Ekonomika poslovanja u ovčarstvu i kozarstvu

Da na jedno jagnjenje godišnje. Dilema je imati manji broj i vrhunski hraniti pa imati 3jagnjena u dve god ili imati za 50% više plotkinja sa minimalnim ulaganjima. Još jedna stvar je bitna ovce sa jednim parenjem godišnje se manje troše duže ostaju u priplodu i do 4 do 5 godina.
 
Moje* je neko misljenje da mozes uhvatiti 3 jagnjenja i sa ispod prosecnom hranom. Sta znam, u tom slucaju imas za prodaju samo 1-dnom godisnje a ovako kaplje cesce radi kako hoces i mislis da treba svi se bore da uhvate to trece jagnjenje pa i cetvrto u dve godine a ti ga skroz eliminises
 
sarbanac,ima logike u tvom razmisljanju,samo ima jedan problem,U Srbiji nema kvalitetnog romanovca,i romanovac se mora pustati na jako mlecne ovce,da bi se troskovi i ulozeni rad smanjili na minimum moras imati i prostrane i bujne pasnjake po mogucstvu ogradjene bar elektricnom ogradom(jedan drugar donosi iz nemacke nesto kao kanap sa upredenom zicom 200m 20 evra traje i do 7-8 godina),druga mana ovog poduhvata je sto moras petljati sa vise rasa,sto dodatno komplikuje i poskupljava prizvodnju,Moja zelja je da ukrstim kvalitetnog R sa Awasi ovcom,ubedjen sam da bi to bila masina za proizvodnju jagnjadi(nadam se da ce mi se zelja ispuniti),ta prica sa slamom je totalno bez veze,sjagnjenu ovcu na slami drzati je veoma pogubno zbog razvoja jagnjadi od kojih ocekujes zaradu,silaza ok,otpatci mlinske industrije,lom zita sve je to ok.Zasto ne sa cistim romanovcem samo kako ga spreciti da se ne pari do oktobra/novembra:osmeh:,sa cistim bi imao sigurno preko 2 jagnjeta i sa jednim jagnjenjem,ali sta sa jagnjadima kad pustas rom da bi remontovao stado,kazem ti dobra ideja u teoriji ali teska za praksu,pricao sam jednom da bi naj bolje bilo kupovati jagnjad meleze od nekoga ko se bavi mlecnim ovcarstvom tj da on povremeno pripusta R ti npr.kupujes ta jagnjad a izlucenim ovcama pokrivas svoj remont
 
Zasto ne sa cistim romanovcem samo kako ga spreciti da se ne pari do oktobra/novembra:osmeh:
U principu nemoguce,ovan ako nije vezan lancima ima da preskoci i ogradu 2m,kao sto je ovaj moj mene zajebao jesenas.:haha:
Ja planiram da napravim satado od 20 ovcica cistih romanovskih i na njih da pustim sarolea ili idf (jos se premislam) mislim da je to najbolja kombinacija za proizvodnji jagnjadi za klanje.A mozda nije ni lose da se romanovska ukrsti sa bergamom pa na te zenke pustati terminalca.
 
vrhunski romanovac potvrdjen u Srbiji trenutno ne postoji(da plodnost prenosi jako dobro i da su mu cerke u vrhu plodnosti za svoju rasu)
Ja imam ovnica od Slavise iz petorki,ali dok se ne vidi plodnost njegovih cerki on je jos uvek nepotvrdjen kvalitet
takodje moja najstarija romanovka ima 3 god tek napunjene,pa su i ovnovi i ovce jos uvek u testu i nepoznanica
budimo iskreni jos uvek je romanova nepoznanica u dosta segmenata kod svih odgajivaca na ovim prostorima
 
Poslednja izmena:
Ovako je najjeftinije. Što se tiče slame može se davati kao dopunski obrok u prvih 100 dana sjagnjenosti. Ovce bi ušle u zimu u dobroj kondiciji tako da nebi bilo problema. Zadnji mesec bi već uhvatile pašu. A kako sprečiti parenje do kraja novembra jednostavno nema ovna među ovcama. Što se tiče pašnjaka nije problem. Hektar u zakup je u proseku 70evra i obezbeđuje pašu za 10 ovaca. To izađe manje od evra za jednu ovcu mesečno. Ovce parene u kasnu jesen imaju veću plodnost nego kad se pare na početku sezone. Možda moje razmišljanje i nije najbolje al je ekonomski opravdano.
 
