HRANIDBA KOZA TIJEKOM ZIMSKIH MJESECI
U vrijeme do zime koze ce na kvalitetnoj pasi i brstu samo iz dostupnih krmiva, vrlo vjerojatno, zadovoljiti vecinu svojih potreba. Jedini dodatci koji ce im trebati bit ce mikroelementi, odnosno neke od soli mikrominerala i eventualno fosfor. Kako se blizi zima, odnosno, u kasnu jesen, kvaliteta i kolicine dostupne, voluminozne krme znacajno opada, te se, kako bi zadovoljile potrebe za hranjivima, kozama trebaju davati proteinski i energetski koncentrati.
Kada donosimo odluku koja krmiva moramo dati svojim kozama i koliko kojeg krmiva ce koze trebati ove zime, moramo zapamtiti jednu cinjenicu. Koza je tijekom proteklih vremena evoluirala i razvila se u zivotinju koja moze pojesti dosta krme. Stoljecima su se koze mogle odrzavati i razmnozavati samo na brstu jeduci grmlje, nisko raslinje, cak i korove, samo ponekad na pasnjacima, ali bez ikakvih koncentrata, odnosno, zitarica, proteina ili minerala. Bez sumnje je da su uz takvu ekstenzivnu proizvodnju i nisku razinu hranidbe tadasnji seljaci imali i vrlo visok stupanj mortaliteta i nisku proizvodnju mlijeka uz male priraste, ali koze su ipak prezivjele.
U danasnje vrijeme, kako se stvorila sve veca potraznja za kozama i njihovim proizvodima, te se cijena tih proizvoda povecala, koze su selektirane i stvorene su pasmine s visokim proizvodnim svojstvima. Stvorene su koze koje se ranije jare i imaju vise jaradi po leglu (dvojci), vece porodne mase, vise proizvodnje mlijeka, vecih tezina jaradi prilikom odbica (obzirom na starost) i visih prirasta. Takvi dosezi u povecanju proizvodnosti koza, u odnosu na niskoproizvodno ekstenzivno drzanje koza, jedino su moguci kroz bolju genetiku i superiornu hranidbu. Ovakva hranidba za visokoproizvodne zivotinje trebala bi biti tijekom cijele godine, pa i zimi, te kozama trebamo osigurati dovolj-no konzerviranih voluminoza. Kozama bi trebali osigurati dovoljno vlastite voluminozne krme organizacijom pregonske pase i kvalitetnog brsta, te u kombinaciji s dovoljno spremljenog sijena i silaza. Tijekom tri ili cetiri mjeseca zime nasi se kozari najcesce odlucuju da osnovni obrok zadovolje sijenom (najcesce upitne kvalitete) uz dodavanje proteinskih, energetskih i mine-ralnih koncentrata.
Shodno tomu, kako bi osigurali potrebne dodatke - koncentrate po najpovoljnijoj cijeni, kozari trebaju biti i dovoljno educirani. Svaka prekomjerna ili nedovoljna hranidba, uz neizbalansiranost krmiva u obroku, te nekonkurentnu cijenu hrane, povecat ce troskove za hranu po kozi, te voditi smanjenju profita na nasem gospodarstvu. U torn slucaju, ukoliko nemamo sred-stava iz nekih drugih izvora, spasavaju nas samo mar-ljivi i razumni ukucani koji ce pretrpjeti ovaj sezonski odljev novca i umanjenu zaradu. Kako bismo umanjili troskove uzrokovane povecanjem cijene proizvodnje, bilo bi dobro posebnu pozornost obratiti na svaki do-bronamjerni savjet i edukaciju proizvodaca, pa tako i ostale tekstove u nasem Listu.
HRANIDBENE POTREBE KOZA
Sve pasmine i/ili njihovi krizanci, svi spolovi i dobne skupine koza trebaju iste osnovne hranjive tvari, odnosno, energiju, proteine, minerale, vitamine i vodu. Dnevni obrok mora sadrzavati dovoljno proteina jer proteine ne moze zamijeniti niti jedna druga hranjiva tvar. S druge pak strane, energetske potrebe koza mogu biti podmirene iz ugljikohidrata (skroba i/ili vlakana), masti, pa cak i iz proteina, ukoliko ih je u obroku previse. Navedene i ostale hranjive tvari u obroku, a ima ih preko 50, potrebne su kozama kako bi zadovoljile sve uzdrzna potrebe, potrebe za rast, razvoj ploda, te proizvodnju mlijeka i za tov.
