Koja đubriva koristiti u organskoj proizvodnji

Nisam pravio kompost od kiselog kupusa, ali sam koristio rasol za prskanje luka protiv lukove muve, i mogu reci da je vrlo delotvorno.

Izvinjavam se za :off_topic:
 
Ne bi bilo zgoreg tema o organskim "home made" pesticidima.

Još niko ne reče ništa koji stajnjak leži kojoj kulturi a danas mi teča priča kako se radi rasad paradajza na ovčijem u toploj leji.
 
Nije off. Ne mogu da zamislim bolje djubrivo od onog koje je visenamensko - hrani i tera stetocine. Sta ces bolje. A vrlo ga je jeftino napraviti.

Meni pileci stajnjak radi odlicno za svo povrce, (za voce ga jos nisam koristila) ali to je i zbog toga cime hranim kokosi, predpostavljam. Pitanje je samo u kojoj fazi "odstajalosti" ces ga koristiti gde.
 
Mnogo bolje ti to znaš od mene chicken pa ćeš me savetovati kad dođe vreme ali bih voleo i da čujem nešto i od ljudi koji koriste kozji, ovčiji, konjski itd. ili znaju nešto o tome.
 
http://www.poljoprivreda.info/?oid=8&id=791 :D

Post je spojen: [time]1287654329[/time]
_________________________________________________
@chickenlover, pileci stajnjak je najbolji izvor fosfora jos kada su pilici gajeni organskom hranom bolje nemoze.
Problem je njegova kiselost , tako da je dobro u njega dodati kalcijuma u prahu , zeolit ...
 
Pitanje za vojin-a, ako možda znate, da li se pileći stajnjak može upotrebljavati kao valjano đubrivo u organskoj proizvodnji borovnice? Pitam zbog kiselosti a u literaturi se ne pominje. :ppozdrav:
 
toshiba je napisao(la):
Konjski je daleko najbolji! Svinjski najgori.

Misliš konkretno za borovnicu ili uopšte? Malo mi je tu konfuzna situacija u knjigama, neki kažu jedno, neki drugo :sta:

Meliorativno dubrenje: Zbog velike vegetacione mase i relativno visokih prinosa borovnica iz zemljišta iznosi znacajne kolicine hranljivih materija. Pored toga, mora se imati u vidu i cinjenica da ce zasad na istom mestu ostati 15 i više godina. Meliorativno dubrenje je obavezna mera i ona se sastoji u rasturanju i zaoravanju 40-60t/ha dobro zgorelog stajskog dubriva (govedeg ili ovcijeg, a nikako konjskog ili svinjskog) i 600-900 kg NPK mineralnog dubriva (NPK 8:12:26 + 3% MgO, zatim 8:16:24, 4:8:20, 8:15:20, 8:4:24). Polovinu mineralnih dubriva rasturiti po celoj površini pre oranja i zaorati, a drugu polovinu posle sadenja oko svake sadnice (20-30 grama po sadnici).
 
@futurefarming, kada se radi o pilecem stajnjaku njegov proces fermentacije je mozda najduzi da bi bio primenjljiv kao takav za ishranu neke od kultura. Drugi problem koji se javlja je i visoko koncentrovana hrana kojom se hrane pilici sto u mnogome obara kvalitet stajnjaka. Znaci i vreme i kvalitet su ogranicavajuci faktori. U slucaju borovnice kojoj najvise trebaju minerali u tragovima dobar je zeolit / ima ga u Brusu / , treset koliko sam ja informisan. :ppozdrav:
toshiba @ slazem se sa tobom za moje gliste on mu dodje kao torta , odma ga napadaju i posle par dana prerade. :ppozdrav:
 
Nema spora da je konjski stajnjak izuzetan nego sam naišao na par mesta da nije pogodan za sve kulture. Zeolit je jako dobra stvar. :ppozdrav:

Nego, nikako ovo da nađem:

futurefarming je napisao(la):
novalis je napisao(la):
o konjskom stajnjaku se raspredaju priče, ali sam negde nabasao na uporednu tabelu sadržaja konjskog,svinjskog,goveđeg,kokošijeg i mešanog stajnjaka.razlike nisu toliko drastične. u ovoj raspravi SLOVIM SEBE ZA STRUCNJAKA, I TO VRHUNSKOG, tako reci EXPERTA . /nije daleko od istine, obzirom na nase experte./ TU TABELU IMAM I MOGU VAM JE PREZENTOVATI -samo da je nadjem. MALA JE RAZLIKA U KOLICINI I ODNOSU HRANLJIVIH MAKROELEMENATA ./ N, P, K, Ca, Mg, / ali je znacajna u MIKROELEMENTIMA . TAKO NEKOJ KULTURI VISE ODGOVARA OVO, a nekoj ONO . Na primer - paradajz je najbolji u ovcijem , i to ubedljivo ,uz dovoljne kolicine vode . lubenica u konjskom , itd .A U VEZI RASPREDANJA PRICA, IMA PUNO PRETERIVANJA , CAK I U VEZI GLISTENJAKA - ONO STO STAJNJAK DAJE ZA 5 GODINA TO HUMUS DAJE ZA JEDNU , ZNACI , JACI JE ZA OKO 4 PUTA / OD 2 kg STAJNJAKA NASTAJE 1kg GLISTENJAKA, sa izbalansiranim /uravnotezenim/odnosom elemenata. NAJBOLJI JE U POVRTARSTVU. za cvecarstvo nije dovoljno kiseo / P H neutralan - od 6,8 do 7,2 / NASTAVICEMO...

