Pioneer hibridi

Kolega, kako ti se kukuruz ponaša u sušnoj godini na tako nadjubrenoj parceli? S obzirom da je to 1600 kg ukupno djubriva, odnosno 472 kg Azota. Koja je cena djubriva kod vas?
Po cenama kod mene ova količina izadje 53.100 din.

Da li je još neko od kolega sa foruma ovoliko djubrio kukuruz?
 
Pisali smo već o mom djubrenju, niko ovdje čini mi se ne djubri toliko. Cijena su ove godine sledeće: Urea 310 Eura tona, 3x16 350 eura tona, KAN 210 eura tona. Ove godine ću pred sjetvu baciti 300kg Urea, 500kg 3x16 i 500kg KAN, sve po ha, sijem ravno 3ha tako da će me izaći 900kg Urea, 1500kg 3x16 i 1500kg KAN tj. 1120-1200 eura za djubrivo. Nemam mnogo zemlje pa djubrim maksimalno + zaoravam svu moguću biomasu (od prošle godine imam i tarup) + izvozim stajnjaka mnogo, toga će od ove godine biti manje doduše jer više ne držim bikove već samo dvije krave. Kao što rekoh, nemam mnogoo zemlje pa djubrenjem izvlačim za moj kraj ogromne prinose, ovdje se 8t kukuruza po ha smatra jako dobrim prinosom.

Zemlja je inače takva da može ovo da istrpi čak i po suši sem ako je ekstremna kao 2012. na primjer.
 
Znam da djubriš dosta, pratim to od ranije, ali konkretno me je zanimala situacija kad je suša.
Prinosi koje si naveo su zaista fantastični.

Baš ću da probam na nekoj parceli jednu polovinu da uradim slično tvom pa da vidim. Uglavnom idem sa 200 kg Map-a ili 300 kg 3x16 pred oranje, i predsetveno 300 kg Ureje maksimalno. Od toga nikad više nisam djubrio.
 
Tu količinu đubriva kod nas ne bacaju ni na krompir koju si ti Zombi naveo.
Jesi ti radio nekad analizu tvoje zemlje. Bas me interesuje kolike su npr vrednosti kalijuma i fosfora u zemljištu?

Poslato sa DUB-LX1 pomoću Tapatoka
 
Poslednja izmena:
Bas to. Znam da sam jedne godine kod sebe bacio 175kg po ha map-a 12-52 i sledeće godine kad sam radio analizu fosfor je bio 55mg/100g.Znaci da sam bacio i te druge godine map debelo bi bio u granicama toksicnog.

Poslato sa DUB-LX1 pomoću Tapatoka
 
Kod mene je jedan prijatelj pokušao da podigne prinose ali pšenice na sličan način. Prvo je uradio analizu, zvao nekog profesora sa instituta i ovaj mu napravio neki plan đubrenja ali normalan. Onda ovaj moj poveća sve za 50 % i tri godine je imao prosečan prinos kao ja na najboljoj njivi. Onda je sve stavio na papir i dobio da je 3500 din/ha zaradio. Nije mogao da veruje.
 
Ja na primer prošle godine nisam bio zadovoljan sa p0725. Svi mogući hibridi po selu kasnijih fao grupa su već uveliko izmetličili, i počeli da odsecaju, da se oprašuju, kod njega je to išlo dosta kasnije, i potrefilo se baš u ono vreme kad je najtoplije bilo. Ne znam zbog čega je toliko kasnio, sejan je početkom aprila.

Ove godine lider će biti p0412, za njim 9911, i na nešto manjim površinama 9241, 9300 i 9903.
 
Zombi, cinis greh prem svom zemljistu. Uradi analizu, mozda ce ti biti dovoljna trecina djubriva od te planirane kolicine. Fosfor i kalijum kad su preko 30 ppm, na tom zemljistu se ne djubri 1-3 godine najmanje. Dobar deo tog azota se ne usvoji, vec zagadjuje podzemne vode.
 
Bas to. Znam da sam jedne godine kod sebe bacio 175kg po ha map-a 12-52 i sledeće godine kad sam radio analizu fosfor je bio 55mg/100g.Znaci da sam bacio i te druge godine map debelo bi bio u granicama toksicnog.

Poslato sa DUB-LX1 pomoću Tapatoka
Vec imas toksicnu kolicinu, a tih 175 kg bi samo dolilo ulje na vatru. Za ratarske kulture nemoj djubriti najmanje 5 godina fosforom, a najverovatnije da neces morati mozda dok si ziv.
 
Ne znam kako bi mogla biti toksična, puna je glista, kukuruzovina istrune sva što zaorem a orem duboko, 30cm i više ako može. Tako se djubri godinama, zemlja izgleda jako lijepo i takoreći "živo". Sigurno pomaže i što se svaka parcela u rotaciji od 3-4 godine dobijala po 15 prikolica stanjaka (3t prikolica). Rado bih uradio analizu no ovde nema ko to da uradi.
 
Stvarno Zombi jesi ti nekad radio analizu zemlje? Ovo je nenormalna količina djubriva po ha. I još mešano daješ pred setvu. Ti i ja imamo skoro istu povšinu za kukuruz (moja je 2,5ha) i prema preporuci nakon analize sam zaorao 500kg 3x15, 375 kg map-a i 175 uree. Ostalo je da prilikom setva i prihrane dam 200kg/ha. Do ove godine nisam morao da dajem mešavinu i map jer prema analizama nije trebalo. Davao sam samo ureu. Međutim na parceli gde je sad pšenica moram da idem sa KAN-om. I to bez mešanog jer imam i P i K baš dosta. Ne znam da li je to zbog zaoravanja žetvenih ostataka ali je tako. Videću kakvi će rezultati u prinosima biti, ali će zavisiti u mnogome i od toga kakva će godina biti odnosno koliko će kiše biti. U svakom slučaju analiza nije skupa. Ja sam plaćao 2650 dinara po uzorku. A opet ne lutam.
 
Nema ko da uradi analizu.

Da, sijem kukuruz u monokulturi, pšenica je toliko jeftina da ne može da pokrije ni troškove sjetve, o žetvi i prevozu da ne pričamo.
 
Nazad
Vrh