Kukuruz 2025

Problem je u tome što si nekada u svakoj kući imao pune štale i svinjce stoke kroz koju je većina kukuruza prošla pa zbog toga nije bilo viškova za silose.
Sada po selima na prste možeš da nabrojiš kuće u kojima su pune štale i svinjci.
Gospodski okruniš na njivi, odneseš na silos i iskipuješ.Nema ništa da ti muče, grokće, bleji u dvorištu, nemaš nikakvih radnih obaveza, ne smrdi ti, nema veterinara...
 
Kakvo ti ovo sad pitanje?

Pa ja sam imao pionir 600fao,sejan 12 aprila vlaga ispod 13
Prinos skoro 2t jutro sto je preko 3t po hektaru

Vec sam pisao da kod nas jos nisam cuo da je neko imao preko 3t po jutru ili 5t po hektaru

Mislim da je clan sinisa pisao da je kod njega neki drugar imao preko 3t
Pa napisao si da nema šta da se bere kod vas.

Kad nema šta da se bere to je tarupiranje, ili tanjiranje ili zaoravanje.

3.000 kg u odnosu na 0 je već nešto.
 
@foodmood
radis eleviranje nekad ili....?

od kad je pocelo ovo a to je negde bas od korone da nismo u stanju da dobacimo 5t po jutru,zrno nije problem jer se skida rano,rane fao(na njima to sam primetio ima vise alfatoksina(tj pokvarenog) nego na kasnijim fao grupama sto je takodje zanimljivo)
Pa napisao si da nema šta da se bere kod vas.

Kad nema šta da se bere to je tarupiranje, ili tanjiranje ili zaoravanje.

3.000 kg u odnosu na 0 je već nešto.
odg ti kolega

 
Moj deda je nekada davno, kada smo napravili kupatilo sa wc šoljom i dalje odlazio u poljski wc. Kako leti tako zimi. Ne zato što je to bilo bolje, već čovek tako navikao. Nije mu smetalo da na -15 ode skroz nazad u dvorište i obavi šta treba iako je to moglo lepo u toplom na 5 koraka od kauča.
Neki ljudi tako sa beračem, teško im da se oproste od njega.
Jbg tako su navikli, nema to veze sa time dali je lakše ili bolje kruniti a ne brati.
Svaki jedan berač prospe zrna po njivi više nego što vredi prikolica šapurina/čokanja, pa i mnogo više uglavnom.
A o poslu i vremenu da i ne pričam.....
Sve ima svoje mane i prednosti, ali nikakvu prednost kod branja kukuruza beračem naspram krunjenja kombajnom ja jednostavno ne vidim.




Послато са SM-A225F помоћу Тапатока
kolega smilad ti je odg u ovoj recenici

od pre nekoliko godina desavalo se da cena padne na prolece a ne da ode gore-ironija je sto su nam prinosi pali za 50%
"Što je brzo - to je i kuso."
Nije ta narodna "misao" bez razloga. Ali..
Sve se promenilo drastično i sa svakom godinom je gore.

Nekada ko je imao pune čardake, ambare i mogao da izdrži i čuva kukuruz pa ga kruni u avgustu naredne godine, uglavnom je dobijao značajno višu cenu i imao ozbiljnu zaradu u odnosu na skidanje u zrnu u jesen.
Tada nije bilo moguće kruniti suv kukuruz u standardu na njivi, a vlaga je bila toliko visoka da je nakon odbijanja troškova sušenja cena često bila mizerna.
Prednost berbe je bila ta što bilans roda nije bio odmah dostupan otkupljivačima i državi.
Nisu svi krunili iz čardaka u isto vreme pa je tržište ipak bilo nepredvidljivije.
Šapurika, čokanj je bila dodatna zarada koja je pokrivala troškove utovara i krunjenja.
Roba je ostajala kod proizvodjača bez troškova lagera.

Ali je to tražilo radnu snagu vičnu poslu koje danas gotovo nema.
Takodje je bilo nezgodno pravovremeno reagovati i brzo kruniti kad se ukaže skok cene i prilika za prodaju.

