Koja đubriva koristiti u organskoj proizvodnji

dzionik-u mali vrage ili vraze kako vec da li je i u Beogradu pisno kao i u Nisu :ppozdrav:
 
биодинамика je napisao(la):
futurefarming je napisao(la):
vojin, potpuno si upravu takvu preporuku sam dobio već više puta. U zakonu o o. proizvodnji piše da je konvencionalni stajnjak dozvoljen ukoliko organskog nema, a pošto ja tek nameravam da napravim zasad, nisam siguran da li u startu mogu da đubrim na klasičan način pa da čekam do prvog roda 2-3 godine kada mi se i završava konverzija ili da odmah krenem sa organskim režimom, bez obzira kad dobijem sertifikat. Problem mi je, jer stoke nemam, niti ću je imati bar u početku, a verujem da je, zasad, gotovo nemoguće naći sertifikovani stajnjak, bar dok proizvodnja kod nas ne zaživi pa se napravi lanac proizvoda i sredstava.

Moje su krave sertifikovane. Dođi jedan dan u Vršac sa dve kofe za stajnjak pa ću ti pokazati kako Marija Tun rešava taj problem za ljude koji nemaju krave.

Dogovoreno! :D :ppozdrav:
 
koliko se meni cini oni sa tom masinom prave prizmu od stajnjaka- komposta sta li je .... samo ne znam za sta ce im u prizmi.
 
Slike nemaju puno veze sa onim sto covek prica. Ne vidi se kakve veze imaju kupe pravljenog komposta sem ako to nije u vezi sa izjavom da dodaje riblje brasno za djubrenje pa onda slika pokazuje kako to izgleda. Mislim da je od vece vaznosti njegova izjava i slika gde pokazuje kako uzgaja belu detelinu, maslacak i heljdu izmedju redova i da to kosi da bi borovnicama omogucio bolju prihranu.
 
Taj deo nije sporan, i to je prava stvar nego mi je privukla pažnju mašina a našao sam šta je. Reč je o mašinskoj obradi komposta, slike i linkove stavljam u temi o kompostu. :cao:
 
Ovakve velike mašine se koriste uglavnom za kompostiranje kanalizacionog mulja, gde se isplati imati ovolike namenske mašine.
Oblik prizme je najzgodniji jer se manje rasipa, a mašina prevrće kompost, stavlja ono što je spolja unutra. Dim koji se vidi iza mašine je para jer unutrašnji deo komposta zagrevaju termofilne bakterije do 70 stepeni da bi se uništila većina patogenih bakterija. Komunalni kompost se koristi isključivo za industrijske biljke.
 
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=aEpqUCa2rd4[/youtube]
Dobar klip, malo slabiji zvuk. Kaže čovek da je glistenjak najbolje organsko đubrivo (pored đubriva od slonova :D :haha:) a pH je oko 5-5.5 što je meni posebno bitno. Inače, na tom kanalu ima dosta praktičnih saveta, vredi pogledati.

Slučajno sam nabasao na netu, i kod nas u ponudi ima organskih đubriva sa ekstraktima algi. :ppozdrav:
 
@future, dobro razmisljas, al prvo proveri koje je vreme razgradnje, pre nego pocnes da izolujes kucu sa tim. Mislim da bi morala da se stabilizuje pre nego se tako primeni.

U medjuvremenu razmislite o kompost djubrivu od kiselog kupusa i ljuski jaja (dominantni sastojci). Trenutno mi je to u eksperimentalnoj fazi, ali sam vec primetila da odbija stetocine samo tako.

Kakav je to eksperiment sa kiselim kupusom kao kompostom?Ako ima vajde da ne bacam kupus,pošto mi ga je dosta ostalo,nego da kopam jamu za kompost. Pozdrav. Vebra
 
:ppozdrav:
Osim raznih stajnjaka, veoma dobri rezultati se postizu sa tecnim kompostom, a to moze skoro svako sam da napravi od razlicitih kombinacija gotovo bilo kojih organskih materija. Besplatno.
moze li se malo odredenije pojasniti (laicima) kako se pravi i upotreblj. tecni kompost HVALA
 
Garetov recept je dobar ali kod nas ne možeš da nadješ morske alge i melasu, bar ne po nekoj normalnoj ceni tako da ostaje varijanta samo sa kompostom. Ne treba uzimati onaj komercijalni u džakovima jer je u većini slučajeva sterilisan tako da od njega nema vajde. Najbolji je sopstveni kompost, prosejan pa ostavljen još mesec dana da odleži. Može aerisanje akvarijumskom pumpom a može i da se samo potopi na jedan dan uz povremeno mešanje.
 
Ako se forsiraju gljivice može i riblje ulje a mogu se u Bg pazariti ekstrakti morskih algi. Melasu sam dobio od jednog kolege a mislim da se može naći uz malo pretrage. :ppozdrav:
 
Nazad
Vrh