Kukuruzna silaža

ni meni nije jasna kalkulacija od 3,5 din.dal je to kad platis sve radnje nekom drugom a tvoja je samo zemlja i bazen?
 
Ako se dobro sećam,rekao je da su u tih 3.5din troškovi proizvodnje(na njivi),siliranje,transport,gaženje,ostali troškovi sa amortizacijom i radnom snagom.
 
Bio sam na jednom predavanju pre neki dan bila i tema spremanje kukuruzne silaze, sva prica je da se mora dobro gaziti sloj po sloj,nesme ostati vazduh u silazi, i da je dobro iseckana, nesmeju biti veci komadi od 3cm max.,najeftinija jama je malo se ukopa u zemlju naprave bocni zidovi od zemlje-nasip, obavezno da ima pad da se cedi voda kod vrenja,sto se tice pokrivanja njaeftinije i njaprostije a ne kvari se ni gram je da se prekrije na kraju najlonom preko nasuti 5-10cm sitne piljevine odozgo poredati stare auto gumei nema da fali.

Sto se tice dodavanja soli u silazu rekli su da nevalja, treba samo pratiti mlecnu liniju zrna kukuruza i nista vise, so povecava kiselost silaze i posle dodje kao slicno pivskom tropu kada se pomirise oseti se zesttina i kiselost, miris gotove silaze treba da je gotovo slican mirisu same mase kada je kosena tj. mirisu stabla kukuruza onj kakrakteristicna miris svi znamo kakav je ko oko ovoga radi....

Tako nam naprica covek koji radi pri ministarstvu polj....

pozdrav
 
alfa 9 je napisao(la):
on radi u ministarstvu,znaci ispricao definiciju,a praksu seljak ima

Jeste moj rodjak je radio po ovom receptu, i silaza kao grom, nema ni grama da se kvari, krave jedu ne ostaje iza njih... a i ti inokulanti oni su samo gotovi sojevi mlecnih bakterija koje pomazu i ubrzavaju vrenje silaze, pa time dobijamo pre silazu za upotrebu, i da navodno smanjuju temperaturu silaze i kao duze moze stojati otvorena a da se n pokvari.

Covek je rekao jedini plus je u tome sto inokulanti ubrzaju vrenje, ovo ostalo sve zavisi od gazenja silaze, silaza kada se otvara treba da se skida-poprecno od vrha do dna, a neki to razvaljuju vilama po vrhu i silaza dobije vazduh i eto belaja,neki su pravili i masine za rezanje silaze...

Tako da ovo sto je covek pricao je i primenjeno u praksi provereno. :D
Post je spojen: [time]1268324075[/time]
_________________________________________________
Dobro naostren asov je prava stvar za secenje silaze :D
 
Pripremiti kvalitetnu silazu je dosta komplikovan proces. Znaci vazan je momenat samog siliranja,
kada mliječna linija bude na pola zrna,a tada je suva tvar na nekih 35%,ako je ranije riskiramo kiselu silazu
a to nije dobro za zivotinje. Optimalna duzina sjecke je 7-12 mm, znaci 10mm,sitnije nije dobro jer krave su prezivari
i dolazi do problema sa probavom ako je presitno,a ako je prekrupno nije dobro zbog gazenja-tesko se gazi takova masa imamo sundjer efekt(isto i kad je previse suva).
E sad inokulanti su po meni jako bitni da kvalitetna masa dobro prevri i postane kvalitetna silaza,i ne zaboravite inokulanti vam ne mogu pomoci ako niste dobro silazu nagazili,pa je ostao vazduh koji je uvjet za plijesni,zagrijavanje i kvarenje... Inokulanti pomazu da kompletna masa prevri,a kad sav secer prevri onda nema rizika naknadnog fermentiranja(vrenja) u proljece koje je onda uzrok zagrijavanja i umjesto da imate energiju u silosu vi proizvodite temperaturu,znaci gubite energiju.
Inokulanti vam osiguravaju kvalitetnu silazu,silazu koja se ne kvari,silazu koju zivotinje radije jedu od ne tretirane.
Ja imam dva silosa i jedan smo tretirali ,a drugi ne,prvo koristimo ne tretirani,a kad on zavrsi onda prelazimo na tretirani i preko ljeta koristimo njega i nemam nikad kvarenja. ALI-PAZI SAD OVO: pred dvije godine mi se zaj. i otvorili prvo tretirani i sve O.K. ali problem kad je on bio gotov,otvorili mi ovaj ne tretirani i dobrih mjesec dana krave nisu jele kako treba,muke zive,al sto su muke,pala i proizvodnja,manje mlijeka u pola,znaci da je ista silaza jele bi one,al njih ne moze da se vara,tesko je sa dobrog na losije,kao da mi jedemo supu bez zacina,isti djavo,samo krave ne mogu da govore,al litre pokazuju sve.
Od onda tretiram oba silosa.
Isto mi se desavalo i sa sjenazom,nesto smo tretirali,a nesto ne i svaki prelaz sa tretiranog na netretirano isti problemi:nerado jedu,smanjuju mlijeko...
Ti inokulanti cuvaju aromu i hranjivu vrijednost i nije ih nitko izmislio reda radi,pa svako ozbiljno gazdinstvo sa ozbiljnom proizvodnjom ih koristi(u svijetu naravno)...

