Ekonomika poslovanja u ovčarstvu i kozarstvu

Teorijua,teorija i samo teorija a praksa i stvarnost jebes to.Ja sam nekidan svoga Safolka pustio medju ovce i znate sta je bilo ubio mi je Romanovca ujutro sam ga nasao mrtvoga i ukocenoga eto ti ovna i neke stvari.Tromi Safolk je ubio ovog pijevčica koji skace kao dijetlic i okretniji je 100 puta od Safolka.Sad ce opet teoreticari reci ovoga si trebao odvojiti pa ovog pustiti ok ali nezivim i nespavam ja sa ovcama nego sa zenom i dijetetom ako bog da sa 2 dijeteta uskoro.Kod nas preferiraju janjci od 33kg.Imam para janjaca koji su se bacili na pramenca samo im stomak i vuna raste a lagani kao pero pa ti docekaj janje od 33kg.a imam ove od safolka melezene kao gvozdje su teski i nakon 10 min sto se ojanjilo danas jedno jedva sam ga uhvatio na polju golmana sam glumio da ga uhvatim.
 
miljko je napisao(la):
kakva je cena jagnjadi u vasem kraju sad pred praznik?
Kod nas je dosta dobra, 220 do 240 i uglavnom se traze teza jagnjad oko 40kg
Miljko dobra je cena kod Vas. Ja sam moje pre neki dan prodao po 200din. za klanicu, bilo je malo problema oko cene sto su bili preko 30kg, odnosno njih pet 166kg tri meseca stari. Inace prekupci placaju 180-200 i mahom uzimaju do 28kg.Ovih dana bas su se razleteli po mom kraju ali necu da ih poklanjam za dzabe barem mi toliko ne zapinju pare.Pozdrav
 
J a danas prodao 2 kom. 34kg i 40 kg po 200 dinara i to jedva,a jagnjad extra.
 
На Велики петак отишле две овчице ИДФ 56 и 57 килограма по 160 динара ::novac::
 
Da se i ja umešam u diskusiju.

Kad su ovce nove 'u kući', sve je lepo i svetla je budućnost.
Imaš 5-6 janjaca viška na godinu, 2 pojedeš sam, 2 daš rodbini i kumu, a ostala dvojice se proda za pristojnu cenu, pošto si obično u kraju kud i nema puno janjaca.
Sve skupa trebaš skupit hrane, koliko se spremi za jedan, dva vikenda, pa malo ti ko da da 'počistiš' neko staro seno itd.

Za par godina ovaca više nije 15, nego 150.
E, sad janjci ne idu olako, nego tražiš stabilnog kupce, jer ne možeš bit svaki dan kući, da ti dolaze, pa prepipaju sve janjce, pa cenkaju. Tražiš da prodaš po 10-20 janjaca u turi. Ni cena nije više ona, ko prije.
Te ovce i pojedu vraga i po. Trebaš skupit 50-60 tona sena. To je toliko, da moraš platit i arendu i kupit traktor i liniju za seno. Pa cele sezone kosiš, okrečeš i voziš kući, bale ili prikolice.

Normalno kod 10 ovaca ti si na poslu i sva osiguranja su ti na 'teret' firme. Kad si poljoprivrednik moraš sam platit sve to.

Zato dobit i zarada od 15 na 150 nije samo *10.

Nije sve crno, a te kalkulacije o unosnim zanimanjima su mi uvek bile interesantne.

Nikad mi nije bilo jasno, kad su tartufi po 100 i više eura kila, a taj, ko je razvio tehnologiju za njihov uzgoj, kojom bi mogao zarađivat milijune, prodaje ti ju za 10 eura?

U informaciju: kolega je došao do stada s preko 600 rasplodnih ovaca svoj pasmine, koju je razvio u 25 godina, a na kraju je bilo manje para, nego 1984, kad sam i ja bio tamo i svi smo živeli od 60 ovaca.
 
