Odg: Kavezno gajenje sarana i soma
Baš ste se raspisali. Samo gde su kavezi?
Vidim ovde drugare koji se interusuju za gljive, za razne stvari pa i za uzgoj riba.
Pošto sam sve to i ja izučavao i proučavao evo nekih osnovnih stvari.
1. Saran je riba zanimljiva samo tamo gde se tradicionalno riba slabo jede pa se uglavnom koristi u vreme posta iraznih verskih praznika. Tamo gde se riba više koristi u ishrani šaran je na dnu lestvice kvaliteta. Sa osavremenjavanjem naših navika u ishrani više će se trošiti druge vrste ribe. Npr tržište za pastrmku raste kao i za morsku ribu. Odmah da kažem da ovo osavremenjavanje ne mora da znači i poboljšanje. Zemlje gde su ljudi gladni proteina (npr Kina) su dobro tržište za šarane. Ali na razvijenim tržištima šaran je korov. da bi ovo bolje ilustrovao reći cu da se u Australiji kažnjava ribolovac koji šarana vrati u vodu. Tamo je to nejestiva riba
š kategorije pa ribolovci kada je slučajno ulove imaju običaj da je vrate u vodu. E to nije dozvoljeno. "korov mora da se uništi", nešto kao ambrozija kod nas. Slično je i u USA.
2. Kavezni uzgoj šarana nije isplativ jer kompletna hrana mora da se daje a predhodno mora da se peletira. Osim toga svaki kavezni uzgoj, po definiciji sa velikom gustinom nasada devalvira vodotok. šta god mi mislili Srbija je zemlja siromašna vodom i takav način uzgoja je moguć samo u malom obimu. Ali najvažnije je što u ribnjačkom uzgoju pored hrane biljnog porekla sam ribnjak ako se njime dobro upravlja proizvodi sveže životinjske proteine.
3. U najkraćem to izgleda ovako:
U jesen se ribnjak potpuno prazni, ribe konzumne veličine idu na tržište, matice u zimovnik za matice a mlađ u zimovnik za mlađ. Ribnjak se tretira krečom zbog dezinfekcije i istrebljivanja parazita.
Pre punjenja ribnjak se djubri stajnjakom koji je osnova za razvoj zooplanktona (vrhunska hrana za mlađ) kojim se hrane i razni račići. Pored toga u mulju bogatom organskim materijama razvijaju se razne vodene gliste i sl. To je "koncentrat" a uzgajivač dodaje jeftinu hranu kao sto je kukuruz, soja......i sl.
Dobra praksa je da se na ribnjaku gaje plovke koje jedu alge male vrednosti za ribe ali istovremeno đubre ribnjak. U gustim ribnjačkim nasadima alge i drugo bilje nije preterano poželjno jer alge danju "proizvode" kiseonik ali noću ga troše i pred zoru imamo minimalnu (kritičnu) zasićenost. Uz izvestan dodatak hrane dobiju se kao bonus patke.
U ribnjacima nije dobro držati ribe u monokulturi pa se ubacuje mali broj grabljivica kao sanitarci, deo riba koje se hrane algama, amur, tolstolobik. Najinteresantnije je pored šarana gajiti jegulju. Jegulje koje se ulove u Dunavu potiču iz ribnjaka u Nemačkoj, Austriji, Češkoj.
4. Najveće prinose šarana/m³ su postizali (ne znam kako je sada) Izraelci. Gaje se u vertikalnim silosima gde se pumpama odozdo ubacuje vazduh a voda se reciklira. Ovi silosi su napravljeni ne zbog povećanja gustine nasada već zbog velikog deficita vode.
Osnove ove problematike možete da nađete u našoj literaturi. Načini uzgoja, gustina, potrbe za O, aeracija, paraziti i oboljenja i sl : " Gajenje slatkovodnih riba" Đorđe Hristić i Ilija Bunjevac, izdanje Građevinska Knjiga 1991. Ova knjiga je malo zastarela ali sve osnovno je tu u ključujući i veštačko mrešćenje.
Kada planirate ovaj posao vodite računa o tome da se morska riba generalno smatra neuporedivo zdravijom i boljom.
Da su među morskim ribama u samom vrhu Orada i Brancin. da je njihova cena bila po današnjim cenama 25€/kg a danas se kupuje svež sa leda u BG po 850 din. iako je za njihovu proizvodnju neophodan komplikovan proces proizvodnje algi da bi se proizveli mali planktonski račići koji su osnovna hrana za mlađ! Ako neko istraživanje u skorije vreme ne otkrije neke nove, super masne kisleline omega pa na ² može se očekivati da će cena šarana (u paritetu) padati.
Gajenje soma u kavezima možda ima izvesnu perspektivu ali se ukus tržišta neumoljivo pomera u korist smuđa. Po mom mišljenju sa pravom. Gajenje smudja u bazenima ili još bolje u kavezima skopčano je sa mnogim problemima pre svega sa proizvodnjom adekvatnog zooplaknktona za ishranu mlađi. Međutim za onoga ko ovlada ovim procesom to bi mogao da bude dobar posao. Od toplovodnih rečnih riba zanimljive su još ribe iz porodice jesetri i njihovi hibridi. Još bolji posao bi bio uzgoj slatkovodnih rakova. Sve navedeno su pionirski poslovi koji mogu ali ne moraju da donesu dobru zaradu.