Kavezno gajenje šarana i soma

Odg: Kavezno gajenje sarana i soma

Upravo to, imam kombinaciju za potok pa sam baš tako mislio a i ja bih to malo više "industrijski" pravio, gledam ove farme po danskoj i sl. pa bih koristio i termalnu vodu, dakle potpuna kontrola proizvodnje. Hvala ti za linjka, definitivno ću ga uzeti u razmatranje kao pomoćnu kulturu.
Post je spojen: [time]1283178030[/time]
_________________________________________________
Jesi razmišljao da nabavljaš mlađ ili kako, imaš nekog za preporuku?
 
Odg: Kavezno gajenje sarana i soma

Ne,šarane sam ili ulovio ili kupio na tržnici ili sa nekih većih ribnjaka. Mlađ nisam nabavljao jer treba puno brige s tim. Znam jedino pustiti šarana malih (1-2 cm) "ukrasti" (ulovi mi čovjek na ribnjaku 10-ak komada) i pustiti
 
Odg: Kavezno gajenje sarana i soma

Pozdrav drugari ,
bio sam na neplaniranom odmoru tako da nisam pratio temu ali evo me sada tu , da probamo nesto da smislimo.
Sto se tice sarana to sam uspeo sve da rascivijam a mene interesuje uzgoj soma znaci konkretno sta on sve moze da jede osim ribe. Da li moze da jede otpad iz klanice , to jest sve sto je svinjskog , pileceg , i govedjeg porekla .
S obzirom da je strvinar trebalo bi da moze :haha:??
Za sarana treba prvo naci trziste a to je realno samo Beograd . Druga stvar je da ni jedan ugostitelj nece da kupi sarana iz ribnjaka jer svaki stalni gost to oseti . Posto zivim u Zemunu ta problematika mi je dobro poznata .
Veliki sistemi poput Ecke imaju koliko toliko dobar eko sistem pa se i kod njih oseca da smrdi na mulj.
Znaci ostaje samo kavezno gajenje u tekucoj vodi jer se onda moze postici nasad i 10 puta veci nego u ribnjaku zbog velike kolicine kiseonika , a riba nema nikakvog mirisa osim na ribu .
Saran se uzima od 700-1000 gr u martu i za Svetog Nikolu je posao gotov . Uzima se tako veci jer je otporniji i moze da jede sve vrste hrane i sa obzirom na stepen konverzije postize najbolje rezultate .
Sve sto Vas interesuje za sarana pitajte , a meni recite cime soma da hranim :haha::haha:
Pozdrav
Dusan Filipovic Zemun
 
Odg: Kavezno gajenje sarana i soma

Mislim da je za soma klanični otpad poslastica.
U Novom Sadu su ribolovci upecali neke od najvećih somova na kanalu DTD kod Neoplante (mesna industrija).
 
Odg: Kavezno gajenje sarana i soma

Slažem se, samo što treba povesti računa šta se od klaničnog o otpada daje i da sve bude sveže ili termički obrađeno. Jedino, treba videti sa veterinarskom inspekcijom da li je to uopšte dozvoljeno.

Nešto sam drugo mislio za šarana, podstakli me pastrmski ribnjaci u bazenima, pa tako nešto slično može i za šarana da se napravi, manja količina naravno ali uz areaciju, koja i nije neki problem, može da se ide na veći nasad. U svakom sl. možda bi bio i bolji kvalitet nego iz kaveza, pogotovo ako možeš da biraš vodu pa onda neka manja sušara i prodaješ dimljenog, viša cena da pokrije to što nema količine.
 
Odg: Kavezno gajenje sarana i soma

Danas citam u Blicu , covek iz Negotina , postavio kaveze za sarane i drzava mu odvalila taxu oko 1000 dinara po m2 vodenog ogledala za kaveze a nesto manje za kvadrate staze za hodanje oko kaveza .
Sada mi je potpuno jasno sto se ovim niko ne bavi . Znaci lopovi deru li deru.
Zamisli samo cega se banda dosetila , naplacuju coveku sto hoda po svojoj zici.
Definitivno smo zasluzili sve ovo. ::lose:: ::lose:: ::lose:: ::lose:: ::lose:: ::lose:: ::lose:: ::lose::
 
Odg: Kavezno gajenje sarana i soma

Ne znam po kom osnovu , ali pokusavam preko info da pronadjem coveka i da se uverim da li je to istina ali ne verujem da bi lagali jer su naveli i njegov komentar , pa ako je istina da se organizujemo da se ode i pomogne coveku
 