Svaka cast :bravo: :bravo: :bravo: :bravo: :bravo: :bravo: :bravo: :bravo: :bravo: to volim i iskrenog covijeka volim koji je nesto prosao a ne samo teorija i 15-20 ovaca i takmicenje i"izvlacenje"vrhunskih grla iz 10 ovaca.Ja garantujem da imam bolje stado od 80%ljudi ali ih je puno pa se nemoze dati reda.Npr.moj je stric drzao 8 krava kad je predavao mlijeko pa je povecao na 12 isto pa cak i manje je mlijeka predavao nego sa 8 krava.Do 80 ovaca se da kontrolisati a poslje je uhuuu,jednostavno nemos dati reda osim ako ima pustolovine tudje pa (siroko ti polje).
 
Citat-U informaciju: kolega je došao do stada s preko 600 rasplodnih ovaca svoj pasmine, koju je razvio u 25 godina, a na kraju je bilo manje para, nego 1984, kad sam i ja bio tamo i svi smo živeli od 60 ovaca.
84. nisma bio rodjen jos al po prici i ranim secanjima na 80-e zivelo se vise nego duplo bolje od poljoprivrede,tako da 60 ovaca tad i sad nije nikako isto.
600 ovaca je broj koji zahteva bar 2 coveka sposobna i svu mehanizaciju da bi im se pruzilo sve sto im treba i tek onda od njih imas max
Inace tine slazem se sa tvojom pricom o vecim i manjim stadima al do neke mere
Moje skromno misljenje je da kod velikih stada najveci je problem nedostatak paznje i nege organizovane kod nas,nemamo dobra iskustva s tim,pogledajte Australiju i N zeland kako ljudi i sta rade i odlicno im ide s velikim stadima(iako rade za vunu uglavnom i od jagnajdi imaju dobru zaradu)
Jedan covek ne moze sve sam spremit za veliko stado i pazit na njega onda su tu gubici zbog ishrane ,na jagnjenjima....
Ako ti je muka Care s velikim stadom i mislis da bi s manjim bolje prosao zasto ga ne smanjis?
To je pravo pitanje

Ja npr moje stado ne povecavam zato sto mi uslovi i kolicina pase ne dozvoljavaju a i ja se time bavim samo radi hobija,a zarada ako pokrije troskove ok,ako sta i ostane jos bolje
:ppozdrav: :ppozdrav:
 
Miladinovicu:Drzim taj broj 130-140 iz toga razloga sto trenutno"nemlacam za njima"300dana nego vise nego duplo manje i to ne uvijek ja.Nezivim iskljucivo od ovcarstva to je TRADICIJA I JA DRZIM DO TRADICIJE.Princip je gadna bolest(da je tako nazovem)drzim i 9 pasa koji pojedu kao 4 svinje isto bez potrebe ali princip je"cudna biljka".Cekam samo da mi roditelji dodju kuci pa cu ostaviti 40-tak komada jer toliko mogu drzati u tzv.ogradama naravno uz dopunjavanje ishrane jer je to ipak malen prostor za 40 komada.Imam prostora za cuvanje naravno sto drzavne i privatne zemlje koja je napustena da napasam 1500ovaca da se nesikiram za nista ali treba spremiti toliku hranu za zimu.Vreme i uslovi mijenjaju covijeka,za nesto dobije volju za nesto totalno izgubi.Dao bog jednog dana da se ozenis sve ce se promijeniti vijeruj mi pod broj 1 nacin razmisljanja.Najveci je problem raditi sa ljudima a ja radim sa njima pa mi se cini da je lakse sa 100 ovaca nego sa 10 ljudi-neljudi raditi ali ipak od neceg se mora zivsti na prezivljavati.Ovo je bio kolegijalni odgovor da nebi pogresno shvatio.
 