E da skoro sam zaboravio: jako bitna stvar je pokrivanje silosa,trebalo bi obavezno staviti dva najlona,prvo tanki najlon(podfoliju) koji dobro prianja na silazu i ne ostavlja mogucnost da vazduh ostane unutra,a na taj tanki ide pravi najlon,najbolji sa dvije boje: sa jedne bijela a sa druge crna,crnu okrenete prema dolje a prema van bijelu da ne privlaci svjetlost i toplinu i nema problema...







Na ovom forumu je uobičajeno da se prvo predstaviš, to možeš uraditi preko sledećeg linka http://poljoinfo.com/caffe/za-nove-clanove-da-se-predstave/2160/ Dobrodošlicu i ugodan boravak na forumu želi ti uredništvo. Edit by: mims
 
Pozdrav ljudi, ja se bavim stocarstvom a nikada nisam pravio silazu a imam u planu pa me interesuje par stavri oko silaze?
Dali je obavezan bazen za silazu ili moze i na povrsinu i koliko treba vremenski da silaza bude za upotrebu?
Gore sam procitao da je najbolje nista ne stavljati u silazu, mislim na so, koncetrate itd.
 
Jingis je napisao(la):
Pozdrav ljudi, ja se bavim stocarstvom a nikada nisam pravio silazu a imam u planu pa me interesuje par stavri oko silaze?
Dali je obavezan bazen za silazu ili moze i na povrsinu i koliko treba vremenski da silaza bude za upotrebu?
Gore sam procitao da je najbolje nista ne stavljati u silazu, mislim na so, koncetrate itd.

Pa mozes i da pravis na sred livade sa najlonima, najlon ide ispod i na kraju najlon opet sa piljevinom zemljom,slamom i auto gumama odozgo. Najbolje se pokazala piljevina ako imas blizu neku brentu, laka za skidanje, stiti od izmrzavanja zimi, a ljeti od toplote apreko njih idu stare auto gume jedna do druge provereno radi. A kako vidis iznad pise kolega i o ubacivanju inokulanata koji pospjesuju vrenje silaze.

Vreme vrenja silaze tj. kada je ona spremna za koristenje od vremena siliranja, zavisi od mnogo faktora, kakao je nagazena*ova stavka nosi 95% uspesnosti spravljananj kvalitetne silzae, naravno ako je to silirano na vreme, po mlecnoj liniji to je od 1/3 do 2/3 mlecne linije na zrnu, to pratis u svojoj njivi,nemoj nikada gledati sa strane njive zadjes malo dublje pogledas na 10-tak klipova uzorke i onda upadas sa msinama*.... i da se vratim na vreme vrenja dakle ovo ipsred pomenuto i naravno temperatura vazduha utice na vrenje, ako je toplije pre ce da prevri i obrnuto, i naravno inokulanti jos vise ubrzaju vrenje. To je od prilike cirka mesec mesec ipo dana sve zavisi kazem.
 
sve je to lepo što vi kažete ali teorija je jedno a praksa drugo ja sam to imao prilike da se uverim jer 3god radim silažu nije puno vremena ali jako malo mi otpada a nemam ni jamu ni silos nego sitno isiliram i dobro nagazim posle toga ide tanka folija koju majstori koriste pre malterisanja i preko toga stavljam deblju foliju na koju bacim gume i to je to
 
todor je napisao(la):
sve je to lepo što vi kažete ali teorija je jedno a praksa drugo ja sam to imao prilike da se uverim jer 3god radim silažu nije puno vremena ali jako malo mi otpada a nemam ni jamu ni silos nego sitno isiliram i dobro nagazim posle toga ide tanka folija koju majstori koriste pre malterisanja i preko toga stavljam deblju foliju na koju bacim gume i to je to

Pa nekazem ja da pravi jamu to je velika investicija, samo na zemlju drug sa najlonima i nema da fali ali da odradi naspie od zemlje po duzini, naravno pad i sa jedne strane zatvori zemljom nasip sa druge ulazi a kada se napuni moze prelaziti preko nje. Naravno odozgo najlon sa piljevinom i gumama, moram slikati da vidite tu silazu, covek kupi sve redom nema u opste otpada, samo seci i vuci u stalu... necu reci da jama ne valja betonska, ali brale nema se para sta bi sve trebalo po stadardu radititi svi mi to znamo al odakle nam ::novac::
Post je spojen: [time]1268343085[/time]
_________________________________________________
Zoran Kostović je napisao(la):
@nicolai
Kakve veze ima ova slika sa tvojom pričom o pokrivanju silosa itd?

ocigledno je covek omasio misem pravu sliku i pogodio vakumirane bale :haha: :D
 
ma kakva folija ja sam slame stavljao i nikakav pad nisam imao i uvek bude dobro
 
Pa pazite, ja bi to uradio ali na povrsini. Mada imam par komsija, jedan dugo godina pravi silazu (sigurno preko 20 godina) a jedan je prosle godine prvi put. Ovaj prvi je pravio u bazene i to mnogo veliki bazen a ovaj drugi na povrsini i obojica se zale na silazu. Ne znam zasto? Taj komsija sto je prvi put pravio kaze da su mu zbog nje slabije napredovali bikovi.
 