Odg: Kavezno gajenje sarana i soma

Mi uz tolike mogućnosti nismo sposobni nešto takvo napraviti. Ima ljudi, samo što su nam zakoni glupi, i rade ih oni debeli žderonje u saboru ::lose::
 
Odg: Kavezno gajenje sarana i soma

Pravo kažeš, a kod nas Bogom dani uslovi za gajenje ribe. Severna Kina, najveći proizvođač šarana na svetu je na istoj geografskoj širini kao i Panonija ali mi ne koristimo kapacitete, šta će to nama kad je lepši onaj iz uvoza. :nono:
 
Odg: Kavezno gajenje sarana i soma

Buducnost u proizvodnji ribe kako god okrenes je kavezno gajenje jer jedino tako je ona u svojoj prirodnoj sredini .
Stampa i internet su puni oglasa gde se prodaju ribnjaci i mali i veliki od pola hektara do 20 hektara . sta mislite zasto ih prodaju ? Ribnjak nije samo iskopana rupa i pustena riba . To je svet u malome , znaci potpuno ispunjen eko sistem.
I najvaznija stvar na kraju je trziste . gde prodati ribu kada ona iz uvoza stalno pojeftinjuje ?
Ostaje Beograd a sve sto pretekne otici ce za Sv. Nikolu i to je kraj .
 
Odg: Kavezno gajenje sarana i soma

Zašto prodaju ribnjake ako su se u njima već oformili ekosistemi? Jedino ako su radili kako ne treba pa ima problema ili nešto. Kod kaveznog gajenja me brine samo lokacija, gde postaviti kaveze a da nema zagađenja vode a bogat je fito i zoo plankton? Kad nađeš takav rit/kanal/baru ili slično ispostavi se da ti ni ne treba kavez. Koliko uopšte košta ta tikvara za 200 tona? :sta:

Ja bih ipak probao sa bazenima sličnim onim za pastrmku pa ako ne budem zadovoljan rezultatima uvek mogu prepraviti i uzgajati samo kalifornijsku a šaran iz bazena ne bi smeo da se oseća na mulj.
 
Odg: Kavezno gajenje sarana i soma

Mislim da su prevelika ulaganja u ribnjake, i zato se desava da posebno mali proizvodjaci
bivaju prinudjeni da odustanu. Drugi problem je uvoz ribe.
Jedan privatnik kod nas je uzeo pod zakup ribnjake, mislim u okolini Vrsca.
Povrsina ribnjaka je oko 300 ha, ako sam dobro razumeo.
Videcemo rezultate, za par meseci. :cao:
 
Odg: Kavezno gajenje sarana i soma

Da je za..bano, jeste, meni se dopalo kako se neki od malih proizvođača snalaze, video sam na sajtu jednog da uvozi rep od orade pa ga dimi i tako toplo-dimljenog prodaje. Nema mnogo izbora bez finalnog proizvoda iz grupe delikatesa, po meni.

300 ha je vrlo ozbiljna priča, zna li se šta gaji od ribe?
 
Odg: Kavezno gajenje sarana i soma

Da,

Malo je nezgodno, sto se tice ulaganja, ali i prodaja je vrlo rizicna. Kod nas se slabije konzumira riba
nego u drugim zemljama. Gledao sam par privatnika na tv- u, koji su bili na granici zatvaranja
ribnjaka. Teska je situacija u svakoj oblasti poljoprivrede
.
Od njegovih radnika sam cuo da se gaji saran. Dali imaju jos neke vrste ribe, nisam siguran.
Mislim da ce poceti izlovljavanje, za predstojece posne slave.
 