Da li ima iko neke tabele i sl. podatke koji stajnjak je odgovarajući za pojedine povrtarske kulture?
 
donekle je dat odgovor u naznacenom citatu. Licno smatram da je glistenjak univerzalan i uz dodatak zeolita moze se primeniti na bilo koju kulturu .
 
Hvala na savetu, još samo jedno pitanje da ne davim previše: da li se đubrenje glistenjakom, recimo u 3.-4. godini, obavlja na isti način kao kad je u pitanju "redovan" stajnjak? :ppozdrav:
 
odlicno pitanje :bravo:, iskustva pokazuju da se kolicina glistenjaka koja se dodaje smanjuje iz godine u godinu.Kako je i ranije istaknuto odnos je 1:5 u korist glistenjaka.I ako je o njemu dosta toga receno prave vrednosti se tek dokazuju. Za sada nije poznata brza metoda u obradi djubriva koliko ja znam :ppozdrav:
Post je spojen: [time]1287684234[/time]
_________________________________________________
da budem precizniji 1t glistenjaka menja 5t stajskog djubriva.
 
futurefarming je napisao(la):
toshiba je napisao(la):
Konjski je daleko najbolji! Svinjski najgori.

Misliš konkretno za borovnicu ili uopšte? Malo mi je tu konfuzna situacija u knjigama, neki kažu jedno, neki drugo :sta:

Meliorativno dubrenje: Zbog velike vegetacione mase i relativno visokih prinosa borovnica iz zemljišta iznosi znacajne kolicine hranljivih materija. Pored toga, mora se imati u vidu i cinjenica da ce zasad na istom mestu ostati 15 i više godina. Meliorativno dubrenje je obavezna mera i ona se sastoji u rasturanju i zaoravanju 40-60t/ha dobro zgorelog stajskog dubriva (govedeg ili ovcijeg, a nikako konjskog ili svinjskog) i 600-900 kg NPK mineralnog dubriva (NPK 8:12:26 + 3% MgO, zatim 8:16:24, 4:8:20, 8:15:20, 8:4:24). Polovinu mineralnih dubriva rasturiti po celoj površini pre oranja i zaorati, a drugu polovinu posle sadenja oko svake sadnice (20-30 grama po sadnici).


Mislio sam uopste! :cao:
 
Pitanje za sve koji su već u organskom režimu biljne proizvodnje, kako ste rešili đubrenje, da li nabavljate organsko sertifikovano (ako ga uopšte ima) ili vaše sert. kuće dozvoljavaju "običan" stajnjak, ili koristite kompost i glistenjak (mada mi i tu nije jasno da li "ulazna sirovina" mora biti organska)? :cao:
 
@futurefarming u principu svaki organski proizvodjac bi trebao da ima vlastito djubrivo , da bi bio " siguran" sto posto. Dobro si primetio da i "ulazna sirovina" mora biti organska ukoliko je u pitanju recimo i sam glistenjak.
Tako da licno mislim da je najbolje biti sam svoj majstor kako me iskustvo uci.
 
vojin, potpuno si upravu takvu preporuku sam dobio već više puta. U zakonu o o. proizvodnji piše da je konvencionalni stajnjak dozvoljen ukoliko organskog nema, a pošto ja tek nameravam da napravim zasad, nisam siguran da li u startu mogu da đubrim na klasičan način pa da čekam do prvog roda 2-3 godine kada mi se i završava konverzija ili da odmah krenem sa organskim režimom, bez obzira kad dobijem sertifikat. Problem mi je, jer stoke nemam, niti ću je imati bar u početku, a verujem da je, zasad, gotovo nemoguće naći sertifikovani stajnjak, bar dok proizvodnja kod nas ne zaživi pa se napravi lanac proizvoda i sredstava.
 
futurefarming je napisao(la):
vojin, potpuno si upravu takvu preporuku sam dobio već više puta. U zakonu o o. proizvodnji piše da je konvencionalni stajnjak dozvoljen ukoliko organskog nema, a pošto ja tek nameravam da napravim zasad, nisam siguran da li u startu mogu da đubrim na klasičan način pa da čekam do prvog roda 2-3 godine kada mi se i završava konverzija ili da odmah krenem sa organskim režimom, bez obzira kad dobijem sertifikat. Problem mi je, jer stoke nemam, niti ću je imati bar u početku, a verujem da je, zasad, gotovo nemoguće naći sertifikovani stajnjak, bar dok proizvodnja kod nas ne zaživi pa se napravi lanac proizvoda i sredstava.

Moje su krave sertifikovane. Dođi jedan dan u Vršac sa dve kofe za stajnjak pa ću ti pokazati kako Marija Tun rešava taj problem za ljude koji nemaju krave.
 
Nazad
Vrh