Centralno i etazno grejanje.

Dukej, naj jednostavnije bi ti bilo da staviš jedan radijator u kotlarnicu

Послато са SM-A217F помоћу Тапатока
 
Ne bi bilo loše ni u garažu da greje Rakovicu. 😁 Al' neće komšija da mi plaća račun za gas, baš je neki komšija... :haha:
 
Ma hidraulički je svejedno gde će biti na polazu ili na povratu. Jedina prednost povratnog voda je malo niža temperatura, a i to je pitanje da li je bitno jer svakako su pumpe prilično otporne. Ali ne može da škodi.
 
Ja sam pumpe na napojnom vodu imao samo na parnom grejanju gde je ispred izmenjivač toplote koji greje para.A na toplovodnim su na povratnom vodu.
 
Pošto imam kombinaciju radijatorskog i podnog grejanja u kući.Za radijatorsko grejanje je na povratu a za podno je na potisu.Ovo na povratnom vodu je bilo bitno dok sam se grejao na kotao na čvrsto gorivo koji i danas stoji.Nakon toga sam 25 g.bio na toplovodu gde su bile malo niže temperature nego u kotlu a 5g.se grejem na toplotnu pumpu gde se ide sa nižim temperaturama i gde ne može doći do oštećenja pumpe usled visokih temperatura.Tako da sada bi bilo nebitno na kojem vodu je pumpa.
 
Radim 35 g. u elektro održavanju i susretao sam se sa raznim vrstama grejanja.Od uglja,preko mazuta,gasa do toplotnih pumpi.Između ostalog bavili smo se i održavanjem sušara za suvi repin rezanac na Šećerani do sušara za žitarice kada sam radio na jednom mlinu.
Svega sam se nagledao.
 
Pozdrav!
Roditelji imaju kucu od oko 100 m2 (plus sprat iznad nedovrsen ali njega ne grejemo svejedno) sa losom / nepostojecom izolacijom koju su zadnjih 20 godina grejali nekim glomaznim kotlom koji je gutao preko 20 kubika preko grejne sezone. Greju se iskljucivo drvima, ali kotao je najzad odapeo (stari zaboravni roditelji, nabili temperaturu a zaboravili iskljucenu pumpu, dobro je i to kako je proslo) pa moramo da nabavimo novi kotao.

Razgledam sta sve ima u ponudi od kotlova, liveni, celicni, razni proizvodjaci a ne razumem se narocito u tematiku. Iscitao sam zadnjih 20 stranica ove teme i pokusao da sto vise razumem ali bi mi svaka pomoc bila dobrodosla.

Ukratko, 100m2 sa losom izolacijom, pretpostavljam da mi treba neki kotao oko 20kW, na drva, ne znam da li liveni ili celicni, da li treba izbegavati odredjene proizvodjace, mozda obratiti paznju na neke detalje itd?

Generalno bi bilo lepo da ne guta bas 20+ metara preko zime na 100m2 i da je mozda jednostavniji za koriscenje (ali to naravno nije presudno).
Postoji i donekle problem prostora jer je prethodni kotao imao izlazni dimovod sa leve strane (pa se uklapao u manji prostor i bolji prilaz) dok danas svi imaju samo na zadnjoj strani sto zakomplikuje situaciju sa celicnim kotlovima (koji su generalno duzi) dok su liveni kraci i bolje se uklapaju u dimenzije ali koliko razumem stepen iskoriscenja je mnogo nizi i ako ispadne da guta isto kao prosli kotao verovatno se ne isplati.

Uglavnom, svaka preporuka i komentar su dobrodosli i hvala unapred!
 
Pozdrav!
Roditelji imaju kucu od oko 100 m2 (plus sprat iznad nedovrsen ali njega ne grejemo svejedno) sa losom / nepostojecom izolacijom koju su zadnjih 20 godina grejali nekim glomaznim kotlom koji je gutao preko 20 kubika preko grejne sezone. Greju se iskljucivo drvima, ali kotao je najzad odapeo (stari zaboravni roditelji, nabili temperaturu a zaboravili iskljucenu pumpu, dobro je i to kako je proslo) pa moramo da nabavimo novi kotao.