Odg: Kavezno gajenje sarana i soma

Baš ste se raspisali. Samo gde su kavezi? :sta:
Vidim ovde drugare koji se interusuju za gljive, za razne stvari pa i za uzgoj riba.
Pošto sam sve to i ja izučavao i proučavao evo nekih osnovnih stvari.
1. Saran je riba zanimljiva samo tamo gde se tradicionalno riba slabo jede pa se uglavnom koristi u vreme posta iraznih verskih praznika. Tamo gde se riba više koristi u ishrani šaran je na dnu lestvice kvaliteta. Sa osavremenjavanjem naših navika u ishrani više će se trošiti druge vrste ribe. Npr tržište za pastrmku raste kao i za morsku ribu. Odmah da kažem da ovo osavremenjavanje ne mora da znači i poboljšanje. Zemlje gde su ljudi gladni proteina (npr Kina) su dobro tržište za šarane. Ali na razvijenim tržištima šaran je korov. da bi ovo bolje ilustrovao reći cu da se u Australiji kažnjava ribolovac koji šarana vrati u vodu. Tamo je to nejestiva riba š kategorije pa ribolovci kada je slučajno ulove imaju običaj da je vrate u vodu. E to nije dozvoljeno. "korov mora da se uništi", nešto kao ambrozija kod nas. Slično je i u USA.
2. Kavezni uzgoj šarana nije isplativ jer kompletna hrana mora da se daje a predhodno mora da se peletira. Osim toga svaki kavezni uzgoj, po definiciji sa velikom gustinom nasada devalvira vodotok. šta god mi mislili Srbija je zemlja siromašna vodom i takav način uzgoja je moguć samo u malom obimu. Ali najvažnije je što u ribnjačkom uzgoju pored hrane biljnog porekla sam ribnjak ako se njime dobro upravlja proizvodi sveže životinjske proteine.
3. U najkraćem to izgleda ovako:
U jesen se ribnjak potpuno prazni, ribe konzumne veličine idu na tržište, matice u zimovnik za matice a mlađ u zimovnik za mlađ. Ribnjak se tretira krečom zbog dezinfekcije i istrebljivanja parazita.
Pre punjenja ribnjak se djubri stajnjakom koji je osnova za razvoj zooplanktona (vrhunska hrana za mlađ) kojim se hrane i razni račići. Pored toga u mulju bogatom organskim materijama razvijaju se razne vodene gliste i sl. To je "koncentrat" a uzgajivač dodaje jeftinu hranu kao sto je kukuruz, soja......i sl.
Dobra praksa je da se na ribnjaku gaje plovke koje jedu alge male vrednosti za ribe ali istovremeno đubre ribnjak. U gustim ribnjačkim nasadima alge i drugo bilje nije preterano poželjno jer alge danju "proizvode" kiseonik ali noću ga troše i pred zoru imamo minimalnu (kritičnu) zasićenost. Uz izvestan dodatak hrane dobiju se kao bonus patke.
U ribnjacima nije dobro držati ribe u monokulturi pa se ubacuje mali broj grabljivica kao sanitarci, deo riba koje se hrane algama, amur, tolstolobik. Najinteresantnije je pored šarana gajiti jegulju. Jegulje koje se ulove u Dunavu potiču iz ribnjaka u Nemačkoj, Austriji, Češkoj.
4. Najveće prinose šarana/m³ su postizali (ne znam kako je sada) Izraelci. Gaje se u vertikalnim silosima gde se pumpama odozdo ubacuje vazduh a voda se reciklira. Ovi silosi su napravljeni ne zbog povećanja gustine nasada već zbog velikog deficita vode.

Osnove ove problematike možete da nađete u našoj literaturi. Načini uzgoja, gustina, potrbe za O, aeracija, paraziti i oboljenja i sl : " Gajenje slatkovodnih riba" Đorđe Hristić i Ilija Bunjevac, izdanje Građevinska Knjiga 1991. Ova knjiga je malo zastarela ali sve osnovno je tu u ključujući i veštačko mrešćenje.
Kada planirate ovaj posao vodite računa o tome da se morska riba generalno smatra neuporedivo zdravijom i boljom.
Da su među morskim ribama u samom vrhu Orada i Brancin. da je njihova cena bila po današnjim cenama 25€/kg a danas se kupuje svež sa leda u BG po 850 din. iako je za njihovu proizvodnju neophodan komplikovan proces proizvodnje algi da bi se proizveli mali planktonski račići koji su osnovna hrana za mlađ! Ako neko istraživanje u skorije vreme ne otkrije neke nove, super masne kisleline omega pa na ² može se očekivati da će cena šarana (u paritetu) padati.
Gajenje soma u kavezima možda ima izvesnu perspektivu ali se ukus tržišta neumoljivo pomera u korist smuđa. Po mom mišljenju sa pravom. Gajenje smudja u bazenima ili još bolje u kavezima skopčano je sa mnogim problemima pre svega sa proizvodnjom adekvatnog zooplaknktona za ishranu mlađi. Međutim za onoga ko ovlada ovim procesom to bi mogao da bude dobar posao. Od toplovodnih rečnih riba zanimljive su još ribe iz porodice jesetri i njihovi hibridi. Još bolji posao bi bio uzgoj slatkovodnih rakova. Sve navedeno su pionirski poslovi koji mogu ali ne moraju da donesu dobru zaradu.
 