Zbog ekstremnih suša koje su sad već redovna pojava sortiment kukuruza se promenio.
Hibridi koji se sad seju, jednostavno zato što mora tako da bi se dobio bar neki rod, najčešće nisu pogodni za berbu. Kukuruz sazreva vrlo rano u avgustu već kada su temperature još 35+.
Vlaga se vrlo brzo spusti ispod 20% što je nepovoljno za branje jer se zrno kruni.
Pre uzri klip za berbu nego sama kukurzovina.
Berba kukuruza na 35°C je posebna priča.

Nekad je bilo nezamislivo da se može kukuruz kruniti na njivi sa vlagom u standardu bez odbitaka.
Pogotovo je bila fantastika da se to može u Avgustu ili Septembru.
Tek se sa berbom normalno otpočinjalo nakon 1. Oktobra.
Mislim da su na žalost ta vremena prošla nepovratno najviše zbog promene klime.
Ne vidim da nam je ova "nova realnost" donela mnogo dobrog.
Jeste da je tada bilo mnogo više posla, fizičkog rada, ali je i rodilo mnogo više i češće.
Sada se brže i lakše skine sa njiva, ali sve manje se nakupi u prikolicama.
@smilad
svaka cast na postu
ova poslednja recenica gadja metu u centar
 
Problem je u tome što si nekada u svakoj kući imao pune štale i svinjce stoke kroz koju je većina kukuruza prošla pa zbog toga nije bilo viškova za silose.
Sada po selima na prste možeš da nabrojiš kuće u kojima su pune štale i svinjci.
Gospodski okruniš na njivi, odneseš na silos i iskipuješ.Nema ništa da ti muče, grokće, bleji u dvorištu, nemaš nikakvih radnih obaveza, ne smrdi ti, nema veterinara...
Napunimo svi štale i obore i komotno bi stoku mogli deliti dzabe
 
"Što je brzo - to je i kuso."
Nije ta narodna "misao" bez razloga. Ali..
Sve se promenilo drastično i sa svakom godinom je gore.

Nekada ko je imao pune čardake, ambare i mogao da izdrži i čuva kukuruz pa ga kruni u avgustu naredne godine, uglavnom je dobijao značajno višu cenu i imao ozbiljnu zaradu u odnosu na skidanje u zrnu u jesen.
Tada nije bilo moguće kruniti suv kukuruz u standardu na njivi, a vlaga je bila toliko visoka da je nakon odbijanja troškova sušenja cena često bila mizerna.
Prednost berbe je bila ta što bilans roda nije bio odmah dostupan otkupljivačima i državi.
Nisu svi krunili iz čardaka u isto vreme pa je tržište ipak bilo nepredvidljivije.
Šapurika, čokanj je bila dodatna zarada koja je pokrivala troškove utovara i krunjenja.
Roba je ostajala kod proizvodjača bez troškova lagera.

Ali je to tražilo radnu snagu vičnu poslu koje danas gotovo nema.
Takodje je bilo nezgodno pravovremeno reagovati i brzo kruniti kad se ukaže skok cene i prilika za prodaju.

Zbog ekstremnih suša koje su sad već redovna pojava sortiment kukuruza se promenio.
Hibridi koji se sad seju, jednostavno zato što mora tako da bi se dobio bar neki rod, najčešće nisu pogodni za berbu. Kukuruz sazreva vrlo rano u avgustu već kada su temperature još 35+.
Vlaga se vrlo brzo spusti ispod 20% što je nepovoljno za branje jer se zrno kruni.
Pre uzri klip za berbu nego sama kukurzovina.
Berba kukuruza na 35°C je posebna priča.

Nekad je bilo nezamislivo da se može kukuruz kruniti na njivi sa vlagom u standardu bez odbitaka.
Pogotovo je bila fantastika da se to može u Avgustu ili Septembru.
Tek se sa berbom normalno otpočinjalo nakon 1. Oktobra.
Mislim da su na žalost ta vremena prošla nepovratno najviše zbog promene klime.
Ne vidim da nam je ova "nova realnost" donela mnogo dobrog.
Jeste da je tada bilo mnogo više posla, fizičkog rada, ali je i rodilo mnogo više i češće.
Sada se brže i lakše skine sa njiva, ali sve manje se nakupi u prikolicama.
Prošle godine sam Kašmir brao 17og avgusta, al je bilo "interesantno" istovarati kad upekne i klizaš se po prikolici zbog znoja koji kaplje sa tebe okupanog.
 