Razgledam sta sve ima u ponudi od kotlova, liveni, celicni, razni proizvodjaci a ne razumem se narocito u tematiku. Iscitao sam zadnjih 20 stranica ove teme i pokusao da sto vise razumem ali bi mi svaka pomoc bila dobrodosla.

Ukratko, 100m2 sa losom izolacijom, pretpostavljam da mi treba neki kotao oko 20kW, na drva, ne znam da li liveni ili celicni, da li treba izbegavati odredjene proizvodjace, mozda obratiti paznju na neke detalje itd?

Generalno bi bilo lepo da ne guta bas 20+ metara preko zime na 100m2 i da je mozda jednostavniji za koriscenje (ali to naravno nije presudno).
Postoji i donekle problem prostora jer je prethodni kotao imao izlazni dimovod sa leve strane (pa se uklapao u manji prostor i bolji prilaz) dok danas svi imaju samo na zadnjoj strani sto zakomplikuje situaciju sa celicnim kotlovima (koji su generalno duzi) dok su liveni kraci i bolje se uklapaju u dimenzije ali koliko razumem stepen iskoriscenja je mnogo nizi i ako ispadne da guta isto kao prosli kotao verovatno se ne isplati.

Uglavnom, svaka preporuka i komentar su dobrodosli i hvala unapred!
Ja imam oko 170 m2 grejem, imam uniko kovacica (covek je pravi u kovacici) ovo mi treca pec za centelalno, druga njegova. Prosla je trajala 17 godina. Ta uniko je 25 kw, pre 8 god je bila oko 900e sad koliko je nemam pojma. Ja sam zadovoljan sa tom peckom.
 
@maksmaks
Kepo
Bajus
Topling
Centrometal.... Otprilike ovim redosledom bih ja birao... Mada nije nužno.... Možda čak i nema neke velike razlike u kvalitetu. Gledaj da je tropromajni i da ugradiš meš ventil. To ti je vrlo bitno. Meš ventilu je uloga da održava višu temperaturu u kotlu kako se ne bi stvarala smola koja će pojesti svaki kotao za kratko vreme a u sistem pušta toliko toplu vodu koliko ti odrediš-želiš.
 
Ja imam oko 170 m2 grejem, imam uniko kovacica (covek je pravi u kovacici) ovo mi treca pec za centelalno, druga njegova. Prosla je trajala 17 godina. Ta uniko je 25 kw, pre 8 god je bila oko 900e sad koliko je nemam pojma. Ja sam zadovoljan sa tom peckom.
Hvala na predlogu pogledacu!

@maksmaks
Kepo
Bajus
Topling
Centrometal.... Otprilike ovim redosledom bih ja birao... Mada nije nužno.... Možda čak i nema neke velike razlike u kvalitetu. Gledaj da je tropromajni i da ugradiš meš ventil. To ti je vrlo bitno. Meš ventilu je uloga da održava višu temperaturu u kotlu kako se ne bi stvarala smola koja će pojesti svaki kotao za kratko vreme a u sistem pušta toliko toplu vodu koliko ti odrediš-želiš.
Hvala na informacijama, vecina ovih sto sam gledao su tropromajni a nisam znao za mes ventil tako da dobro te sam pitao. Naisao sam na YouTube-u na neke klipove sa horor scenama gde je tipa Centrometal ili neki drugi kotlao pun smole i curi svuda pa sam shvatio da bar kod ovih celicnih to je realnost da se kad tad desi samo je bitno da se propisno montira, podesi i odrzava kako se takve stvari ne bi desile brzo.
Imacu na umu za ovu listu proizvodjaca, za sad sam ovde naisao na Kepo i Centrometal pa cu da pogledam i za Bajus i Topling sta imaju, hvala.
 
Ako se opredeliš za čelični kotao, onda imaš za izbor tropromajni i trajnožareći. Trajnožareći je bolji, ali traži odličan dimnjak. Ako ti je dimnjak nedovoljno dimenzionisan, ili u lošem stanju (ispucao) onda uzmi tropromajni jer on ima manje zahteve za potpritisak koji stvara dimnjak od trajnožarećeg.