sarban,malo sam se salio kad rekoh kao spreciti romanovke da se pare,razmisljanje ti je na mestu samo sam rekao da je jako komplikovano za sprovodjenje sto se tice meleza.pozzzzz
 
Ne postoji formula za uspeh, niti se neciji "recept" moze jednostavno prekopirati.
Ono sto daje rezultate kod jednog odgajivaca, u jednom regionu pod odredjenim uslovima, moze da bude totalni fijasko kod drugog odgajivaca cak i u slicnim uslovima.
Sa ekonomskog aspekta,nacin na koji ja hranim ovce (jasle) je najmanje isplativ ali daleko od toga da od njih nemam bas nikakav profit.Posto imam u porodici teske oponente mom hobiju (ovcarstvo) prinudjen sam da svake godine elaboriram ekonomsku dobit i sve dok sam u bilo kakvom plusu opstajem.
 
sprecavanjem romanove da se pari gube se jajne celije ciji je max broj odredjen genetskim kodom...
znaci hrani je ludo i pari je odmah kad hoce-da citiram Slavisine reci
 
Negde sam pročito da romanovske ovce parene jednom godišnje imaju najveću plodnost u jagnjenju. Takođe da mogu ostati u eksploataciji i do 12 godin.
 
vidim da moj drug velimir voli matematiku pa ajmo ovako
ovce na jaslama od decembra do maja,5 meseci,150 dana,100 ovaca,W ovce min moraju jesti 3 kg sena dnevno to je 150x3x100 45 tona sena.kazes 3 t na ha to je 15 ha da se pokosi,to je druze moj jako ozbiljan posao i za 3 vrlo sposobna coveka uz masine a ne jednog
takodje djubreta od 100 ovaca nema da se nadjubri 15 ha,ves mora ici prihrana ako hoces 3 t sa ha,bar 200 kg KAN-a to je 60 eur/ha sto odmah duplira tvoju cenu druze
budimo realni u proceni troskova i iskreni da se neki novi milosi ne bi zanosili da se od ovog posla lepo zivi

Miladine mala ispravka,za prinos u prirodnoj livadi od 3000 kg/ha u jednom otkosu treba minimum 200kg NPK +100 kg uree,do duse zavisi od kvaliteta zemljista,zna dobra livada uz tecni stajnjak i 300kg prihrane da donese i preko 6000kg,ali 300 kg prihrane kosta 15.000 din,sto dodatno opterecuje jos 2,5 din po 1kg,po racunici Sarbanca gde rece agroekonomista da se racuna trzisno, baliranje je skoro 2 din/kg,kosenje (prinos 3000kg)je 1,3din,skupljanje 0,8din,prevoz traktorom zavisi od udaljenosti,sam ne mozes sve uraditi osim ako ne govoris sa celim selom i familijom.Tako da cena ide drasticno gore,Velimire ako uzmes livadu za DZ i kosis rucno i ne racunas svoj rad,onda te ne kosta nista,ja sam kupac kvalitetnog sena po 4din,tj ti zaradi 100% samo reci kad da tovarim.Svaka masina ima svoj minimum rada da bi bila isplatljiva.Pozzzzzzzz
 
Ja sam rekao da bi rado platio 3din po kilogramu da mi neko uradi moju livadu. Cena sena je otišla na gore zadnjih mesec dana. Još jednu bitnu stvar ću vam reći. Za ovce nema bolje hrane i jeftinije od paše. Ništa nemože da zameni kvalitetnu pašu. To je najjeftinija najkvalitetnija i najzdravija hrana za ovce. Ja sam svoje ovce pustio na pašu čim su uslovi dozvolili i mogu vam reći da su se preporodile.
 