O ljudima nema potrebe pisati sve znamo,kakvi smo i kakvi su nam.
Ovaj odgovor iskren tvoj je jako bitan,jer pokazuje i dokazuje da ovcarstvo nije uvek 2+2 je 4,zato sam i bio malo grublji da ga isprovociram,al shvatio si ti to na pravi nacin.
Ne moze se ziva proizvodnja koja je povezana uglavnom sa tradicijom ,navikama i ljubavlju svesti samo na brojeve,ipak je ovo Balkan a ne Svabija:).
Jos pre 20 god je bilo isplativije drzati neku dr rasu a ne Sjenicku,al ta rasa se drzi od 60 i neke kod mene,i vec 40 ak godina niko od nas ne zeli da se odrekne tih bestija sa naocarima i crnom gubicom,i pored svih ukrstanja koja radim one ostaju dominantne u majcinskoj liniji,to je nekima neshvatljivo,ali ne i onima koji su odrasli uz ovce.
:ppozdrav:
Ps.a za zenidbu polako ima vremena ,nadam se da ce bit neka razumna snasa:)
 
Dobro je da svako ko se bavi ovcarstvom ovo procita
Bez obzira na motive koji stoje iza želje da se bavimo ovčarstvom, za uspešnu proizvodnju važe ista pravila, a to su:
- pravilan izbor smera i sistema proizvodnje
- kontrolisana proizvodnja
- usavršavanje tehnike gajenja
- humano postupanje sa životinjama

Najčešće greške koje prave odgajivači ovaca su rezultat samovolje i ne uvažavanja mišljenja i preporuka stručnjaka, a ogledaju se u sledećem:
- odsustvo jasnog cilja proizvodnje
- stihijsko odvijanje proizvodnje
- zablude oko realnog kvaliteta sopstvenih grla
- nedostatak proizvodne evidencije
- odsustvo želje za usavršavanjem
- loš marketing
Da bi farmer ostvario visoku proizvodnju po grlu mora da obezbedi nekoliko uslova:
- genetski potencijal ovaca
- visoka koncepcija (140-160%)
- niska stopa uginuća jagnjadi (ispod 8%)
- dobar kvalitet proizvoda (meso, mleko, vuna)
- duže vreme korišćenja ovaca u priplodu

Prvi uslov je kvalitet ovaca koje gajimo i njihov genetski potencijal. Ovde se često greši i misli da nabavkom dobre rase rešavamo sve i stavljamo tačku na dalju brigu o uspehu proizvodnje. Rasa je samo genetski potencijal, i ona će ispoljiti svoj potencijal onoliko koliko mi budemo sposobni da upravljamo njome. Sve zavisi od nas i našeg znanja, a sa time u vezi je i naša zarada kao krajnji cilj proizvodnje.

Drugu polovinu faktora čine ne baš lako opipljivi uticaji. Moramo da sakupljamo informacije o tržištu, da sagledavamo resurse sa kojima raspolažemo i koji su nam potrebni, da planiramo proizvodnju i razvijamo strategiju marketinga kako bi naša roba imala bolju cenu, a naša farma poslovala sa dobitkom.



Neđeljko Pipović, dipl. ing.
 
I kako da zavrsimo ovu sezonu sa NULOM?danas sam se zaprepastio,koncentrat 380din-10kg,kukuruz 22....pa sada ce jagnje na sisi da pojede 40eura,ako hocemo da imamo pravu robu.Ja smanjujem stado....ostace samo one sto jagnje uvek 2 i 3....dobra je ova kriza,izvrsicemo pravu selekciju i posle samo PROSPERITET....moram ubaciti ovaj stih:':haha:, :haha: a plakao bih....'! ::lose::
 
jbg,minus je garantovan ako cena kukuruza ne padne na 14 dinara.sreca nemam male jagnjadi jos.na jaslama je 6 komada samo,ostalo ide na pasu pa sta im bog da.kukuruz nisu videle 2 meseca,kupio psenicu po 13din i to jedu.mora se kupovati kad je najjeftinije i skladistiti hrana.ovca koja jagnji jedno je cista propast
 