Što se tiče smole i kondeza, oni su minimalni ako se kotao koristi u punom radnom režimu, a za taj režim se obično uzima oko 90 stepeni polaz i 70 stepeni povrat. Ili 80/60, poenta je da temperatura povratnog voda bude iznad 60 jer se time izbegava stvaranje smole i kondeza u kotlu, jer je tačka rose kod loženja drva 57 stepeni. Naravno, ako su radijatori dobro dimenzionisani to bude previše pa ljudi onda ili slabije lože (sa prekidima) ili guše kotao. Gušenje kotla je najveća greška i zbog toga se stvara smola u kotlu. Zbog toga se mora pravilno dimenzionisati kotao da ne bude prevelik, ali je to realno teško uraditi jer svi gledaju da im je kotao zadovoljavajući za najhladnije dane a to nije ni 5% cele grejne sezone, pa se onda u prelaznim periodima kotao pokaže kao prevelik... Jedino rešenje da kotao radi u punom radnom režimu i da ti u kući ne bude pretoplo je da višak toplote skladištiš u nekom akumulatoru toplote, samo što on traži dodatni prostor i poskupljuje ceo sistem. Rešenja bez akumulatora su polovična. Npr. četvorokraki mešni ventil radi tako da deo polazne vode vrati na povrat u kotao, a u istom procentu deo povratne vode iz radijatora ponovo preusmeri nazad u radijatore. Npr od 100% vruće vode koja izađe iz kotla mešni ventil izmeša 70% te vruće vode iz kotla i 30% povratne ohlađene vode iz radijatora i to pošalje u radijatore, a istovremeno u povrat kotla pošalje izmešanih 30% vruće vode iz polaza kotla i 70% povratne ohlađene vode iz radijatora. Na taj način se podiže temperatura povratne vode u kotao (jer je dobila 30% vruće) i postiže onaj uslov da temperatura povratnog voda bude viša od 57 stepeni. Istovremeno se u radijatore šalje hladnija voda nego što je ona koja izlazi iz kotla pa u kući ne bude prevruće. E sad bi svako pomislio da je to super rešenje koje uvek radi radnju, ali tu se može desiti da se pregreje kotao (npr. nakrka se dobro) i prokuva. Teoretski bi trebalo da klapna promaje da zatvori i priguši vatru, ali to baš i neće pomoći zbog tromosti sistema i ako ti u kotlu imaš puno žeravice... Dakle problem se može podeliti na dva dela: kad započneš loženje i dok su sobe hladne i radijatori hladni onda se u povrat vraća hladna voda i treba podići temperaturu povrata da kotao ne kondezuje. Kad se kuća ugreje, radijatori slabije otpuštaju toplotu i slabije hlade vodu pa u povrat dolazi veća temperatura, pa ako na to dodaješ u povrat još i vrele vode sa polaza onda može da se desi da se kotao pregreje. Znači da bi se pomirile te dve krajnosti treba mešni ventil podešavati prema trenutnoj situaciji, a to realno niko ne radi (niko neće sedeti u kotlarnici i zakretati ručicu mešnog ventila) već uglavnom svi stave na neki % mešanja i tako stalno stoji. Zato je bolji sistem sa akumulatorom toplote.
 
Koju zadatu temperaturu? U kući ili na povratnom vodu? Ako je npr. praćenje temperature u kući, kad se kuća ugreje onda bi taj motorni pogon trebao da smanjuje dotok vruće vode u radijatore, a to znači da povećava vraćanje vruće vode iz polaza na povrat. I onda dođe neki deda ili baba, vidi da je malo ogreva u kotlu, pa ga nakrka da ne izlazi kasnije ponovo i šta se desi? Temperatura polaza raste pa regulator promaje zatvara klapnu i prigušije vatru, ali sistem sa čvrstim ogrevom ne može trenutno da spsuti temperaturu i onda kotao počne da kuva... Znači mora biti ozbiljnija elektronika koja bi upravljala motornim pogonom da ne dopusti ovaj scenario...
 
Nazad
Vrh