Sarbanac tvoja ponuda je bolja:osmeh:,moje ovcice vec desetak dana pasu oko sat vremena dnevno(po pola jutro-vece) i tih pola sata je kriticno kao burad su,imaju dve-tri koje se svaki dan zadave pa po pet minuta mlate glavom dok ne podrignu.Bitno je da seno trosim upola manje,a jos bitnije da se ovce hrane kvalitetno,

sve je otislo gore sarbane,po ovom paritetu a racunajuci trzisne cene covek nema racun da ustaje iz kreveta::suncanje::
 
Miladine mala ispravka,za prinos u prirodnoj livadi od 3000 kg/ha u jednom otkosu treba minimum 200kg NPK +100 kg uree,do duse zavisi od kvaliteta zemljista,zna dobra livada uz tecni stajnjak i 300kg prihrane da donese i preko 6000kg,ali 300 kg prihrane kosta 15.000 din,sto dodatno opterecuje jos 2,5 din po 1kg,po racunici Sarbanca gde rece agroekonomista da se racuna trzisno, baliranje je skoro 2 din/kg,kosenje (prinos 3000kg)je 1,3din,skupljanje 0,8din,prevoz traktorom zavisi od udaljenosti,sam ne mozes sve uraditi osim ako ne govoris sa celim selom i familijom.Tako da cena ide drasticno gore,Velimire ako uzmes livadu za DZ i kosis rucno i ne racunas svoj rad,onda te ne kosta nista,ja sam kupac kvalitetnog sena po 4din,tj ti zaradi 100% samo reci kad da tovarim.Svaka masina ima svoj minimum rada da bi bila isplatljiva.Pozzzzzzzz

Христос воскресе!
Да кошта сено оволико колико сте ви израчунали не видим зашто би га неко спремао у сопственој режији кад га већ има по тој цени( 4 до 5 динара) у сезони на њиви. Значи само утовариш и истовариш а остало време уживаш у чувању оваца... Ја сам био спреман и да попустим на цени сена и да је договорно заокружимо на 3 динара :osmeh: али вама ни то није довољно а то би само смањило зараду за неких 400 до 500 евра на сто оваца за годину.
Противник сам вештачког ђубрета а и да нисам ви га претерасте. Ми смо бацали мало на ливаде које смо косили вештак(тј. мој отац који воли да ђубри вештаком). То је било 150кг азотног ( кана) на неких 1,3ха ливаде и имали око 5 тона сена у првом откосу, и то је неколико година за редом била пракса. А шта је са другим откосом Миладиновићу у њега не рачунаш цену ђубрета или опет и опет наново ђубриш? Исто тако косио сам и ливаду од неких 2,5ха коју нисам ђубрио вештаком а била је мало нађубрена и то само на неким деловима са стајњаком неколико година пре тога. Имао сам око 8 до 9 тона сена са те ливаде па рачунај колики је принос по хектару у једном откосу без ђубрења. Опет и код кошења заборављаш на други откос и тврдиш да је велики посао 15ха покосити и спремити сено. То за тебе не би требао да је велики посао јер смакнеш за дан 3ха са 509ком а колико би тек покосио са трактором. Неки су ти то оспоравали(мислим баш Мирко) али ја ти верујем. Количина ђубрета од сто оваца је довољна и за 15 ха ливада да дају овај принос који сам рекао јер је ђубрење на неких 3 године, али су потребне површине ливада мање ако само косимо траву са њих због другог откоса или ако не користимо други откос него напасамо овце онда је ђубрење мање јер овце ђубре ливаду својим присуством. Реално је очекивати неких 50 тона ђубрета од сто оваца, мада можда и више јер је виртаћ у питању. Ако оскудевамо са простором онда се сеје луцерка или вештачке траве али онда приноси сена уз интезивно ђубрење прелазе 10 тона по хектару а због обраде и јачег ђубрења повећава се цена сена и али и тада је око 3 динара, можда мало пређе.
Е Мирко, кад би рачунали тржишне цене хране онда наравно да слабог леба има од овчарења, мада и тада би могла да се нађе рачуница али би се мењала раса и ишло се на 4 јагњета по овци годишње или млечно овчарство уз одговарајуће расе.
Шарбанац, твоја понуда отпада, не видим разлог да радим код тебе само за динар по кили :osmeh: ако нешто не штима у цени укажи на грешку у рачуну...
И ајде људи мало попустите са том ценом сена јер постајем сам себи досадан са оволиким писањем...
 