ko mora da kupi citavu hranu, onda se ovcarstvo nikako ne isplati pa cak ni neke druge grane stocarstva. Ja sam par puta pricao koliko je bitno da se napravi jeftina kvalitetna kabasta hrana.
Kod nas su uslovi za vecinu ratarskih kultura bili dosta dobri, jedino smo vodili borbu oko susenja sena.Ipak je silaza jedna od bitnijih stavki u proizvodnji. Mi imamo 15 ha svoje zemlje i mozemo da napravimo hranu za nekih 150-180 ovaca sa podmlatkom. To je samo zato moguce jer pravimo oko 150 tona silaze sto kukuruz sto deletine. Od trave se takodje moze praviti dobra silaza pa na kraju samo ostane da se mora spremiti zrnasta hrana za jagnjad. Tad nije strasno ako hrana i bude malo skuplja kad se u ovce ne mora nista uloziti a one budu u dobroj kondiciji.
 
Tema je odlicna i mislim da ce pomoci mnogim odgajivacima da percepiraju svoje greske u odgajivanju i organizovanje sopstvene farme jer se ipak na kraju krajeva ovce i koze (bez obzira na pravcima gajenja)gaje za novce i od njih se zivi, delimicno ili potpuno.
Pokusacu da ovih dana dam svoje vidjenje Eknomike i poslovanja u ovcarstvu.
Pozdrav
 
Jedno je hobi drugo je biznis.
Ne kazem da ni iz hobija ne moze da se izvuce neki krajcer,moguce je .al da se pristojno zivi tesko.
Moje je skromno misljenje da iz ovcarstva moze sasvim pristojno da se zivi( i vise od toga),UBEDJEN OVCE ZA MLEKO) MNOGO PSAM DA JE MLECNO OVCARSTVO(GAJITI ROFITABILNIJE NEGO GAJITI OVCE ZA MESO. U nasim uslovima (mislim na sire uslove ex yu) je za jednu porodicu najpogodnije imati stado od 200 grla ,to je organizaciono ekonomski pozeljna i prihvatljiva kategorija ,koja ukoliko ima meleze,krizance ili cistu rasu ovaca koja moze da proizvodi izmedju 180-210 lit.laktaciskog ili komercijalnog 150 lit.( sto je vrlo moguce i jeftino kupiti ili napraviti) moze sebi da inkasira(ukoliko proizvodi sir i urdu) cisti prihod od 30 000 -38 000 Eur godisnje( da mu ostane kad plati ;hranu,cobane-radnu ruku i vet.zastitu). NAPOMENA; U cifri nije ukljucena subvencija od oko 15 eu po grlu to je dodatno ,ako je organsko onda je oko 27 EU.
Za ovu cifru nasi gastajbajteri sirom EU r'mbace od jutra do sutra pa je i pitanje dali je kao porodica zarade(iskreno sumnjam) a ostavili su imanja na kojima mogu da odgaje ne 200 nego mozda i 1000 ovaca ponegde.
Ali posto siromastija uvek iz glave dolazi mi cemo i dalje biti siromasni i raditi za druge a ne za sebe i drugi za nas.
A u sustini tako malo treba da se krene.
Ovaj je svet za hrabre i preduzimljive koje na prepreke ispred njima gledaju kao na moguca resenja.
Volja pravi sve.
U Makedoniji poznajem ljude koji su pre 10 tak godina kad su krenuli u mlecno ovcarstvo bili puka sirotinja,kretali su sa 50 etak grla, a sad su domacini ljudi,gazde sa stabilnim domacinstvima od 200-400-600 grla i na gore.
Pokupovali su po selima sve sto se prodavalo, prosirili se,modernizovali domacinstva,napravili male mandre,rade im deca,sinovi i snaje ,pokupovali su stanove i podigli kuce po obliznjim gradovima.
Rade na svome,zaradjuju odlicno i zive svoj san jer su imali hrabrost i viziju-veoma bitnu komponentu za EKONOMIKU POSLOVANJA U OVCARSTVU.
 
Nazad
Vrh