Čini mi se da jednu stvar niko nije pomenuo, a mislim da je takodje važna.
Mlečna linija i 35% vlage nisu baš uvek udruženi. Sad recite šta je bitnije; linija ili 35% ?
Ja nasumice prođem kroz njivu i uzmem 15-ak biljki, isečem ih, izmešam, odmerim 1 kg i držim u rerni dok ne počne da se kruni pod prstima i ponovo izmerim. Po ukusu posoliti i dodati luka :haha: -hoću reći ja jurim 35%
 
Pa sad pisao sam bas gore o mlecnoj liniji nisi mozda video, ok je to sa vlagom zato se za ovo i koriste hibridi sa vecim fao grupama 600 i 700 koji imaju duzu vegetaciju tj. kukurz kod njih sazri a stabljika je jos zelena, sto ovde ne treba ovde treba mlecna linja od 1/3 do 2/3 tj negjde na pola jel zrna, i najbolje je ako jos i kukuruz dobije tz. zute gace, prve zute listove od zemlje a ostalo zeleno, ali kljuc je u mlecnoj liniji najveci...

E sada tu ima ko sta voli gore covek pominje tov bikova, znaci za to treba dosta srkoba i proteina, a to se postize sa hibridima sa jako kvalitenim klipom a da imaju tanju stabljiku, i automatski dobijamo vise skoba i proteina u silazi, a time i za stoku je lakse da prevare silazu od kukuruza sa tanjom stabljikom nego debljom, zato recimo kod ZP hibrida u katalogu pise svarljivost cele biljke recimo 71% za ZP735, ili kod Pioneer-a u njih stoji stavka kod hibrida koji su pogodni za siliranje Energija silaze 9 npr. B23...

Ima mnogo faktora ali na predavanju covek rece, kljuc dobre silaze je mlecna linija, naravno hibrid iz odgovarajuce fao grupe -kasni, i dobro gazenje ko hoce moze dodati i inokulante kaze nece mu stetitit sigurno samo mogu poboljsati kvalitet silaze ali moze i bez njih.... :ppozdrav:
 
zx je napisao(la):
Čini mi se da jednu stvar niko nije pomenuo, a mislim da je takodje važna.
Mlečna linija i 35% vlage nisu baš uvek udruženi. Sad recite šta je bitnije; linija ili 35% ?
Ja nasumice prođem kroz njivu i uzmem 15-ak biljki, isečem ih, izmešam, odmerim 1 kg i držim u rerni dok ne počne da se kruni pod prstima i ponovo izmerim. Po ukusu posoliti i dodati luka :haha: -hoću reći ja jurim 35%

Nije 35% vlage,nego suve tvari. A kad je mlijecna linija na 2/3-1/2 onda ti je i suva tvar ukupne biljke negdje oko 30-35 %.

Vlaga zrna je bitna kod siliranja vlaznog zrna kukuruza i samo zrno se teoretski moze silirati kad vlaga dodje na 35%,al to nitko ne radi,jer takva silaza ima puno kiseline,vecina to radi kad vlaga padne na 25-20% i ima silazu zrna bez kiseline,sacuvane sve hranljive tvari kao kod svjezeg,nista ne sagori kao kod susenja kukuruza,znaci idealno ko to dobro uradi,moze ici u najlonske cakove(najbolje se pokazalo),a moze u silos i gazenje traktorom,pokriti kao silazu cijele biljke.
Ljudi cak tako silirano zrno kukuruza koriste u tovu svinja,kad su vlage nize(suvlji kukuruz) to se ne stopa u hranilicama i to je najjeftiniji nacin skladistenja kukuruza i njefikasniji,samo da bi ta masa fermentirala mora ju se dodati inokulanti,jer kod vlage od 20-25% sama masa nema dovoljnu koncentraciju tih bakterija da moze da fermentira.

Izbor hibrida s obzirom na duljinu vegetacije(fao grupu) za silazu cijele biljke kukuruza je relativan pojam,zavisi od geografskog polozaja,Slovenci recimo siliraju grupe FAO 200 i 300,jer je nadmorska visina veca,imaju manji broj suncanih dana...
Kod nas ima vise prostora za manevar;
Onaj ko zeli nakon kukuruza zasijati jos ljulj,DTS,cak i uljanu repicu ide na hibride grupe 300-400,a onaj ko ima cijelu jesen na raspolaganju taj moze ici sa grupom 600-700.
Dosta ljudi sije kukuruz nakod zetve jecma,znaci postrno,pa isto ide sa ranijim hibridima,tako da oma svakakvih zahtjeva i potreba proizvođaca...
 
Gledao sam slike u nemackoj sada rade silazu u neke folije kao kobasica-parizer,virsla i sl. debljine negdje oko metar a dugo nekoliko metara,dokle je taj zapad otisao mi nemamo ni silo jama oni jame prevazisli vec... :haha:
 
Nazad
Vrh