_12141700_12141968.jpg


alka-foto_1569974_12141700_12142853.jpg


alka-foto_1569974_12141700_12142807.jpg
 
Svaka čast, kod nas kasnila je setva tek oko vikenda biće optimalna faza, juče sam obišao parcele, taman da završim do 1. oktobra. Inače posao je momački, jedan od težih koji sam radio, pogotovo kad je temperatura oko 30 stepeni a obično je tako. Jedanput sam za taj dan izgubio 4 kg telesne mase.
 
Palo mi je na pamet, posto je ako sam dobro ukapirao osnovna stvar kod silaze nabijanje, da li je nekome padalo na pamet da koristi one vibro-ploce koje se koriste u gradjevinarstvu, koliko znam nista ne moze da sabije tako dobro kao ona a i mogu da se iznajme-pozajme za probu.
 
Da, ja je stavljam. Urea predstavlja neproteinski izvor azota koji se može efikasno može koristiti u ishrani preživara. Dodata u silažu bakterije mlečne kiseline koje fermentišu šećere i konzervišu silažu koriste amonijak koji se dobija razlaganjem uree i ugrađuju ga u svoj protein i samim tim podižu kvalitet silaže. E sad ja sam koristio dosad klasičnu ureu, mineralno đubrivo. Međutim ono ima 46% uree a 54 je balast, a ne znam šta je. Pa sam bio oprezan. Međutim u staroj SFRJ je bila firma koja je proizvodila ureu baš za ishranu preživara, proizvod se zvao super protein, kažu da taj isti proizvod proizvodi neka firma u Bačkoj ali je drugi naziv. Da li neko zna koja je to firma i da li postoji uopšte?Dve godine ih tražim i džaba.
 
Nazad
Vrh