Napunimo svi štale i obore i komotno bi stoku mogli deliti dzabe
To je zbog uvoza a ne zbog velikog broja stoke kod nas. Kada bi se regulisao uvoz da vidiš kako bi se stoka vratila u jedan deo štala i kako bi cena skočila ali buzdovani sve uvoze pa i kukuruz i zato kukuruz umesto da bude 35 dinara on je 24 sada u otkupu.
 
@foodmood
radis eleviranje nekad ili....?

od kad je pocelo ovo a to je negde bas od korone da nismo u stanju da dobacimo 5t po jutru,zrno nije problem jer se skida rano,rane fao(na njima to sam primetio ima vise alfatoksina(tj pokvarenog) nego na kasnijim fao grupama sto je takodje zanimljivo)

odg ti kolega

Ne, nikad ne skidam kukuruz iznad 15 vlage i nikad nisam kasnije imao problema.
Shodno tome se u proleće i seju fao grupe....

Послато са SM-A225F помоћу Тапатока
 
"Što je brzo - to je i kuso."
Nije ta narodna "misao" bez razloga. Ali..
Sve se promenilo drastično i sa svakom godinom je gore.

Nekada ko je imao pune čardake, ambare i mogao da izdrži i čuva kukuruz pa ga kruni u avgustu naredne godine, uglavnom je dobijao značajno višu cenu i imao ozbiljnu zaradu u odnosu na skidanje u zrnu u jesen.
Tada nije bilo moguće kruniti suv kukuruz u standardu na njivi, a vlaga je bila toliko visoka da je nakon odbijanja troškova sušenja cena često bila mizerna.
Prednost berbe je bila ta što bilans roda nije bio odmah dostupan otkupljivačima i državi.
Nisu svi krunili iz čardaka u isto vreme pa je tržište ipak bilo nepredvidljivije.
Šapurika, čokanj je bila dodatna zarada koja je pokrivala troškove utovara i krunjenja.
Roba je ostajala kod proizvodjača bez troškova lagera.

Ali je to tražilo radnu snagu vičnu poslu koje danas gotovo nema.
Takodje je bilo nezgodno pravovremeno reagovati i brzo kruniti kad se ukaže skok cene i prilika za prodaju.

Zbog ekstremnih suša koje su sad već redovna pojava sortiment kukuruza se promenio.
Hibridi koji se sad seju, jednostavno zato što mora tako da bi se dobio bar neki rod, najčešće nisu pogodni za berbu. Kukuruz sazreva vrlo rano u avgustu već kada su temperature još 35+.
Vlaga se vrlo brzo spusti ispod 20% što je nepovoljno za branje jer se zrno kruni.
Pre uzri klip za berbu nego sama kukurzovina.
Berba kukuruza na 35°C je posebna priča.

Ne
 
Gotovo u svim gazdinstvima su povecane posejane povrsine, a i kukuruz je rodniji tako da nema tih kotarki iliti cardaka gde bi to moglo da se smesti.
 
Ltz , I , dali cete brati kad bude bolji kukuruz?

Verovatno hoćemo, beremo pre svega da bi ispoštovali neke arende koje su dogovorene u klipu, ljudi jednostavno nece da cuju za zrno i to ti je… ove godine smo jedva ubedili ljude da je bolja opcija zrno nego klip ali iduce god ako bude bolji kuk moramo nositi u klipu. Tako da uvek nasejemo tih hibrida za branje zbog arendi pa sto pretekne beremo sebi…
Ali da imam zelju da berem u klipu odgovor je ne.
 
Verovatno hoćemo, beremo pre svega da bi ispoštovali neke arende koje su dogovorene u klipu, ljudi jednostavno nece da cuju za zrno i to ti je… ove godine smo jedva ubedili ljude da je bolja opcija zrno nego klip ali iduce god ako bude bolji kuk moramo nositi u klipu. Tako da uvek nasejemo tih hibrida za branje zbog arendi pa sto pretekne beremo sebi…
Ali da imam zelju da berem u klipu odgovor je ne.
Koje sorte bereš u klipu?
 
Nazad
Vrh