Pošto je čovek dodao par pravih linkova, i hvala mu na tome, da stavim samo malo teksta. Ovo što Kinezi rade, to je sad hit u celoj jugoistočnoj Aziji u smislu ozbiljne proizvodnje ali svi oni koriste blagodeti tople klime, južna Kina ima čak i slonove ko nije znao. Akvaponija moze ali i ne mora biti organska, naravno, ko je lud da se upušta u sve ovo da da ne nabavi i sertifikat organske proizvodnje!? Smisla ima i može mnogo toga da se uzgaja ali evo par naizgled malih ali vrlo ozbiljnih pitanja koja mene muče:
Post je spojen: [time]недеља, 22. август 2010. 23:51:55 MST[/time]
_________________________________________________
prvo i osnovno, da li biljke iz ribljeg odpada dobijaju sve potrebne hranljive sastojke? Za zelenu salatu se ne brinem, ona ce ici bez problema, ali paradajz, i ovako nije naivan, pa kad i dodam CO2, iz gljivarnika recimo pošto gljive proizvode veoma mnogo ugljen-dioksida koji mora da se izbaci a paradajzu treba upravo da bi bio sladak. Ali šta je sa elementima tipa gvožđe, brom, mangan i sl. (lista je poduža) i njihovim rastvorom u vodi a da ne trošimo keš za djubriva. Jedan deo bi mogao da se nadomesti korišćenjem vode iz termalnih i kraških izvora, ali da li je to dovoljno? Što reče, jedan forumaš : "Jesi ti jeo taj paradajz iz hidropogona?"! Nitratski ciklus obezbeđuje ono osnovno-nitrate, jedan deo, naravno, dolazi i iz samog supstrata ali šta je sa ostalim? Evo slike da se bolje razume.
Post je spojen: [time]понедељак, 23. август 2010. 09:01:45 MST[/time]
_________________________________________________
Drugo ozbiljno i veliko pitanje je borba sa bolestima i parazitima. Može biodinamika i kontrola mini/mikro ekosistema ali ljudi, kako da sterilišem vazduh i istovremeno u dovoljnoj meri provetravam staklenik
Post je spojen: [time]понедељак, 23. август 2010. 00:34:58 MST[/time]
_________________________________________________
Vidim sad da i crvi mogu biti deo sistema, za vojničku mušicu znam, ona je i tata i mama ovde, ali nisu rekli koji su ovo crvi, koja vrsta? To sad pravi sledeću dilemu: za zelenu salatu mislim da je najbolji dubinski sistem, plutanje na vodi a za paradajz i ostalo cevasti! Ovim sistemom sa krevetima nisam baš oduševljen, premalo biljaka po jedinici površine. Dakle, ako je cevasti sistem za paradajz onda granulat mora u cevi a ne kamena vuna ili bolje od te vrste supstrata. Imam ideju za kombinaciju svega navedenog, treba samo malo razmisliti i uklopiti, ipak je sve ovo u fazi razvoja a i pruža široke mogućnosti prilagođavanja individualnim potrebama. Evo pitanja za mozganje: da li je izvodljivo i salata i paradajz u istom stakleniku, salata u bazenima na podu a paradajz na visini 2-4m ako je staklenik 5,5-6m, zbog količine svetlosti za salatu pitam?
Post je spojen: [time]понедељак, 23. август 2010. 09:37:23 MST[/time]
_________________________________________________