Uzdrzne potrebe koza su potrebe koje se koriste za bazalni metabolizam, odnosno za odrzanje tjelesne temperature i rad osnovnih funkcija organizma, te za fizicku aktivnost. Dnevne uzdrzne potrebe mogu biti u rasponu od 50 do 100% ukupnih potreba za hranjivim tvarima koza, a sto ovisi o tome da li zivotinja jos raste, doji, u tovu je ili je gravidna. Za bazalni metabolizam i odrzanje temperature koze trebaju mnogo vise ener-gije nego proteina, dok gravidne zivotinje (narocito zadnjih 6-8 mjeseci) i one koje jos rastu trebaju vise proteina. Koze u laktaciji trebaju podjednako mnogo i energije i proteina kako bi proizvele dovoljno mlijeka, dok tovnim kozama trebamo sastavljati obrok s mnogo energije i manje proteina. Da bismo izbjegli preko-mjerno, neekonomicno tovljenje koza, moramo znati dvije stvari: prvo, kako bi koza stvorila kilogram masti treba joj 2,25 puta vise energije i hranjivih tvari, nego jaradi da proizvede kilogram mesa-misica (protein i voda), i drugo, trziste vise trazi laksu jarad samo s tan-kim slojem masnoce, nego debelu stariju jaretinu koju odbacuje i teze ju je prodati. Drugim rijecima, pozeljne su misicave koze u dobroj kondiciji, dok koze s mnogo vanjske i intramuskularne masti nisu.
Dnevne potrebe za energijom i proteinima mogu biti izrazene u kvantitativnim vrijednostima, odnosno za energiju u joulima - mega joulima (MJ), te za proteine u gramima (g) ili kilogramima (kg) potrebnih sirovih proteina (SP). Osim kvantitativno - kolicinski, dnevne hranjive tvari mogu biti izrazene u postotcima (%) od ukupne dnevne konzumacije obroka (izrazeno u suhoj tvari). Kako bi ove vrijednosti bile bolje objasnjene, imamo primjer dvogodisnje koze u laktaciji, tjelesne mase 40 kg, koja treba obrokom dobiti 250 g (0,25 kg) proteina. Uz pretpostavku da ce koza pojesti 2 kg ST hrane na dan, njezin obrok treba biti s oko 12,5 % proteina, odnosno 0,25 kg SP x 2 kg obroka = 0,125 x 100 = 12,5 % SP u ST obroka.
Proizvodaci bi se trebali odvaziti i sami pristupiti izracunavanju potreba i sastavljanju obroka za svoje koze. Prvi problem i nedoumica s kojom se mogu sresti je veliki broj razlicitih tablica hranidbenih potreba i kemijskih sastava krmiva. Ponekad su i zabrinuti sto se neke tablicne vrijednosti u razlicitim tablicama ne slazu, odnosno nisu iste, pa su u dvojbi koje tablice ko-ristiti. Opcenito iz iskustva moze se red da ne postoji 100% tocan izracuna potreba i sastava vasih krmiva, nego su sve te vrijednosti prosjecne. Ukoliko netko kaze da ima i koristi precizne nepogresive tablice od-mah mu mozete reci da nije u pravu. te koje god tablice da koristite vase ce koze. najvjerojatnije. zadovoljiti potrebe za hranjivim tvarima za pojedinu proizvodnju.
Koristenjem tablica sastavit cete svakako bolji i jeftiniji obrok nego da ste sva krmiva davali bez izracunavanja potreba i vaganja krmiva, onako sve od oka prema „naukoucenju" nasih starih.