Proizvodne cene 2012 god:
slama - 2 din/kg
seno livadsko - 3 din/kg
lucerka - 6 din/kg
kukuruzna silaza - 2.5 din/kg
 
Po toj ceni je neces sigurno kupiti jer je to ona cena koja proizvodjaca kosta da je napravi racunajuci sve troskove.tako da kad bi je nasao po toj ceni proizvodjac bi bio na nuli,a to niko nece dozvoliti.Problem je sto ljudi racunaju trzisnu cenu hrane pri racunici o isplativosti.Ako bi se malo dublje upustili u polemiku shvatili bi da ne moze svakog proizvodjaca isto da kosta proizvodnja.Npr.nekom je zemlja ostala od dede i ona se u zlatna vremena isplatila,tako da nju ne racunamo,a neko drugi je juce kupio hektar zemlje,i kroz finalan prouzvod obracunava i amortizaciju te zemlje,e sad,kad od nje zaradi cifru koju je platio,onda nju prestaje da racuna,masine isto tako,naravno slazemo se da je amortizacija jako dug period.To su nam sredstva za rad.onda dolazimo do troskova proizvodnje,tj.seme,djubrivo,navodjavanje,i tu cene nisu iste u svim krajevima nase zemlje,a na kraju dolazimo do rezijskih troskova,tipa prevoza,utovara,istovara i sl.i tu cene variraju.i na kraju,kad se saberu svi troskovi i obracuna amortizacija,tad se taj iznos deli sa kolicinom proizvedene kulture i dobije se neka proizvodjacka cena kostanja.E,moje misljenje je da se pri obracunu isplativosti mora uzeti ovakva realna proizvodjacka cena kao cena hrane,kao najznacajnijeg faktora.Smatram da je neozbiljno racunati da hrana u ishrani zivotinja ucestvuje trzsinom cenom,onda ne trebamo drzati ovce vec iznositi hranu na pijacu i baviti se proizvodnjom krmnog bilja za dalju prodaju.:ppozdrav:
 
Savo prijatelju ja sam jedan od onih koji kaže da se računa tržišna cena hrane. Ja nisam toliko obrazovan u tom pogledu al sam pitao stručnjaka i čovek mi lepo objasnio. Što se zemlje tiče i ona ima svoju vrednost bez obzira dali je kupljena ili nasleđena. Ta vrednost je cena zakupa. Recimo jedan ha košta 5000evra. Zakup 70evra. Da je uzmem pod zakup to je oko 70godina. Zašto da je kupujem uzeću u zakup. Onaj što ima zemlju ako je proda za tu sumu stavi pare u banku ima kamatu 6% to je 300evra. Bolje mu da proda nego da daje meni u zakup. To je surova realnost zakona ponude i potražnje. Koliko koga košta proizvodnja stočne hrane to je relativna stvar i zavisi od više činilaca da ne nabrajam. Moguće je u Srbiji proizvesti i bananu al to niko neradi jer bi verovatno proizvodna cena bila deset puta veća od tržišne. Dali je moguć način da se ovčari tako što se računa tržišna cena hrane i zaradi. To su prava pitanja.
 
To ce opet Dejan objasniti,on je ziv primer ovcarenja i izvanrednih rezultata,a opet svu hranu je kupovao,tj.u njegovom slucaju bi se mogla racunati hrana po trzisnoj ceni.A pogledaj ovako,banalan primer.Kupis hektar zemlje za 5000 evra,hranis od njega 20 ovaca i godisnje ti od njih ostane cisto 1000 evra.pri tome da u cenu hrane ne racunas zakup,znaci da ti se ta zemlja posle 5 godina isplatila.nakon tih 5 godina,ovaj godisnji prihod ti ostaje cist,nema potrebe da se zemlja racuna jer je sama sebe otplatila.
Naravno,dajem fiktivan primer,da me neko ne shvati pogresno.
 
Nazad
Vrh