Odg: Kavezno gajenje sarana i soma

Tar, puno kvalitetnih info kao i uvek. :D :bravo:

Bilo bi dobro da malo modifikujemo naslov, odavno smo izašli iz kaveza, zamoliću batu Zemunca da to odradi ili moderatore da spoje sa temom o gajenju ribe koju sam davno otvorio ali nije zaživela.

U svakom sl., Tar, kad nađeš vremena postavi malo informacija o gajenju jegulja i tim vertikalnim silosima, neka slika bi bila idealna, ako ne tražim previše. :ppozdrav:

Samo da dodam, postoji mnogo, mnogo vrsta iz porodice šarana, i tu ima mesta za ogledne zahvate, takođe, toplodimljeni šaran, bar za sad, ima neki prolaz na tržištu-stranom.

Malo slike i zvuka da obogatimo tekst:
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=jRy--Pptna4&feature=related[/youtube]
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=CNI-42c9TE8[/youtube]
Post je spojen: [time]1287670583[/time]
_________________________________________________
Da ne zaboravim da dodam, australijanci imaju debele razloge što šarana smatraju ribljim korovom jer u njihovim rekama ima izuzetnih vrsta slatkovodnih riba, pored toga eksploatišu i svoja mora, ali mi nismo te sreće.

I štuka je zanimljiva kao vrsta za uzgoj, nije neophodno da svi uzgajivači rade mrest, pa i sadašnji ribnjaci kupuju mesečnu mlađ.
 
Odg: Kavezno gajenje sarana i soma

Hajde od kraja. U Evropi je štuka cenjena ali kao sporska riba. Postoje neki francuski recepti ali su oni ( to sami kuvari priznaju) više interesntni kao egzotika nego kao gastronomski doživljaj. Razmaženo tržiste traži ribu sa malo kostiju ili onu koja može lako da se filetira. štuka je prepuna kostiju a naročito puno imja tzv Y koščica koje nisu vezane za osnovni kostur već se nalaze u mišićima. Nema filetiranja. To jest jako krupne štuke mogu da se filetiraju s tim da je 70% otpad. štuka je možda zanimljiva za uzgoj do odredjene veličine kao riba za poribljavanje.

Sopstveni mrest je kao sopstvena proizvodnja supstrata i micelijuma kod uzgoja gljiva. Tek sa sopstvenim mrestom i sopstvenom proizvodnjom hrane može da se računa na ozbiljniji uspeh. Inače taj mrest i uzgoj mlađi nije posebno komplikovan i to svako može da nauči. čak i postupci koji zvuče jako sofisticirano, kao što je hipofizacija su u stvari jedostavni i to na ribnjacima mogu da rade i polupismeni radnici.

Silosi su u Izraelu. Jegulje koje po neko s vremena na vreme upeca kod nas u Dunavu ili nekom kanalu vezanom za Dunav potiču iz klasičnih ribnjaka. Pojedinačne jegulje pobegnu iz tih ribnjaka a ako dođe do neke poplave onda beže masovno. Svake godine u reke svog porekla vraćaju se tzv. staklaste jeguljice. Ovako se zovu jer su male i skoro prozirne. Na usćima ih love i odatle prebacuju u ribnjake. Ova riba ima dobru cenu, odlično masno meso i fenomenalna je i na roštilju i dimljena pa konzervirana. Pored jegulja u šaranskim ribnjacima može da se gaji i cipol, morska riba koja voli da ulazi u slatku vodu.

Šaranskih riba ima puno to je tačno. Od mrene, bodorke, crvenperke, amura, babuške, linjaka, skoro zaboravljenog zlatnog karaša, ...................do bucova. Među ovim ribama samo dve mogu da se pohvale nadprosečnim ukusom a obe su komercijalno nezanimljive.
Toplo dimljenje ima jako dugu tradiciju na severu od Rusije, preko Skandinavije, Škotske do Kanade i Aljaske. Za nas je to relativno nova stvar. Ne mogu da budem ni Tarabić ni Nostradamus pa da trvrdim da toplodimljeni šaran nikada ne može da konkuriše drugim ribama koje se tradicionalno ovako prerađuju. Ono što dosta izvesno mogu da predpostavim je da je danas proizvodnja šarana dosta raširena industrija gde je mala ili manja proizvodnja nisko rentabilna i da ako bi tržište pokazalo veći interes tu upadaju istočnjaci sa damping cenama poput panagiusa iz Vijetnama.
 
Nazad
Vrh