Jasno je da na hranidbene potrebe koza znacajan utjecaj ima njezin format (velicina i tezina), visina prirasta, je li koza gravidna ili u laktaciji, te je li slobodna i drzana pojedinacno ili u vecoj skupini. Koze nastoje jesti koliko god mogu tako da u svojoj hranidbi imaju sirok spektar razlicitih krmiva, razlicitih u sadrzaju suhe tvari, energije, proteina i sadrzaja minerala. Ukupna konzumacija obroka, izrazena u suhoj tvari (ST) po zivotinji na dan iznosi od 3,0 do 5,5 % od tjelesne mase s opcenitim prosjekom od oko 4 % za produktivnija grla. Konzumacija hrane ovisi o hranidbenim potrebama koze, te o kvaliteti samog obroka, odnosno, probav-ljivosti krmiva od kojih je sastavljen. Opcenito, vrijedi pravilo da kvalitetnija krmiva koze radije jedu odnosno djeluju stimulativnije na konzumaciju. No, ipak vrijedi i pravilo da ukoliko je krma losije kvalitete, kako bi zado-voljile potrebe za hranjivim tvarima iz takve krme, koze mogu pokusati jesti vece kolicine takve losije krme. Hranidba koza ovakvim manje kvalitetnim krmivima ima svoja ogranicenja i posljedice jer ukoliko koze hra-nimo na takav nacin losom krmom, ocekivati je i sman-jenje proizvodnje. Mudri kozari znaju prepoznati nega-tivnosti ovakvog, popularnog, narodnog uvjerenja i znaju da koze ne mogu stvoriti mlijeko ili meso samo iz ovakve sirotinjske krme i raslinja.
U prakticnoj primjeni hranidbenih normativa na farmama, zivotinje su podijeljene u nekoliko skupina. Proizvodaci cesto nisu skloni grupiranju koza i podjeli stada na vise skupina jer im povecava poslove oko sas-tavljanja vise vrsta obroka, razlicitih hranjivih vrijed-nosti. Kako bi pojednostavili hranidbu, koze se prema hranidbenim potrebama najcesce podijele samo u tri skupine. Jednu skupinu koza cine rastuca jarad i jarci, drugu gravidne koze i na kraju grupa koza u laktaciji.
Kod ovakvog pojednostavljenog pristupa i grupi-ranja razlicitih kategorija koza unutar jedne skupine mogu se javiti stanovite razlike u potrebnim i dobive-nim hranjivim tvarima iz obroka. Razlike u potreba-ma za energijom i proteinima za pojedine kategorije mogu se ciniti malim i beznacajnim, no posljedice nead-ekvatne hranidbe brzo se uocavaju u obliku smanjenja ocekivane proizvodnje. Nerijetko u takvim slucajevima proizvodaci nalaze krivca u losoj genetici ili zdravstven-om statusu koza, no cinjenica je da su oni sami, losom organizacijom hranidbe, izazvali takvo stanje.
U vrijeme do zime koze ce na kvalitetnoj pasi i brstu samo iz dostupnih krmiva, vrlo vjerojatno, zadovoljiti vecinu svojih potreba. Jedini dodatci koji ce im trebati bit ce mikroelementi, odnosno neke od soli mikromine-rala i eventualno fosfor. Kako se blizi zima, odnosno, u kasnu jesen kvaliteta i kolicine dostupne, voluminozne, krme znacajno opada, te se, kako bi zadovoljile potrebe za hranjivima, kozama trebaju davati proteinski i ener-getski koncentrati.
HRANIDBA U ZIMSKOM RAZDOBLJU
Najcesce se, u prakticnoj hranidba koza, zimi obrok
sastoji od sijena, kukuruza i proteinskih dodataka. Ku-kuruz kao izvor energije u manje intenzivnim proizvod-njama nije niti potrebno dodavati zbog zadovoljenja energetskih potreba koza iz vlakana, odnosno, sijena. Primjer obroka koji trebamo davati gravidnim i kozama u ranoj laktaciji u zimskom razdoblju sastoji se obicno od sijena, koje koze mogu jesti po volji i od oko 500 g proteinskog dodatka s 20 % SP. Ovakav sastav obroka imamo pri koristenju sijena s oko 6-8 % proteina, a takvo-lose sijeno imamo na vecini nasih gospo-darstava. Ukoliko se spremi sijeno s 10-11 % proteina odmah imamo ustede u koncentratu i mozemo koristiti proteinski dodatak sa 16 % umjesto s 20 % proteina, odnosno ako vec imamo koncentrat s 20 % SP njegov udio u obroku mozemo smanjiti na 375 g dnevno. Hranidba s previse proteina kod koza s ekonomske strane potpuno je besmislena, a s fizioloske, odnosno reakcije zivotinje na visak proteina, nemoguca, jer ce koza sav visak proteina pretvoriti u energiju i urin, te prakticki izmokriti sav nas novae van.
Hranidba koza sijenom po volji, proteinske vrijed-nosti 12-13 % SP zadovoljit ce potrebe koza za pro-teinom, ali ce mlijecne koze ipak trebati i nesto energije, odnosno kozama u laktaciji dobro je dati i oko 500 g kukuruza na dan. Ukoliko imamo sijeno lucerke, sijeno dobrih trava ili DTS-a s vise proteina, odnosno s oko 15-18 % proteina, nije ga potrebno davati po volji, vec koristenje takvog sijena ogranicimo prema potrebama za proteinom. Ako ga ipak dajemo kozama koliko god mogu pojesti, ono im ne ce naskoditi, narocito uz dovoljno fosfora u mineralnom dodatku, no nije eko-nomski isplativo i potrebno. U hranidbi jaradi starosti 3-6 mjeseci mozemo koristiti oko 500 g proteinskog dodatka sa 16 % SP i sijeno trava. Za stariju jarad i rano gravidne kozice preporucljivo je uz sijeno davati i pola kg 14 % SP proteinskog krmiva. Ovakav obrok mladih koza mozda je preobilan, no iz prakticnog iskustva proizvodaca tako hranjene koze oploduju i jare se bez problema s 12-14 mjeseci i imaju u dosta primjera legla s vise od 50 % dvojki.
Lako je samo govoriti o potrebama koza i zado-voljenju tih potreba, no u stvarnosti, pronaci zeljeno krmivo kakvo nam treba i odgovara za nase koze, druga je prica. Prije svega, i forma dodataka vrlo je vazna, a tu mislimo na peletirane dodatke i krmiva za koze. Jarad u obroku preferira pelete velicine 0,5 cm ili grubo mljevenu krmu, dok je za starije koze pozeljna velicina oko 1 cm. Pelete velicine od 1,5 do 2 cm kakve se daju govedima, prevelike su za koze. Ukoliko na trzistu ne mozemo naci odgovarajuci dodatak koji trebamo s npr. 20 % SP i dostupan nam je samo slabiji sa 16 %, slobodno ga mozemo dati malo vise, kako bi koze dobile odgovarajucu kolicinu proteina. Uz takav slabiji komercijalni proteinski dodatak mozemo dodati i sojine sacme ili kojeg drugog slicnog krmiva, te sami sastaviti i izmijesati dodatak zeljene proteinske vrijed-nosti. Nacin mijesanja dvaju krmiva razlicitih proteinskih vrijednosti objasnjen je u nasem Listu broj 5, te koristenjem Pearsonovog kvadrata jednostavno dol-azimo do potrebnog dodatka.
Tablica 1 - Hranidbene potrebe koza. izrazeno u postotnom udjelu suhe tvari (ST) obroka
Kategorija koza KST(kg/d) SP (%) NEL(MJ) Kalcij(%) Fosfor(%)
Mlade kozice(20kg) 1,1 8,8 3,93 0,38 0,19 Mladi kozlici(30kg) 1,3 9,0 5,21 0,33 0,24 Jednogodisnje koze(40kg) 2,1 10,0 7,16 0,33 0,23 Trogodisnje koze (50kg) 2,3 11,7 10,12 0,48 0,33 Stare mlijecne koze(70kg) 3,4 11,6 17,50 0,48 0,33 Odrasli jarci(100kg) 2,4 9,0 11,38 0,29 0,20
KST-konzumacija suhe tvari
SP - sirovi protein
NEL - neto energija za laktaciju[/b] Svim kozama na uzdrzne potrebe prema masi dodajemo: kozice i kozlici za 100 i 150 grama prirasta, prvojarke pri kraju graviditeta, stare koze za proizvodnju mlijeka od 2 i 4 kg, te jarci samo na uzdrznoj razini
Clanak je prenesen iz ovcarsko kozarskog lista
